Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

Stanley

Moderatori
  • Content Count

    16760
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    1

Stanley last won the day on November 6

Stanley had the most liked content!

Community Reputation

32 Excellent

About Stanley

  • Birthday 21.06.1949

Profile Information

  • Gender
    Male
  • Location
    Zagreb

Recent Profile Visitors

The recent visitors block is disabled and is not being shown to other users.

  1. Vezano uz kanal Dunav - Sava... Nisam šumar niti se razumijem u šume, osim što volim biti u šumi (navika iz izviđača), ali znam da se ista buka podigla izgradnjom pobočnog kanala Kupa - Kupa sjeverno od Karlovca. Navodno zbog njega i presijecanja podzemnih voda lagano propadaju Draganićke šume hrasta lužnjaka. Ne znam koliko u tome ima istine. Što se tiče skraćivanja plovidbenog puta od Save prema sjeveru spomenuto je 100 km. Mislim da je više (spominjalo se 400 km?).
  2. ''Robot'' čita adrese već više od dvadeset godina otkako je uveden SARPP (sustav za automatsku razradu poštanskih pošiljaka). Prvi SARPP je postavljen u Zagrebu, u Branimirovoj, zatim je postavljen i u Splitu dok za Rijeku i Osijek ne znam. Sustav očitava adrese i automatski razvrstava pošiljke u odlasku po pripadajućim poštanskim centrima, u prispjeću po dostavnim rajonima, a ono što ne uspije očitati ''ispljune'' u košare koje su postavljene uz uređaj. Te pošiljke se zatim razvrstavaju ručno.
  3. Stanley

    Mađari

    Pitanje je bilo je li prije 1990. godine bilo pošaranih Mađara. Vidio sam ih dovoljno da ustvrdim: ni jedan. Na željezničkim vozilima nije bilo nikakvih šaranja jer. a) bili su bolje čuvana i b) za šaranje bi se išlo u zatvor.
  4. Kao osoba koja je zamijenila fotografije u FAQ Lokomotive vodio sam se jednostavnom logikom: bolje je imati sačuvane fotografije nego kojekakve mrlje ili slike koje mogu svakog časa nestati. A da je za to trebalo nešto truda i vremena i to je istina. Uz to, FAQ nije natjecanje za naj-fotografije nego mjesto gdje se prikazuju (u ovom slučaju) vučna vozila u slici i s podacima, koje bi također trebalo ažurirati. Ako inzistirate na superkvaliteti nemam ništa protiv, dapače, samo vi sipajte sve što imate.
  5. NAPOMENA MODERATORA: Fotografije (gotovo sve) u ovoj temi su zamijenjene novima, uploadanima sa računala kako ne bi nestale ili izgubile kvalitetu. Nove snimke su prikupljene iz različitih izvora na internetu i većini se nije mogao saznati autor, tako da imena nisu spomenuta. Ispričavamo se autorima kojima bi to moglo zasmetati.
  6. Dakle, danas sam od pouzdanog izvora (koji je želio ostati anoniman) saznao neke novosti, bolje rečeno zbunjoze, oko famozne besplatne vožnje vlakom u vrijeme Adventa. Vožnja je besplatna od ponedjeljka do četvrtka u razdoblju od 16.00 sati do 24.00 sata, ali samo od - pazi sad - Savskog Marofa do Dugog Sela (valjda?). Za ono malo putnika iz Harmice, Sutle i Laduča taj ''dar'' ne vrijedi jer bi HŽ PP propao bez nekoliko karata u popodnevnim satima. Za dionicu Sesvete - Dugo Selo nisam siguran, pa ako netko iz tog smjera nasjedne na ''darivanje'' HŽ PP neka ne krivi moju malenkost. I još jedan bizaran detalj - HŽ PP je dao tiskati letke kojima reklamira svoju velikodušnost. Ni jedan od tih letaka nije dospio do Turističke zajednice grada Zagreba.
  7. Proširenje zagrebačkog prstena do Đurmanca i ukidanje Krapinsko-zagorske županije. 😁
  8. Hvala momci na podacima, a Antonu na ispravci. Podaci o prometu? Ajajaj-ajaj-jaj… Nekada je brojka bila sedmocifrena, a ovo u najmanju ruku ne izgleda dobro. Uostalom i na Antonovim slikama nazire se uglavnom pustinja. Valjda će biti bolje...
  9. Pregledavajući ovu temu vidio sam da nedostaju neke serije parnih lokomotiva pa ih dodajem ovdje, a neke serije su predstavljene u posebnim temama.. SERIJA 22 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta Izvedba: 1C1 Proizvodnja: 1910.-1923. Komada: 107 Snaga: 736 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 17.534 mm Masa: 60 t Osovinsko opterećenje: 14 t Najveća brzina: 75 km/h Laka višenamjenska lokomotiva za vuču brzih, putničkih i teretnih vlakova. U sastavu ŽTP Zagreb vukle su putničke i teretne vlakove na prugama Zagreb - Sisak - Novska, Zagreb - Varaždin - Kotoriba, Zabok - Đurmanec, Varaždin - Golubovec, Varaždin - Koprivnica - Osijek - Dalj, Osijek - Vinkovci, Osijek - Strizivojna-Vrpolje i Osijek - Beli Manastir. SERIJA 31 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta Izvedba: CC Proizvodnja: 1909.-1914. Komada: 9 Snaga: 765 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 18.734 mm Masa: 71,5 t Osovinsko opterećenje: 12 t Najveća brzina: 50 km/h Lokomotiva za vuču vlakova na teškim brdskim prugama tipa Mallet s 4 cilindra i 6 pogonskih osovina (3+3). Prvobitno je vukla vlakove na Riječkoj pruzi, a zatim na Ličkoj pruzi (ložiona Gračac). Posljednja je službu završila šezdesetih godina kao rivalica u Volinji. SERIJA 32 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta Izvedba: 1CC Proizvodnja: 1914.-1918. Komada: 36 Snaga: 1.228 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 22.570 mm Masa: 110 t Osovinsko opterećenje: 16,5 t Najveća brzina: 60 km/h Lokomotiva za vuču vlakova na teškim brdskim prugama tipa Mallet s 4 cilindra i 6 pogonskih osovina (3+3). Prvobitno je vukla vlakove na Riječkoj pruzi, a kasnije je premještena na Ličku i Dalmatinsku prugu (ložione Gračac i Knin). U vrijeme nastanka bila je najjača parna lokomotiva u Europi. Snage 1.228 kW ili 1.750 ks bila je najjača parna lokomotiva na mreži JŽ i jedina koja je u posadi imala dva ložača. SERIJA 35 Proizvođač: Henschell Kassel Izvedba: E Proizvodnja: 1910.-1924. Komada: 196 Snaga: 604 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 17.209 mm Masa: 71 t Osovinsko opterećenje: 15 t Najveća brzina: 60 km/h Lokomotive za vuču teretnih vlakova na magistralnim prugama. Svoj radni vijek okončale su potkraj šezdesetih godina na teškoj manevri u ranžirnim kolodvorima Zagreb Borongaj i Zagreb Vrapče. SERIJA 36 Proizvođač: Henschell Kassel Izvedba: 1E Proizvodnja: 1917.-1921. Komada: 49 Snaga: 1.133 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 18.950 mm Masa: 99 t Osovinsko opterećenje: 16,5 t Najveća brzina: 65 km/h Lokomotiva za vuču teških teretnih vlakova na magistralnim prugama. Ova serija je bila stacionirana isključivo u Sloveniji (ložione Ljubljana, Maribor i Nova Gorica), a u Hrvatskoj je vukla teretne vlakove do Zagreba. SERIJA 37 Proizvođač: Baldwin Locomotive Works Philadelphia Izvedba: 1D Proizvodnja: 1942.-1945. Komada: 80 Snaga: 662 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 18.599 mm Masa: 73 t Osovinsko opterećenje: 16 t Najveća brzina: 70 km/h Lokomotive ove serije proizvedene su u vrijeme Drugog svjetskog rata pod oznakom S160 za potrebe USATC - US Army Transportation Corps. Poslije rata su podijeljene preko UNRRA-e raznim zemljama u Europi, Africi, Aziji i Južnoj Americi, a Jugoslavija je dobila 80 komada. Na mreži JŽ vukle su uglavnom teretne vlakove na magistralnim prugama, a na brdskim prugama i putničke i brze vlakove. SERIJA 50 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta Izvedba: 1C1 Proizvodnja: 1910.-1924. Komada: 73 Snaga: 331 kW Duljina preko odbojnika: 9.820 mm Masa: 46 t Osovinsko opterećenje: 9 t Najveća brzina: 45 km/h Laka višenamjenska lokomotiva za vuču putničkih i teretnih vlakova na lokalnim prugama. Na mreži JŽ vukle su vlakove u Hrvatskom Zagorju, Slavoniji i Vojvodini. SERIJA 51 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta, Tvornica vagona, strojeva i mostova Slavonski Brod Izvedba: 1C1 Proizvodnja: 1907.-1943. Komada: 153 Snaga: 427 kW Duljina preko odbojnika: 10.930 mm Masa: 52 t Osovinsko opterećenje: 10 t Najveća brzina: 60 km/h Laka višenamjenska lokomotiva za vuču putničkih i teretnih vlakova na lokalnim prugama. Na mreži JŽ vukle su vlakove u Hrvatskom Zagorju, Slavoniji i Vojvodini, te na pruzi Sisak - Karlovac i lokalnim prugama u Sloveniji. SERIJA 53 Proizvođač: Florisdorf Wien Izvedba: 1D1 Proizvodnja: 1927.-1931. Komada: 29 Snaga: 294 kW Duljina preko odbojnika: 11.960 mm Masa: 66 t Osovinsko opterećenje: 11 t Najveća brzina: 60 km/h Laka višenamjenska lokomotiva za vuču putničkih i teretnih vlakova na lokalnim prugama. Sve lokomotive ove serije bile su stacionirane u Sloveniji gdje su vukle vlakove na lokalnom prugama, a u Hrvatskoj na pruzi Kanfanar - Rovinj i Celje - Zabok.
  10. Guzda, Mercur 308 nije tegljač nego je gurač (potiskivač, bokser). Nego, mene zanima nešto drugo - koliki je bio pretovar u luci Vukovar u zadnjih par godina (ako su dostupni takvi podaci)? Vukovar je nekada po prometu bio druga riječna luka u Jugoslaviji.
  11. NAPOMENA MODERATORA U prvom postu ove teme, koji je objavio gaspa, stare fotografije lokomotiva sa Photobucketa zamijenjene su novima koje su uploadane sa računala i ostati će trajno na forumu . Također je izmijenjen i post koji je objavio Gorchi na istoj stranici. Na isti način biti će s vremenom zamijenjene ili nadomještene i druge fotografije sa raznih hosting servisa, naravno one koje će biti moguće pronaći. Ujedno molim forumaše koji su postavili fotografije u ovu temu, a u međuvremenu su se izgubile, ako mogu pronaći originale da mi ih pošalju preko PP s napomenom na kojoj stranici je post i od kojeg je datuma. Unaprijed zahvaljujem.
  12. Pa što je kruzer nego jedan velikji kupleraj? 😁 Vjerojatno ti je promaklo da je Kozara pomoćni brod, a takvi se ne šalju u borbu. Zapovjedni brod se u slučaju rata uvuče u neki rukavac i maskira, a osiguranje se pobrine da se tvoj striček s maljutkom drži podalje.
  13. Kozara, žilavi starac dunavskih voda U sastavu Riječne flotile Vojske Srbije nalazi se i jedno od najstarijih plovila u službi na rijekama, riječni pomoćni brod RPB-30 Kozara. Brod je izgrađen 1939. godine u brodogradilištu u Regensburgu za potrebe njemačkih oružanih snaga pod imenom Kriemhild. Namjena mu je bila da služi za čišćenje mina, no korišten je za opskrbu te kao brod za ''podizanje morala i rekreaciju'' što je sinonim za bordel. Neposredno po završetku Drugog svjetskog rata služio je kao brod-vojarna u Regensburgu za potrebe američkih snaga pod imenom Oregon. Brod je demilitariziran u lipnju 1946. godine i predan poduzeću Bavaria-Lloyd iz Regensburga. Godine 1960. stigao je u Jugoslaviju u zamjenu za jedan teretni brod Dunavskog Lloyda, a dvije godine kasnije preuzet je od strane Riječne ratne flotile JNA, rekonstruiran i pretvoren u brod-bazu pod imenom Kozara. Od 1971. godine na njemu se nalazila Komanda Riječne ratne flotile, a danas služi kao zapovjedni brod Riječne flotile Vojske Srbije. Tri fotografije RPB-30 Kozara: Za kraj nekoliko podataka o brodu. Standardna istisnina mu je 544 tone i puna istisnina 601 tona, a dva dizel motora snage po 294 ks daju mu uzvodnu brzinu od 15 km/h i nizvodnu od 25 km/h. Osim kao stalno zapovjedno mjesto brod može poslužiti za prijevoz 250 vojnika, kao istaknuto zapovjedno mjesto i kao istaknuti centar veze. Također može poslužiti za gašenje požara u priobalju ili na drugom plovnom objektu. Naoružanje čine 3 trocijevna PZO topa M55 kalibra 20 mm.
  14. XXVIII. susreti željezničkih modelara s burzom modela Jučer su u Tehničkom muzeju u Zagrebu održani XXVIII. susreti željezničkih modelara s burzom modela u organizaciji KŽMZ. Osobno sam pribilježio nešto dojmova, a najvažnije je da je posjećenost bila puno bolja od prethodnih susreta. Susreti su održani u istoj zgradi gdje i izložba u povodu 50. obljetnice Kluba željezničkih modelara Zagreb... ... samo se ulazilo na druga vrata: Ovom prilikom bilo je i plakata pa se nije moglo zalutati: Slijedi nekoliko fotografija sa Susreta:
×
×
  • Create New...