Carpe diem: ponovo u kolodvoru Sesvete, 15. kolovoza 2023.

[Stanley]

Lijep dan na Blagdan Velike Gospe bio je prilika za izlazak na svježi zrak. U vrijeme dok sam živio u zagrebačkoj Malešnici obično bih pohodio proštenje u Stenjevcu, no kako danas tog tradicionalnog običaja s mirisima i delicijama djetinjstva nemam u blizini odlučio sam ići ponovo na tračnice. Kao destinaciju sam izabrao Sesvete, kolodvor na kojem sam već bio i opisao ga u jednom PUTOPISU. No to je bilo prije 13 godina, a i slike je pojeo Photobucket ili Imageshack.

 

Dok čekam na stajalištu Sutla prolazi brzi vlak ''Croatia''/''Mimara'':

 

 

 

Abantiis'sa i ''putovanju s pogledom'':

 

 

Do Savskog Marofa bio sam jedini putnik u vlaku:

 

 

I evo me na odredištu:

 

 

Kolodvor

 

 

Već je rečeno no budi ponovljeno. Sesvete je međukolodvor na magistralnoj pruzi M102 Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo kilometarskom položaju 445+155. Ujedno je i odvojni kolodvor za prugu M401 Sesvete - rasputnica Sava (HŽ Infrastruktura kojekakve spojne ficleke vodi kao zasebne pruge). Od susjednog kolodvora Borongaj u smjeru Zagreba udaljen je 6 km, od kolodvora Dugo Selo 10 km i od kolodvora Resnik u smjeru rasputnice Sava 4 km. Prema Izvješću o mreži za 2024. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 4. i. 5. kolosijeku je 752 m, a maksimalna brzina kroz kolodvor je 35 km/h.

 

Nekoliko sličica iz prometnog ureda...

 

 

 

 

[Stanley]

 

... i čekaonice za putnike:

 

 

 

 

Civilna strana:

 

 

Za vrijeme mojeg bavljenja, nešto više od sat vremena, kroz kolodvor je prošlo šest vlakova - dva putnička, dva teretna i dva strojna odnosno solo lokomotive. Tek što sam obavio formalnosti s prometnicom oko mog ukazanja na pruzi evo jedne Helge iz smjera Resnika:

 

 

Pogled u smjeru Zagreba...

 

 

... i prema Dugom Selu:

 

[Stanley]

Obilazak počinjem u smjeru zapada:

 

 

Pozicioniram se skroz lijevo:

 

 

Posebno me intrigiraju industrijski kolosijeci, a u Sesvetama ih ima četiri. Ovaj je vjerojatno vodio u pokojnu mesnu industriju ''Sljeme'', a ako nije netko će me već ispraviti:

 

 

 

Signal iskliznice nekome je išao na jetru:

 

 

Imaju dva bila cvitka tamo pokraj ''Sljemena'':

 

 

Spomenik de-industrijalizacije:

 

 

I ovaj izlazni signal se malo ofucao:

 

[Stanley]

Šuma skretnica, što englezerica što balkanica:

 

 

 

 

 

 

 

Umjesto šunke automobili:

 

 

ŽPPR - željezničko-pješački prijelaz u razini:

 

[Stanley]

Ako je netko mislio da će se urođenici motati oko šarenih šipki taj se debelo zajebo:

 

 

ŽPPR sa sjeverne strane:

 

 

Pogled na izlaz iz kolodvora u smjeru Borongaja i Resnika:

 

 

Ni industrijski kolosijek za ''Badel'' očito se ne koristi:

 

 

Odjednom je počelo zvoniti i žmigati. I tako između pet i deset minuta (nisam štopao vrijeme, ali je trajalo neuobičajeno dugo):

 

 

Krivac je ovaj Som:

 

 

To je onaj za ''putovanje s pogledom'' koji me dovezao u Sesvete, a sada se vraća iz Dugog Sela:

 

 

Još jedna od brojnih englezerica:

 

[Stanley]

Da vidimo što kažu vagoni POSIT-a, jedini koji su na klodvoru:

 

 

Previdno premikati:

 

 

Dva vagona pobliže:

 

 

 

 

 

Evo nam i prvog teretnjaka:

 

 

Točno 30 vagona i 120 osovina, a košare za kruh odoše prema Resniku:

 

[Stanley]

Krećem prema drugoj strani kolodvora i ponovo se držim južne strane. Tamo nešto viri iz betona:

 

 

Još jedan industrijski kolosijek:

 

 

 

Ima i skretnica:

 

 

Za kolosijek ravno rekao bih da vodi u ''Sljeme'', a za onaj lijevo ne bih znao. Uostalom je svejedno jer se ni jedan ni drugi ne koriste:

 

 

Željeznice i flora, dugogodišnja i uspješna simbioza:

 

 

Pogled unatrag...

 

 

... i prema naprijed:

 

[Stanley]

Tko to meni kukucka iz trave?:

 

 

ŽCPR na istočnoj strani kolodvora:

 

 

I ovdje se odvaja jedan industrijski kolosijek:

 

 

Sudeći po tračnicama ovaj se koristi, a kamo vodi reći će upućeni:

 

 

Zatvoren je iskliznicom:

 

 

I ovaj se račva u dva kolosijeka:

 

 

Sudeći po sjaju tračnica oba su u pogonu. Ajde, barem nešto:

 

 

Skretnica je ručna:

 

[Stanley]

Izlaz iz kolodvora i otvorena pruga u smjeru Dugog Sela:

 

 

 

Pogled na kolodvor iz smjera Dugog Sela:

 

 

U jednom trenutku na ŽCPR je počela zvonjava i žmiganje svjetlosnog signala. Postavio sam se u poziciju za snimanje, ali vlaka niotkuda. Rekao sam jednoj ženi koja je htjela prijeći prugu, ali je zastala: - Gospodična (nota bene, ja i staroj babi kažem ''gospodična'' jer tako nemreš fulat 😁), slobodno prijeđite jer nema vlaka ni s jedne ni s druge strane. - Ipak je ostala čekati, a usput sam od nje čuo da u jutarnjim i popodnevnim ''špicama'' kolone automobila znaju biti dugačke sve do glavne ceste kroz Sesvete. Zaista, na oba prijelaza preko pruge u Sesvetama, pješačkom i cestovnom, vrijeme dolaska vlaka nakon signala je neubičajeno dugo.

 

Konačno se nešto pojavilo i to sa zapadne strane - teretni i putnički vlak:

 

 

Teretnjak se zaustavio na izlaznom signalu:

 

 

Ja sam nonšalatno prešao preko kolosijeka i iskoristio priliku da ga snimim izbliza:

 

 

 

[Stanley]

Konačno se Som udostojio krenuti iz kolodvora:

 

 

Za njim je ubrzo krenuo i teretnjak:

 

 

Vrijeme je za povratak do glavne zgrade, a usput se zatekla i jedna k.u.k. željeznička građevina očito pretvorena u stambeni prostor:

 

 

Svatko od nâs putopisaca ima svoj osebujan stil, a moj uključuje i poneku crticu o naselju uz koje se kolodvor naslanja. Tako će biti nešto riječi i o samim Sesvetama.

 

Od sela do najveće četvrti Grada Zagreba

 

Danas su Sesvete jedna od 17 gradskih četvrti Grada Zagreba i to površinom najveća. Na popisu stanovništva 2021. godine gradska četvrt Sesvete je imala 70.800 stanovnika, od čega u samom naselju Sesvete 55.313. Mnogima nije poznato da je ovaj lokalitet jedno od najstarijih naselja u povijesti Zagreba i okolice. Zapis o Sesvetama prenosim sa službene web stranice Grada Zagreba:

 

Sustavna arheološka istraživanja, što ih od 1976. kontinuirano provodi Muzej Prigorja Sesvete, iz dana u dan upotpunjuju sliku najstarije prošlosti sesvetskog prostora. Uz brojna nalazišta iz brončanog i željeznog doba te antike, osobito su značajni nalazi na višeslojnom arheološkom lokalitetu Kuzelin kod Glavnice Donje, sjeverno od Sesveta. Tu su, osim predmeta iz već spomenutih ranijih razdoblja, nađeni i artefakti iz keltskolatenskog vremena, do nedavnih nalaza s Gornjega grada jedini takve vrste na području Zagreba: fibule, srebrni novac, luksuzna grafitna i smeđepolirana keramika te ostaci utvrde na uzvisini od 511 metara. Najvažniji nalazi, ipak, potječu iz doba antike i seobe naroda, 4.-6. st., zasad jedini na ovom području. Pretpovijesna i srednjecarska gradina na Kuzelinu u to se vrijeme obnavlja novim kamenim fortifikacijma i pristupnim rampama. Tu se sklanjaju posljednji Rimljani na tlu Zagreba koji grade drvene kuće vapnenih podova, prekrivene slamom. Kasnije dolazi i vojna posada koja štiti najkraći strateški put između Podunavlja i Jadrana.

Sesvetsko prigorje vjerojatno je već od ranoga srednjeg vijeka pripadalo staroslavenskoj (hrvatskoj) župi Moravče koja, osnivanjem Zagrebačke biskupije i županije, ulazi u njene međe. Godine 1242. ova se plemenska župa izdvaja iz Zagrebačke županije i postaje samostalnom županijom ili distriktom Moravče.

Na prvi dosad poznati pisani trag naselja i posjeda u Sesvetskom prigorju nailazimo u Povelji kralja Emerika iz 1201., u kojoj se spominje posjed zagrebačkog biskupa - Vugrovec (predii Vgra). Najstarije je naselje na tom prostoru selo Kašina koje se spominje već 1217. u Povelji kralja Andrije. Selo Sesvete i tamošnja crkva Svih Svetih prvi se put spominju u Povelji kralja Karla Roberta 1328. U pisanim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća navode se imena naselja: Adamovec, Belovar, Moravče, Jesenovec, Planina, Šašinovec, Kraljevec (dodatak Sesvetski dobiva tek potkraj 19. st.), Prepuštovec i Jelkovec.

Sesvete 1457. od kralja Matije Korvina dobivaju sajamski privilegij – imaju pravo održavanja četiri sajma godišnje te trga (tržnice) svakoga tjedna. Prema popisu dike, kraljevskog poreza, 1601. Sesvete imaju 107 kuća. No, broj stanovnika toga sela sljedećih se godina smanjuje pa je 1786. zabilježeno samo 15 kuća. Broj kuća jednak je i 1866. kada u njima živi ukupno 169 ljudi.

 

Emerik Arpadović

 

 

 

Matija Korvin:

 

 

 

Škola u Sesvetama (Pučka učiona Sesvete) započela je radom 1865/66. Obilježja značajnog industrijskog središta naselje Sesvete počinje poprimati potkraj 19. stoljeća. U srpnju 1879. počela je gradnja Tvornice mesnate robe i masti d.d. u Sesvetah, a koju 1921. preuređuju Kata Rabus i sin. Iz male destilacije špirita obitelji Badel, na početku 20. stoljeća razvilo se veliko poduzeće za proizvodnju alkohola koje postoji i danas.

Sesvete su 1934/35. priključene na Zagrebačku električnu centralu.

Prometno značenje Sesveta i njegove okolice, u osnovi određeno zemljopisnim položajem, već je u drugoj polovici 19. stoljeća bitno poraslo obnovom stare ''vojničke'' ceste od Sesveta preko Kašine do Laza na zagorskoj strani Medvednice (1878/79., u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića) i gradnjom željezničke pruge Zagreb - Budimpešta (1870.). Tijekom prošloga stoljeća, pak, taj je prostor ispresijecan brojnim cestama od ogromne važnosti za prometnu povezanost Zagreba s njegovom okolicom i mnogo širim prostorom. Počelo je betoniranjem cesta Zagreb - Dugo Selo (uoči II. svjetskog rata) i Sesvete - Sv. Ivan Zelina (početkom četrdesetih godina), nastavilo se gradnjom stare ceste Zagreb - Beograd (nakon II. svjetskog rata), zatim gradnjom autoceste Zagreb - Lipovac i Zagrebačke obilaznice, a zasad završilo gradnjom početne dionice autoceste Popovec - Goričan.

U drugoj polovici četrdesetih godina prošloga stoljeća područje današnje gradske četvrti podijeljeno je između Kotara Zagreb i Kotara Sv. Ivan Zelina. Zagrebačkom kotaru pripadaju tadašnji mjesni narodni odbori: Cerje, Kašina, Markovo Polje, Planina, Prekvršje, Sesvete, Sesvetski Kraljevec, Šašinovec, Vugrovec i Vurnovec. Sjeveroistočni dio područja, koji obuhvaća naselja Adamovec, Belovar, Donja Glavnica, Donji Adamovec, Gornja Glavnica, Jesenovec, Lužan i Moravče, u sastavu je Kotara Sv. Ivan Zelina. Godine 1952. većina naselja Sesvetskog prigorja grupirana je u tri općine u sastavu Kotara Zagreb: Kašina, Sesvete i Šašinovec. Općina Belovar-Moravče, pak, sastavljena je od sesvetsko-prigorskih naselja u okviru zelinskog kotara. Općina Sesvete koja je obuhvaćala cijelo područje današnje gradske četvrti i područje Dupca, danas u sastavu Gornje Dubrave, osnovana je 1955. kao jedna od općina proširenog Kotara Zagreb. Sedam godina kasnije Sesvete postaju općinom užega gradskog područja, ali 1967., kada se općine užega gradskog područja spajaju u jedinstveni Grad Zagreb, ostaju izvan Grada kao samostalna općina. Od 1975. sesvetska je općina u sastavu Zajednice općina Zagreb, ''zagrebačkog prstena'', a 1982. postaje jednom od 14 općina Gradske zajednice općina Zagreb. Općina Sesvete, kao i druge zagrebačke općine, prestala je postojati 31. prosinca 1990.

 

https://aktivnosti.zagreb.hr/gradske-cetvrti-19/sesvete/iz-povijesti-14505/14505

 

Od poznatih osoba vezanih uz Sesvete najistaknutiji je pjesnik Dragutin Domjanić (1875.-1933.), rođen u obližnjem Adamovcu.

 

Dragutin Domjanić:

 

 

Nema vremena za provjeru gdje se sve smjestilo tih 55.313. stanovnika, stoga ću na kratko obići samo područje u blizini kolodvora. Ovu građevinu, zaštitni znak Sesveta, nikako neću zaobići:

 

[Stanley]

Župna crkva Svih Svetih prvi put se spominje 1328. godine. Kanonske vizitacije opisuju 1622. i 1630. staru župnu crkvu, zidanu unutar ''utvrđenog grada'', a 1746. kanonik vizitator navodi da je ova crkva u prošlim vremenima bila okružena jarcima i utvrdama. Godine 1766., u vrijeme župnika Marka Radovića, započela je gradnja gradnja današnje crkve, a posebne zasluge za njezinu izgradnju imao je veliki prepozit Stolnoga kaptola zagrebačkog Franjo Popović. Njegovim zalaganjem je godine 1773. ''podignuta i dovršena crkva veličanstvena, da bi mogla bilo u kojem velikom gradu stajati kao ukras''. Crkva je barokna jednobrodna građevina s dva zvonika visine 36 m i spomenik je sakralne arhitekture. Više puta je obnavljana, a posljednja obnova započeta je 2018. godine i još je u toku.

 

Crkva Svih Svetih:

 

 

Na pročelju se nalaze kipovi dvojice ugarskih kraljeva i katoličkih svetaca, svetog Stjepana i svetog Ladislava:

 

 

 

Još dvije fotografije spomenika sakralne arhitekture:

 

 

 

Mali park uz glavnu ulicu i uz njega veliki I.N.R.I.:

 

 

[Stanley]

U parku je jedna mala fontana...

 

 

... i spomenik herojima NOB Marijanu Badelu i Tonetu Stančiru:

 

 

Još nekoliko fotografija iz ovog dijela Sesveta:

 

 

 

 

 

[Stanley]

 

Autobusni kolodvor ili po domaći gumenjak:

 

 

 

 

Vrijeme je za povratak kući. Očekivao sam da će Som iz Novoselca za Harmicu kasniti u dolasku bar 15 minuta, ali je - vjerovali ili ne - stigao 2 minute RANIJE:

 

 

 

 

Do Sutle smo ipak nakupili dvadesetak minuta zakašnjenja zbog puzanja iz poznatih i opravdanih razloga.

[1borna]

Ona 2 industrijska kolosjeka vode do Jelkovca, završavaju kod Cemex terminala

[mgalic2]

Stanley, kao uvijek - reportaža na nivou. Svaka čast.

[ZlayoZg]

Mogu ti reći da sam se poželio ovih tvojih reportaža. Kao i svaki put i ovaj si odradio perfektno.

[Domagoj Vu]

Vrhunska reportaža, pogotovo industrijski kolosijeci koji se guše pod grmljem! 

4 sati, Stanley said:

 

Za vrijeme mojeg bavljenja, nešto više od sat vremena, kroz kolodvor je prošlo šest vlakova - dva putnička, dva teretna i dva strojna odnosno solo lokomotive. Tek što sam obavio formalnosti s prometnicom oko mog ukazanja na pruzi evo jedne Helge iz smjera Resnika:

 

 

Moram te ispraviti, to nije Helga već BR 185 'Traxx'.

 https://nl.wikipedia.org/wiki/Baureihe_185

 

Siemens E189 / EU45 'Helga' su prepoznatljive po crtama sa strane, al su jako slične, al neznam koja je razlika između njih pa ostavljam nekome tko se bolje razumije u lokomotive.

[Stojadin TMK101]

Odličan putopis, moj domicilni kolodvor i moje mjesto . Što se tiče samog obilaska kolodvora, sve je lijepo prikazano i poslikano sa svih strana, tu kao netko tko je zavolio željeznicu i od malena bio na tom kolodvoru nemam zamjerke, a cijeli putopis kao i uvijek zanimljiv i gušt ga je čitati. 

 

 

[mali.paja]

5 sati, 1borna said:

Ona 2 industrijska kolosjeka vode do Jelkovca, završavaju kod Cemex terminala

Nekad je to bilo vlasništvo ili je koristila firma PPK Maksimir. Cement se iz Solina dopremao slonićima. Kada je bio prekinut promet u devedesetim za Dalmaciju cement se vozio vlakom iz Trbovlja. Kako sam već 10 godina u mirovini nisam upoznat sa sadašnjim stanjem. Neka upućeniji  napišu vozili se još kakav cement u Sesvete.

Nekad je odmah preko pruge na  zapadu sa južne strane bila i firma Price cutters. Koliko se sjećam stalno je imala reklame u kvizu Kviskoteka. Tamo sam negdje krajem osamdesetih kupio veliku željeznicu u mjerilu "G". Bla je u pitanju lokomotiva na baterije sa radio  upravljačem, 3 vagona i velikm krugom tračnica od firme Bachmann. Čak je to bilo u to vrijeme dosta povoljno. Tamo su prodavali sve i svašta. Radi prodaje kopija nekih svjetskih marki bila je i velika afera i mislim da je sve propalo. Da li ima što sada u tom prostoru?

[SPILE008]

Ona dva kolosijeka što vodi jedan lijevo i jedan ravno od PP-Maksimira putnog prijelaza kod sajma je lijevi kolosijek za otpad željeza i auta, a kolosijek ravno je vodio u Sljeme do Silosa i dalje preko Industrijske ulice u Novi Jelkovec gdje je nekad bila svinjogojska farma najveća u Europi u tadašnje vrijeme. Vide se ostaci kolosijeka na prijelazu preko Industrijske ulice. Onaj kolosijek uz zid je krnji kolosijek i nije vodio nikamo.

Hvala ti Stanley što si slikao trgovinu robom u centru Sesveta "Petra" preko puta Bipe gdje radi moja bolja polovica! 

 

[1borna]

Kad se već spominje Industrijska cesta pred nekoliko godina sam snimio ostatke te pruge ali to nije ona pruga koja se spominje

već je odvojak koji na stanici u Sesvetama započinje u pravcu zapada! Te pruge se vide i na Google karti

Prolazila je iz Sesveta ovdje

Dalje prema Jelkovcu