mali.paja

Malo mi je čudno da pijesak drže u vrećama. Zar nemaju silose za to kao što ima depo na Glavnom?

Rekao bih kako nema listica na vagon(u)ima da je to sve praznina. U grubo to bi bilo otprilike oko 600t.

Formalno pravno za sve se ispostavi račun ali se nikad ili skoro pa nikad stvarno ne plaća. Sve se to prebija. Kako već 10 godina ne radim ne mogu ti precizno i točno odgovoriti. Oni nama troškove struje i vuče za taj ficlek mi njima za to što oni vuku do Čakovca, Đurmanca Šapjana itd. Troškovi dizela se tačunaju nešto više ali sve skupa je to otprilike tu. Prometnik u Dobovi ima direktnu vezu sa našim CDU-om (Centar daljinskog upravljanja) i nema potreba za posrednikom.

Prije su Baat vagoni imali brzinu 100km/h. Neki su se tako ljuljali i zabacivali lijevo desno da nisi mogao sjediti normalno. Čak si imao osjećaj da će se prevrnuti. Ako se ne varam u osamdesetim je njima ograničena brzina na 80km/h.

Opet Goša! Ne smiješ to koristiti to je samo od Roberta.

Dok sam bio Šef HŽ zastupstva dbova od 01.10.1992. formalno je most kao i pruga iza mosta pripadala ŽG-u Ljubljana i oni su to trebali održavati (kasnije SŽ). Dogovor je bio da ostaje sve kako je bilo za vrijeme JŽ-a neovisno o granici. Tek kada se politički granice odrede trebalo je doći i do preraspodjele pruga i objekata između navonastalih uprava. Nemam pojma kako je sada. Prije par postova kukao si da nema u kanalima vode. Vidiš kada hoćeš možeš i vodu pronaći

Prigradski vlakovi od S.Marofa ne voze nili po lijevom niti desnom kolosijeku nego po svojoj pruzi a to je prema Kumrovcu!

Ako dobro pamtim za 12 sati (! smjena) najviše je prošlo nekih 57 vlakova. Samo tada su tamo bili i ulazni signali kao i potiskivalica u Volinji. Vlakovi su se potiskivali uglavnom sqa nezakvačenom lokomotivom do Kostajnice. Sada se vlakovi MORAJU voziti sa zapregom do Majura. Potom skidanje lokomotive i gubljenje vremena. Znalo se dogovoriti sa kolodvorom B.Novi (ako je bio strojovođa koji je to htio raditi) da će biti prolaz bez zaustavljanja. I danas su neki strojovođe znale vratiti se malo sa vlakom prema Bosni i onda sa zaletom uz brdo sa lokomotivom. Obično bi poslali skretničara na prvi prijelaz prema Kostajnici radi osiguranja istog. Po KVR tamo je predviđeno zaustavljane. Nekad bi i strojovođa iz ŽRS-a znao pogurati vlak do izlaznih skretnica. Uglavnom to je sve bilo "ilegalno". Čak nam je znala policija znala zabraniti potiskivanje. O tome kasnije ću napisati.

Nakon oluje kada je pruga otvorena prošao bi jedan ili nijedan vlak dnevno. Volinja je radila samo do 18 sati Kasnije je to prešlo na otprilike 2 para vlakova dnevno. Kada je krenuo brzi noćni vlak za Sarajevo Volinja je počela raditi 24 sata dnevno. Tada bi u 24 sata prošlo nekih 4-4,5 pari vlakova. Ovo pol vlak nije bilo samo pola nego primljen je vlak iz BiH a nije predat tamo nijedan. Uglavnom bi tada mi vlak izvukli u Majur ili Sunju i tamo vlak jednostavno ostavili a lokomotivu vratili u Volinju. To je bilo iz razloga toga što smo iz Volinje skoro pa sve vlakove morali izvlačiti sa 2 lokomotive. 1 lokomotiva je bila na teretnom vlaku a drugu smo koristili od brzog vlaka za ispomoć i morali smo je vraćati u volinju bo brzog. Onda bi izvukli vlak u Majur ili Sunju i lokomotive vratili po drugi teretni vlak. Taj teretni bi u Majuru ostavio lokomotivu od brzog vlaka koja se MORALA vratiti u Volinju a teretni je onda produžavao sa lokomotivom dalje. Problem je na toj pruzi bio i taj što su na teretnim vlakovima morala biti po dvojica jer nije bilo pokriveno sa RDV-om. Brzi vlak nije imao taj problem jer se kondukter u vlaku bio vlakopratioc. Po noći smo znali uzeti iz zagrebačkog čvora Veliku kružnu lokomotivu i poslati u Volinju. Velika (tako se zvala pa pišem velikim slovom) najčešće je bila lokomotiva serije 2o63 (preko 99%). Ona nije imala problem sa drugim čovjekom jer je bila dvoposjed.

Što se tiče policije oni tamo imaju najvjerovatnije svoje prostorije. Pretpostavljam da bi možda tamo trebala imati nešto i carina? policija dolazi po potrebi. Dok su vozili vlakovi za Sarajevo ili kakav izvanredni dolazili su sa cestovnog prijelaza u Kostajnici. Iz početka dok je krenuo teretni promet policija je bila kod svakog teretnog vlaka. A to svakog teretnog vlaka je moglo biti najviše 2-3 u sati. Uglavnom su bili kod dolaza ili odlaza vlak za i iz BiH. Ukoliko je vlak došao iz BiH pa tamo čeka recimo lokomotivu od nas policija je bila samo kod samog dolaska. Ne bih znapo kavo je stanje sada tamo. Kontakte sa Volinjom nemam više od 10 godina a tamo sam zadnji put bio možda prije petnestak godina a najvjerovatnije i više.

Rekao bih da si zaboravio dodati "i" još kod predsignal? 3 su!

Nedugo je bila misa u Zaprešiću za ovog dečka koji je umro na trenigu kod specijalne policije. Malo sam se interesirao pa su mi rekli da je on iz Brdovca a da je misa u Zaprešiću radi oštećene crkve. Na moje pitanje za mise nedeljom i blagdanima mi je rečeno da su u Laduču. Hvala na ispravci.

Koliko znam crkva u Brdovcu kod groblja nije u funkciji od potresa. Z neke ljude sprovodne mise se održavaju u Zaprešiću. Nedeljne mise su čini mi se u Laduču? U nekadašnjem vojnom skladištu vidi se utovarno/istovarna rampa. Tu se dostavljalo vagonima nekakvo gorivo/Mazivo ili nešto slično? U dvorcu je smješten HDA (Hrvatski državni arhiv). Tamo je i dio koli se odnosi na željeznicu.

U pitanju je zaštitni signal rasputnice Hum Lug. Ova opomenica kaže i da je taj zaštini signal predsignal ulaznog sugnala "B" kolodvora Zabok. Ove crveno bjeke uspravne crte znače da je to dvoznačni signal i da pokazuje kakav je naredni ustvari ulazni signal. Na slici iz kolodvora Zabok na signalu sa strelicom i predsignalnom opomenicom znači da je taj signal ujedno predsignal zaštitnog signala rasputnice HUm Lug. Obojen je po pola crno bjelo i crveno bjelo. Strelica kaže da ovja signal je dvoznačni samo za prugu koja ide desno dok za prugu prema Krapini je jednoznačni signal. Isto tako nije početak i kraj lagane vožnje nego početak i kraj ograničene brzin. Ta brzina je ucrtana u vozni red vlaka. Karbon itekako radi. Vlasnik je Austrijanac dok mu je žena naše gore list. Kazala mi je da je iz Slvonije ali po djevojačkom prezimenu roditelji su iz istočne Hercegovine. Konkretnije bi bilo oko bivšeg ukrižja Turkovići na bišoj uzanoj pruzi prema Dubrovniku. Najvjerovatnije su roditelji poslije '45 putovali vlakom bez voznog reda. Za mlađe forumaše što je to vlak bez voznog reda? Poslije Drugog Svjetskog rata narod iz Hercegovine, Dalmatinske Zagore, Dalmacije i Like se vlakom naseljavao na prostor Slavonije i Vojvodine. Ti naseljenici su putovali u teretnim vagonima a vlakovi nisu imali svoj vozni red. Na kojem kolodvoru bi zapeli i dugo bi čekali. Sa tom temom je Veljko Bulajić snimio dobar cb film, "Vlak bez voznog reda". Od tu to ime za te naseljenike. Nadam se da se ne ljutiš jer ću još 1 mali OT na tu temu? Tamo '48, '49 Jugoslavija je imala problema sa zapadnim saveznicima i na istoku Staljinom. Sa zapadom je bio nedefiniran položaj Istre i Trsta na na istoku Rezolucija Informbiroa. Dežurao sam sa telegrafistom koji je bio prije manevrista. Tako je radio i u Vrapče TK. Jedan dan su složili vojni vlak prema zapadu (tenkov, topovi i ljudstvo). Najprije naredba vlak ide preko Karlovca i Rijeke. Parnjaču stave na čelo prema Karlovcu. Poslije promjena vlak ide preko Zaprešića i Z.Mosta. Lokomotiva okolo i čekaj pa opet preko Karlovca. Rekao mi je da su par puta mjenjali relaciju prometovanja i non stop prebacivali lokomotivu sa jednog na drugi kraj. On je odradio smjenu i otišao doma u Veliko Trgovišće od kud je bio a da se vlak nije maknuo iz Vrapča.