Jump to content

Leaderboard

Popular Content

Showing content with the highest reputation since 26.01.2024 in all areas

  1. Ispod kolodvora teče potočić maleni: Konačno, evo i akcije - stiže putnički za Volinju koji će me u povratku vratiti u Zagreb: Srećom nije onaj zakamuflirani od jutros: Vraća se sa pet minuta kašnjenja. Već je bilo dosta putnika jer je završetak vikenda. Već u Sisak Capragu bio je krcat: I za kraj pozdrav od vašeg izvjestitelja:
    12 points
  2. Ali ljudi moji, pali se prijelaz, jedna rampa se spušta odmah druga za 2 minute jer se skroz zaledila pa je čekala pomoć sunca. Ide vlak, čuje ga se! E sad sa "vidi ga se" se mora(lo) čekati. Jedino što HŽ propalo poduzeće razlikuje od ZETa je ovih par vagončića koji omogućuju ugodnije noćno putovanje i još pokoji vagon koji se po danu zaleti na IC vlakove i za Rijeku😭
    11 points
  3. Svaku subotu planiram se počastiti putovanjem vlakom gdje ima zanimljivosti za vidjeti (i fotkati naravno). Ove subote zaputio sam se u Sisak, no nisam planirao i obilazak Metropole. Sezona magle je u zraku, tako znam da sam se probudio u gradu na četiri rijeke. Spremio sam se za put ka Sisku. Stigavši na stajalište Karlovac Centar dočekala me pustoš koja se uskoro pretvorila u veliku gužvu. Sunce neda Nedavno je forumaš Zugspotter Ingolstadt napisao da je ovo stajalište na Europskoj razini. S tom tvrdnjom se slažem, ali je održavanje, nažalost, Hrvatsko. Ovaj lift me zbunjuje do kraja. Nije radio, a bio je gore. Sad kao "ne radi", a dole je u prizemlju. Dotični za Zagreb je upravo trebao stići, no oni su poslali - teretni, a još je išao za Rijeku.😡 Nakon punih osamnaest minuta kašnjenja, u nadi da ću dočekati neku mamlaz (jer kasni)-somuljagu, došao je ni manje ni više Mađar i to kakav. 005 s klupama! Nisam znao jel bih preskočio il' bih uzeo vožnju u toj povijesnoj garnituri. Iznutra U dnu fotografija vidi se moje prijevozno sredstvo Pred Draganićima se radi na podvožnjaku Kad je u Desincu zadnji put ovdje bio netko parkiran? S obzirom na godine ovog vlaka mislio sam da ne može do 60 km/h, ali kad mi je brzinomjer pokazao ovu cifru samo sam molio da se ne raspadne Usput slikane informacije na vagonu Hrvatski Leskovac Zeleni most na ulasku u Zagreb Povijesni u Zagrebu. Možda neudobno, ali svakako povijesno i inspirativno iskustvo pružila mi je ova garnitura To je zasad sve. Ovo radim po prvi put pa ako sam fulao putopis nemojte mi zamjeriti trebat će mi još iskustva. Ako podržavate to što radim puno Vam hvala unaprijed i veselim se pisanju nastavka koji će biti uskoro. Pozdrav iz Karlovca!
    9 points
  4. Prije nekih 2 mjeseca sam malo obišao ovu prugu do jednog djela,kao što se može vidjeti nije baš u dobro stanju i sve mi se čini da je pliva odustala od nje. Ako neko zna više o ovom kolosjeku ili ima vise slika ili snimaka bilo bi mi draga da podjeli samnom i ostalima. Također ovom prugom vlak nije prošao godina i nigde se ne može nac koja joj je sudbina.
    9 points
  5. Da zaboravim na hladnoću se zabavljam slikanjem svega što se vidi pa idu slike bez komentara. A onda se napokon vidi i naše odredište. Dakle nismo se izgubili. To je već dobro. Odande bi trebao D214 za Villach doći. Stadler Flirt je očekivan. S druge strane očekujemo jedini PPov noćni vlak. No sve kasni nekoliko sitnih minuta pa se i dalje zabavljam slikanjem, skakanjem i muvanjem i nekim čudnim pokretima da mišići ostanu topli. E sad se polako vidi gdje se nalazimo, a to što vidimo je prelijepo! Sunce je užarena okrugla masa... Ali ovo izgleda razmaljano...sunce je razmaljana masa! To ne zvuči dobro... Sunce je nešto što svijetli i grije u ove hladne dane 😅 Ma sunce je dobar fotomotiv...tko treba je*ene znanstvene definicije kad ni oni ni u što nisu 100% sigurni. Znamo samo da ništa ne znamo, a ja znam da je ova slika cool🙈😎
    9 points
  6. I jedan od kapitalnih zgoditaka dana, rijeka Una: Ukupna dužina Une je oko 212 km. Vrelo Une nalazi se kod mjesta Donja Suvaja u ličkom dijelu Zadarske županije. Ovo vrelo je najdublji kraški izvor u Hrvatskoj i među pet je najdubljih u svijetu. Ušće Une je kod Jasenovca, gdje se ulijeva u rijeku Savu. Njene glavne pritoke su Sana, Unac, Krušnica i Klokot. Prema legendi ime rijeci dali su rimski vojnici. Bili su toliko zadivljeni njenom ljepotom da su je nazvali Una (jedna, jedina). Vrelo Une kod Donje Suvaje: Na obalnom šetalištu su neki čudni stupovi: Vjerojatno je riječ o ovome: Uz obalu su zgodni ukrasi: Prelijepa Una: Preko su Sjedinjeno-razjedinjene Bosanske Države:
    8 points
  7. Pogled u smjeru Volinje. Lijevo je trasa nekadašnjeg manipulativnog kolosijeka, desno nekadašnjeg mimoilaznog kolosijeka: Jedna žalosna ruševina, očito nekadašnja željeznička zgrada: Pruga u smjeru Majura s najavom prilično opake strmine: Čini se da je ovdje negdje bila skretnica za treći kolosijek: Bivše robno skladište. Plato za pretovar robe pretvoren je u parkiralište za cestovna vozila: Pruga je, reklo bi se, u osrednjem stanju: Zavoj u smjeru Volinje: Jedan ŽCPR:
    8 points
  8. 2 minute nakon što smo došli na kolodvor dolazi i naš LP vlak iz Jesenica. Samo prvi vlak je bio otključan i prilično prazan na ledeno subotnje jutro. Došli smo u Ljubljanu sa 8 minuta zamude i imali oko 25 minuta za presjedanje na MV (Mednarodni vlak) za Budimpeštu. Pošto su vagoni bili kompletno smrznuti i zasnježeni, dobili smo električnog Desira koji je posve poslužio svrsi brzog vlaka. U međuvremenu sam još uspio slikati Flirta i Kissa Na zaslonu piše Budapest Deli, ali vlak je pokrenut sa tira 6.
    7 points
  9. Idući i krajnji cilj je stara utvrda Kostajnica. Nalazi se na otoku rijeke Une koji je povezan mostom do obje obale, a na otoku je i granični prijelaz prema Bosni i Hercegovini: Stari grad Kostajnica postao je utvrđeni grad od XV. stoljeća kada je bio u posjedu obitelji Arlandovića. Martin Frankopan dobio ga je u posjed 1442. godine. U prvoj polovici XVI. stoljeća darovnicom ugarskog kralja Ferdinanda prešao je u vlast Zrinskih, a već 1556. Pao je u ruke Turaka kojima je služio kao uporište za obranu granice na Uni do 1689. godine. Grad je građen uz rijeku u obliku višekutnika na kamenim temeljima. Ima jaku polukružnu kulu sa strijelnicama i dvije četverokutne kule. Projekt cjelovite sanacije i prezentacije Starog grada u Kostajnici započet je konstruktivnom sanacijom, injektiranjem i djelomičnim ponovnim zidanjem zidova peterokutne kule. Zidovi su ožbukani i obijeljeni vapnom prema očuvanim izvornim dijelovima. Sanacija krovne konstrukcije izvedena je prema izvornoj geometriji i zamjenom pokrova od rukom tesanih daščica šindre ariša. Fasada je ostala kamena. Izvedeni su radovi sanacije vanjskih zidina i uređenje Starog grada iznutra sa šetnicom po bedemu. Izvor: https://www.ing-grad.hr/hr/projekti/povijesne-zgrade-i-sakralna-arhitektura/tvrdjave-dvorci-palace1/120-stari-grad-kostajnica-hrvatska-kostajnica Pogled sa mosta na Unu uzvodno... ... i nizvodno: Idemo baciti pogled na utvrdu izbliza: Ne može se unutra: Pogled kroz ''špijunku'', čitaj rešetku, na dvoriše: Ako ne može iznutra može izvana:
    7 points
  10. Na početku ću napomenuti da sam u proteklih nekoliko godina koliko se bavim fotografijom sliknuo preko 40.000 slika. Priroda, željeznice (najveći dio, ali ne sve vlakovi), arhitektura, ljudi... Imam jako puno slika koje su stvarno jako dobro uspjele i koje jako volim, ali meni je ovaj izlet i ove slike apsolutni vrhunac do sada. I pritom je priroda odigrala gotovo čitavu ulogu, dakle ne hvalim sebe uopće. No natrag na putopis; nakon samo par minuta su mi stopala opet ne mokra, nego sleđena iako sam ih osušio u dobro ugrijao i vlaku. Osim ogromne količine snijega nas je dočekalo -21°!!! To još nisam doživio nikada u svome životu i zapravo me sve nekako podsjećalo na Sibir iz slika i filmova. Teško je to kroz slike potpuno prenijeti ali jedan jedinstveni osjećaj. Da, u ovim nevjerojatnim uvjetima sam u samo 5 minuta od dobro obučenog i ugrijanog mladića postao smrznuti jadnik...tako reći. Ali hodamo dalje, no nekako ne znamo kuda idemo hahaha; ne vidi se baš puno😅 Ove slike nemaju ni trunke edita, ništa. Samo priroda i njezin odjel za umjetnost. Oh evo table. Sad znamo gdje smo, gdje smo bili, i kud otprilike idemo... Ili ipak ne. Nema naselja koje se zove "Vse" pa smo i dalje izgubljeni... Znate koliko Janeze braću je*e ova temperatura? 0. U 7:25 ujutro dvojica ovuda uživaju u jutarnjem joggingu. Kad me cura prevarila sa jednim Albancem poslije partija pred jedno 2 mjeseca sam i ja na -12 izašao trčati da razbistrim glavu i otrčao dobrih 13km, što je 3 više od rekorda, ali po ovim uvjetima ne bih nikada mogao. U trenutku kada sam opalio gornju sliku začujem neko krčenje. Okret (imao sam 2 kapuljače i vidno polje mi je bilo nikakvo) vidim Taurinju. Oni metalni zvukovi su dopirali od punjenja ovih vagona. A Taurinjo se pošteno mučio sa hladnoćom jer je radio zvukove koji više zvuče na borbu za život nego na rad lokomotive. A evo i odlično vidljive kompozicije Prvi zraci sunca obasjavaju vrh. Magla je do sada bila toliko gusta da zaista ne znam što se nalazilo oko nas. To će se pokazati uskoro Otuda smo došli Veselim se trenutku kad će nas sunce napokon ugrijati, bar malo Pogled na suprotnu stranu ne otkriva još mnogo Nekakvo brdo je i tamo Još malo i vani je
    7 points
  11. Evo napokon i slijedećega nastavka. Iz Ljubljane smo se lokalnim potniškim vlakem zaputili prema Škofji Loki. Vlak nastavlja do Jesenica gdje okreće i ide na dug put do Nove Gorice kroz Alpe. 2 screenshota iz videa s puta. Inače sva moja putovanja kronološkim redom videima i slikama dokumentiram i na Instagramu. Javite se privatno ako hoćete zapratiti:-) A ako sada mislite da je to zimska idila, čitajte dalje jer ovo nije još ništa. Sa 12 minuta kašnjenja i 3 nadoknađene stižemo u Škofju Loku. Izlazim iz vlaka i okrećem se u smjeru vožnje, dakle prema Alpama i polako počinjem ne vjerovati što se zapravo događa. Možda vam se čini da je snijeg u visini šine, no od snijega do šine je zapravo par centimetara... jednostavno nas je dočekalo preko 30cm snijega. Toliko snijega da gdje god sam stao je snijeg bio viši od mojih visokih zimskih cipela i sve je ulazilo unutra. Osim toga je apsolutno sve prekriveno ledom i mrazom. I to je led tvrd ko kamen. Jurim do znaka S i okrećem se. Vlak se sprema za polazak a sunce za izlazak. Strojovođa nas gleda i u trenutku kad dižem ruku da mu mahnem (snimam i dalje drugom rukom) trubi najglasnije što može i maše kratko. Video naravno nije ispao najbolje jer sam se prepao prenut iz totalne tišine. I odlazi Flirtek Zadnji pogled na kolodvor Škofja Loka pa krećemo za Flirtom na otvorenu prugu. Par minuta kasnije sa izlaznih skretnica Gledamo na Urbanscape Green Solutions Knauf Insulation Škofja Loka otkud dopiru metalni zvukovi. Od silnog snijega i magle se ne vidi što se događa. Hodamo dalje do željene lokacije Slijedeći nastavak i otkrivanje od čega metalni zvukovi u sljedećem nastavku kroz 20tak minuta:-)
    7 points
  12. Zapravo je početni plan bio sasvim drugačiji. Namjeravao sam se uputiti na jedno odredište prema sjeveru, ali sam u posljednji čas uz jutarnju kavu promijenio mišljenje i orijentirao se u smjeru jugoistoka. Sasvim je svejedno kamo idem ako tamo nisam već bio, a troškova prijevozne karte ionako nema. Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru čekao je vlak za Volinju. Inspiriran sam izazovom da nekoga pošaljem u materinu, opet ću imati putovanje s pogledom kroz rupice: Da se nisi usudio pojaviti u mojoj povratnoj vožnji: Ex kolodvor Hrvatska Kostajnica Za početak nekoliko uobičajenih podataka o ovom službenom mjestu prema Izvješću o mreži za 2024. godinu. Hrvatska Kostajnica je stajalište na pruzi R102 Sunja - Volinja - državna granica, na kilometarskom položaju 14,472. Od kolodvora Majur u smjeru Sunje udaljeno je 2,8 km, a od kolodvora Volinja 5,3 km. Dopuštena brzina vlakova je 60 km/h. Današnje stajalište Hrvatska Kostajnica nekada je bio kolodvor i imao je dosta teretnog prometa. Kako je kolosijek za križanje bio vrlo kratak lokomotiva sabirno-manipulativnog vlaka ostavljala je garnituru u kolodvoru Majur, odakle je dopremala vagone u Kostajnicu. Pruga između Kostajnice i Volinje prolazi kroz brdsku dionicu s mjerodavnim otporom pruge od 16-19 promila, stoga je na ovom dijelu pruge teretnim vlakovima pomagala lokomotiva-rivalica. Zanimljiv opis nekadašnjeg rada u kolodvoru Kostajnica koji je objavio umirovljeni željezničar Đ.H. na Facebooku: Sve je to sad pusto. Koliko sam puta s radnim vlakom 65156 imao utovar u TO Kostajnica iz tog magazina u pružna zbirna. Vlak iz Volinje dođe u kolodvor. Majur. Prometnik uz nalog da ključeve skretnica od Kostajnice voznom vlakovođi. Složi se vlak pružna zbirna, službena i lokomotiva do Kostajnice. Po dolasku vlakovođa otključa skretnice, smjesti vlak na prvi kolosjek. Vrati skretnice u redovan položaj, da odjavu i obavjest Majuru da je radni vlak smješten na prvi kolosjek, da je pruga slobodna. Vlakovođa skine plombu s pružni zbirni, izvrši se utovar komadne robe. Sve teretne listove upiše u tovarnicu pružni zbirni. Plombira vagon. Od Majura traži dozvolu za povratak. Kad dobije dozvolu prebaci vlak na prolazni, vrati skretnice u redovan položaj i povratak u Majur, naravno sve uz suglasnost lolodvora Volinja. U Majuru sve se složi na 65156 i polazak prema Sunji, Capragu, i Sisku. Puno puta smo iz Volinje s 65156 znali zvati Kostajnicu da pitamo koliko ima utovara komadne robe. Nekad nije bilo puno pa smo uz dogovor s prometnicima utovar vršili s prolazom ako ima vremena između vlakova. Stanemo u Kostajnici pa iz magazina preko dva kolosjeka na prolazni utovar. Znali se dobro i oznojiti, nosili na sebi kutije teške tekstilne robe iz ''Pounja''. A još ograničeni s vremenom. Bilo je i takvi situacija. Idemo obići ono malo čega ima, a za početak civilnu stranu: Zgrada je ne samo napuštena nego i oštećena u potresu pa je zakovana: Neka vrsta čekaonice ipak postoji: Fontana je odavno zaboravila kada je imala vodu: Idemo se malo posvetiti arheologiji. Ovo je trasa nekadašnjeg trećeg kolosijeka:
    6 points
  13. Valja krenuti prema južnom kraju. Neću reći da je lako, jer treba prijeći više od pola kilometra preko pragova i tucanika, a ni trava uz prugu nije baš gostoljubiva. Putem bilježim poneki zanimljiv motiv, poput ove ćenife. Staro i novo: Upokojeno robno skladište: Još nekoliko usputnih motiva bez suvišnih ''što je to'':
    6 points
  14. Skretničar se nije želio slikati, a primijetio sam ga dvaput u akciji. Nije ništa okretao nego je glumio ulazni signal, isto kao što sam jednom vidio u kolodvoru Blata. Majur danas nema nikakvih signala, ni ulaznih ni izlaznih, a kladio bih se da ih je nekada imao (možda likovne?). Idem ja malo procunjati kolodvorom. Najprije ću prema sjevernom kraju: Nisu čunjevi nego hektametarski stupići: Kolodvor bez starih pragova je kao juha bez soli: Motivi sa sjevernoj strani kolodvora bez suvišnih opisa:
    6 points
  15. Kolodvor Majur Slijedi nekoliko uobičajenih podataka i o ovom službenom mjestu prema Izvješću o mreži za 2024. godinu. Majur je međukolodvor na pruzi R102 Sunja - Volinja - državna granica, na kilometarskom položaju 11,043 km. Od kolodvora Sunja udaljen je 11,5 km, a od kolodvora Volinja 8 km. Največa dopuštena dužina vlakova na 2. i 3. kolosijeku je 538 m, a dopuštena brzina vlakova je 40 km/h. Kolodvor Majur inače pamtim iz mladosti, točnije iz ondašnjih prijevoznih karata. Tako je na karti pisalo ''Zagreb - Split via Majur''. Ne via Sunja, via Bosanski Novi ni via Bihać, nego baš Majur. A na karti za vlak Beograd - Prizren pisalo je ''via Knić'' (malo mjesto između Kragujevca i Kraljeva). Nikada mi nije bila jasna genijalnost takve prakse. Čekaonica je zatvorena zbog oštećenja u potresu, ali su putnicima na raspolaganju ove klupe: Put do perona je udoban: Ne nedostaju ni informacije: Vodonapojnik je suh: Dašak starih dobrih željezničkih vremena: U kolodvoru sam zatekao prometnika i skretničara. Srećom je prometnik mlad čovjek i znao je iščitati moju dozvolu sa mobitela. Kasnije smo jedan drugome pravili društvo i do sita se napričali, a saznao sam i dosta zanimljivosti o prometu na pruzi Sisak - Novska i ovoj pruzi. Mladom gospodinu poslao sam nekoliko fotografija za uspomenu, a ovo su dvije od njih:
    6 points
  16. Razgledavanjem utvrde okončao sam današnji posjet Hrvatskoj Kostajnici. Uslijedio je povratak prema pruzi, a s obzirom na uspon, vanjsku temperaturu, moju poluzimsku opremu i godinu proizvodnje nije bio neki užitak. No kad vidim prugu, makar i komadić, nekako živnem: Plan je bio odšetati sitnih 3 km do kolodvora Majur i tamo čekati vlak za povratak. Imao sam na raspolaganju dva i pol sata pa ih je valjalo što bolje iskoristiti. Pratim ja nju, a bogami i ona mene Početna točka je kod zgrade bivšeg kolodvora Hrvatska Kostajnica, a na onom raskrižju u daljini ću lijevo: Još jedan ŽCPR: Pogled prema bivšem kolodvoru, lijepo se vidi prijelom nivelete pruge: Pruga u smjeru Majura: Samo naprijed za nosom do cilja: Jedan mali ŽCPR:
    6 points
  17. Gradski park: Još nekoliko fotografija iz ovog zanimljivog gradića, stisnutog između obronaka Zrinske gore i rijeke Une:
    6 points
  18. Uz Kostajnicu je vezano nekoliko istaknutih ličnosti. Najpoznatiji među njima su nekadašnji ministar u vladi Kraljevine SHS i od 1927.godine zajedno sa Stjepanom Radićem supredsjednik Seljačko-demokratske koalicije Svetozar Pribićević (1875.-1936.), austrougarski feldmaršal koji se istakao u Prvom svjetskom ratu u bitkama na Soči Svetozar Borojević (1856.-1920.), pedagog i prvi predsjednik Saveza hrvatskih učiteljskih društava Davorin Trstenjak (1848.-1921.), te partizanski prvoborac i narodni heroj Nikola-Nina Maraković (1912.-1943.). Svetozar Pribićević: Svetozar Borojević: Davorin Trstenjak: Nikola-Nina Maraković: Nekoliko fotografija iz spuštanja u središte Kostajnice:
    6 points
  19. Oprostite, malo se oteglo zbog školskih obaveza, no možemo nastaviti. Dakle, kada je Mađar došao do Zagreba, vlak (somuljaga) je već čekao. I to ne bilo koji, nego somuljaga cvaja (002). Bio je prilično natrpan pa sam našao sjedalo nasuprot jednog gluhog čovjeka. U njemu je bilo je užasno vruće jer je sunce sjalo ravno u njega. Do Siska je bilo teško išta slikati zbog rupičaste reklame na vlaku. Sisak Ne bi joj škodila kakva obnova Kolodvor je nov, čist i i iznenađujuće prilično uredan, izuzev neoznačenog ŽPPR-a i jednog pokvarenog lifta. Btw drugi radi. Malo lošija slika, ali dotični radi Pothodnik Čim si malo dalje od Zgb... Ložiona je veoma pregledna pa ne treba preskakati prugu za dobru fotku. Bumbari Najmanje od vagona Fora su mi lisnata postolja Sisak ima dvije😎 Đurica petak Đuro mi je bitan jer ih vidim jedino kad idu iz/u Rijeke/u. Tada jedino idu kroz Karlovac Nakon samo 20 minuta divljenja vrijeme je za povratak u Metropolu To je zasad sve, žurim se na vlak za Delnice. Inače se nisam često prije vozio vlakom pa sam bio fasciniran tako starim Mađarom pa sam zato slučajno napisao nestručan komentar. Istina je da su nekad stvari radili bolje, samo ja tako u trenutku nisam razmišljao. Ispričavam se ako sam izazvao kakav predmet žešće rasprave. Pozdrav iz Karlovca!
    6 points
  20. Kolodvor Škrljevo 15. veljače 2024. između 11:30 i 11:45 sati. Podnevna "siesta" na 15 C. u hladu. Malo na sjevernu stranu...... Depo Pula. Depo Rijeka. Povratak na "polaznu točku. Vlak 4605 na drugom kolosijeku
    5 points
  21. @Stanley je li prometnik možda spominjao koliko tereta tu prolazi? P.S. gordana357 i mali.paja počinju prepucavanje za 3, 2, 1...🤣
    5 points
  22. Pruga u smjeru kolodvora Majur... ... koji se već lijepo vidi relativno blizu. Nažalost ne mogu do njega po hipotenuzi jer nema staze nego moram po katetama: Sve bliže i bliže: Zanimljivo rješenje za stajalište autobusa: Crkvena vrata gledaju točno na kolodvor: U ovoj zgradi je općinsko poglavarstvo: Da, čak je i Majur središte istoimene općine u sastavu Sisačko-moslavačke županije. Površina općine iznosi 68 km2 i obuhvaća jedanaest naselja - Gornja Meminska, Gornji Hrastovac, Graboštani, Kostrići, Majur, Malo Krčevo, Mračaj, Srednja Meminska, Stubalj, Svinica i Veliko Krčevo. Na području općine Majur prema popisu za 2021. godinu žive 782 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 2011. (1.185) pad za 34%, a u odnosu na popis iz 2001. (1.490) pad za 48% ili gotovo za polovicu. Ako se nastavi takav trend gubitka stanovništva uskoro će općina imati više zaposlenih u administraciji nego stanovnika. Grb općinićice Majur: I konačno je na vidiku cilj cestovne hodnje:
    5 points
  23. Pruga i cesta idu usporedno i vrlo blizu, pa se usput može zabilježiti poneki zanimljiv motiv: Ovdje idem desno: Nisam fulao u orijentaciji: Ubogi strojovođe mora da imaju stres od ovoliko cestovnih prijelaza:
    5 points
  24. Povratak je uslijedio ulaskom na A6 u čvoru Vrbovsko te smo za 15-ak minuta već izašli u Delnicama i nastavili opet Lujzianom do Gornjeg Jelenja te dalje po D501 nizbrdo do Hreljina. Jedna fotografija sa prvog vidikovca u pravcu Rijeke. Lokvarsko jezero se napunilo nakon zadnje pražnjenja prošle godine. ŽCP "Milja", još malo do zalaska sunca. Nažalost nisam dokumentirao kolodvore Drivenik i Zalesina, no nastojat ću ih posjetiti i to vlakom što mi je daleko komotnije nego vožnja po šumskim cestama. Također se ispričavam zbog kvalitete nekih fotografija, jer sam fotografirao iz nepovoljne pozicije napamet zbog odbljeska sunca na ekranu nije bilo moguće ništa vidjeti. Vlakova bilo koje vrste bilo je premalo zbog vremenskog ograničenja i nemogučnosti drugog termina obilaska.
    5 points
  25. dobar je mađar, samo da ga čiste kao somine još uvijek skroz ok vlakić, tih, udoban i može povući gdje ima dobru prugu
    5 points
  26. Auti razmaknuti (osim Mazde) kao da pruga još ide... Iza kružnog toka Prema silosu Tu još postoje pragovi Kod silosa još jedino postoje šine Unutra ništa Prema kružnom toku Novije. Mislio sam da je '98 pa sam slučajno slikao naopačke Samo odrezano Kraj. Još se privikavam na bolju kameru pa ću probati ubuduće slikati ravnije. Pozdrav iz Karlovca!
    4 points
  27. Ja sam za taj kolosijek saznao preko Google Mapama proučavajući zelene linije i zavoje. Danas sam se zaputio u Bjelovar i obišao ga. Teretni dio Samo je ovo ostalo od vagona Taj Francuske (SNCF) nebu više vidio Promjena: bik je odšetao unatrag Od ajmoreći signalizacije ostalo je samo ovo S druge strane Nastavak slijedi...
    4 points
  28. U 9:30 kreće MV za Budimpeštu. U 9:20 još nema vagona na kolodvoru. Miriše na probleme zbog temperature koja je i dalje na nevjerojatnih -14°. 5 minuta kasnije dolazi otpremnik i obavještava nas da će se vlak pokrenuti s 6. kolosijeka. Dolazimo na 6. kolosijek i vlaka nema. 3 minute kasnije pomiče se Desiro, koji je prema svemu sudeći došao iz smjera Kopra. Desiro staje i otvara vrata, on nas vozi dalje. Krećemo na vrijeme i nabijamo 120km/h do Zaloga ako se dobro sjećam, gdje odjednom stajemo. Usput vidim da su im svi vagoni kompletno zatrpani snijegom. Stojimo najmanje 15 minuta kad kondukterka obavještava da je pruga zatvorena jer je palo drvo. Ipak, svega nekoliko minuta kasnije se pruga otvorila pa su prvo pušteni vlakovi iz suprotnog smjera (radovi na obnovi kolodvora Litija zahtjevaju naizmjenično puštanje. Sa preko 30 minuta kašnjenja krećemo dalje i ubrzo vidim to palo drvo. Jedno 20 momaka je ogromno drvo izrezalo na komade i dio koji je pao na prugu poslagao na povišen zid pored, dok se na klizištu vidi ostatak ogromnog drveta. Do odredišta smo uspjeli nadoknaditi nekoliko minuta a ja sam preko 1h spavao. Podsjećam, to je još subota ujutro a zadnji put sam krevet vidio u petak u 11h prijepodne. Bio sam mrtav... stvarno mrtav. Naše odredište je bilo Laško (je košarkaško). Po dolasku u Laško prvo odlazimo do Spara preko puta kolodvora i kupujemo brdo hrane i ja 3l Laškog. Tek poslije toga sam u stanju dalje slikati. Prizori su i ovdje prelijepi. Ova dobro očuvana parnjača ukrašava nedavno obnovljeni kolodvor. S druge strane čeka Desiro, no ne odlazi nikuda. Kasnije mijenja natpis u "ne vstopaj" i ostaje tamo i kad mi odlazimo. U 12:15 dolazi drugi Desiro za Dobovu. 20 minuta poslije prolijeće Brižita i diže snježnu prašinu. Nakon toga je zatišje, koje koristim za razgledavanje kolodvora. "Dalje nema puta, sve je bijelo zima je" Mi čekamo EC koji će nas direktno voziti na drugi kraj zemlje. Zbog kaosa oko Ljubljane nema baš nešto puno prometa, dolazi samo još jedna Brižita. Sa 5 minuta kašnjenja dolazi EC i počinje 4h30 min putovanja. Laško je bilo razočaravajuće i jedva sam čekao vlak da mogu zaspati. Trenutno sam u sličnom stanju nakon dugog izleta u Stuttgart i Karlsruhe pa ću iskoristiti slijedeća 2h vožnje za spavanje i slijedeći nastavak objaviti sutra.
    4 points
  29. Nastavak... Neboder Ovi ne bu tako skoro vozili Prema zadnjim informacijama ovakve papagaj-asee više ne voze. Iz žalosti u žalost... ...u budućnost Tramvaji Sljedeće fotke prikazuju Metropolu iz pogleda turista (mene). On sjedi, oni rade, ja slikam... Ex-Zagrebačka banka Jadni Paromlin Sarajevska (ima J kraj broja na haubi) Eh, da mi je jedan ovakav (bez vozača moliću)😁 Konjić Prazno I to je to. Konačno je došao kraj ovog putopisa. Hvala Vam na strpljenju, pokušat ću biti brži ubuduće i odjavljujem se fotkom soma koji me doveo doma. Thank You for all and have a good night!
    4 points
  30. Ovu džepnu prometnicu ne bi trebalo slati van dok puše bura, jer kada joj se kosa omota preko lica ne vidi prugu:
    4 points
  31. Pričali smo o tome. Promet varira ovisno o sezoni, a ovih dana ga baš i nema puno. Lokalnog prometa (sabirno-manipulativnih vlakova) uopće nema. A što se tiče one dvojice mušketira ja sam s obojicom u dobrim odnosima, no ako netko od njih zapodjene svađu odmah prijavljujem lokalnom šerifu (STIB). 😉
    4 points
  32. Pogled na prugu sa ŽCPR na obje strane: Došlo je vrijeme da se ex kolodvor napusti i da se uputimo u dolinu Une, gdje je smješten glavni dio Hrvatske Kostajnice: Grad(ić): Hrvatska Kostajnica je skupina naselja sa statusom grada u sastavu Sisačko-moslavačke županije. Područje Grada obuhvaća 52,6 km2 i sastoji se od sedam naselja - Čukur, Hrvatska Kostajnica, Panjani, Rausovac, Rosulje, Selište Kostajničko i Utolica. Prema popisu stanovništva za 2021. godinu područje Grada ima 1.946 stanovnika, od kojih u naselju Kostajnica 1.439, što je u odnosu na 2011. godinu (2.756) pad za 30%. Grb Grada Hrvatska Kostajnica: Ime Kostajnica (1240. godine Koztainicha, 1272. Kaztainicha, 1351. Coztanycha, 1362. Costgnanice) vjerojatno potječe od riječi ''kostanj'' (kesten) jer su brda s obje strane Une obrasla kestenovim šumama. Ovo područje ima dugu i burnu povijest. Bilo je nastanjeno još u bakreno i brončano doba o čemu svjedoče arheološki nalazi (keramičke posude i sjekire) iz vremena 2.500 godina p.n.e. U doba Rimljana ovuda je prolazila cesta od Dvora na Uni do Sunje što potvrđuju pronađeni miljokazi iz III. stoljeća n.e., iz vremena cara Maksimilijana. Nakon podjele Rimskog carstva u IV. stoljeću ovo područje je pripalo Bizantu, u VII. stoljeću naselili su ga Hrvati i pripadalo je Posavskoj Hrvatskoj, a u X. stoljeću državi kralja Tomislava. Od 1102. godine pod vlašću je ugarsko-hrvatskog kralja. Ime Kostajnica prvi put se spominje u jednoj ispravi iz 1240. godine, a ponovo se spominje 1256. u ispravi kralja Bele IV. koja rješava spor zbog zemlje između templarskog reda i građanina Kostajnice Hetynka. Plemićka obitelj Hetynk je odlukom kralja Stjepana V. postala feudalnim vlasnikom zemlje oko Kostajnice i dobila je ime Kostajnički. Obitelj Hetynk je izumrla početkom XV. stoljeća i posjed je pripao kralju Kralj Ludovik I. Anžuvinac uzeo je 1247. godine knezovima Šubićima-Bribirskim posjed u Dalmaciji, a kao zamjenu dodijelio im je grad Zrin i posjede u Pounju. Prema ovom posjedu obitelj će se zvati knezovima Zrinskim. Godine 1424. kralj Sigismund Luksemburški darovao je Kostajnicu Vladislavu Blagajskom, što je dovelo do spora i pritužbi kralju. Otada je Kostajnica promijenila mnogo vlasnika - Jelena Lipovačka, Martin Frankopan, Ivan Benvenjud, ban Ladislav Egervarski, ban i biskup Petar Berislavić, te Nikola IV. Zrinski Sigetski. Njemu je Kostajnicu darovao kralj Ferdinand I. Habsburški kao nagradu jer je 1539. u kostajničkoj tvrđavi ubio Ivana Kacijanera. Burnu povijest Kostajnice naročito su obilježila turska osvajanja. Nakon pada Bosne pod vlast Turaka 1463. godine Hrvatska je bila izložena stalnim turskim napadima i pljačkama. Prvi turski odredi pojavili su se u okolici Kostajnice 1469. godine, a 1483. su napali sâmu Kostajnicu ali su bili poraženi. Pounje je uspješno branio Nikola IV. Zrinski koji je 1542. postao hrvatski ban i dobio je od kralja vojsku za obranu Kostajnice. Za ostatak Hrvatske nastupila su vrlo teška vremena jer su Turci prodirali preko Kupe i poharali Turopolje, pa čak zaprijetili i Zagrebu. Banovanje Nikole IV. Zrinskog spasilo je ''ostatke ostataka nekada slavnog kraljevstva'', ali nije uspjelo spriječiti pad Kostajnice, Valpova, Virovitice i Čazme u ruke Turaka. Kostajnica je nekoliko puta prelazila iz ruke u ruku da bi ostala u turskoj vlasti sve do velikog rata za oslobođenje 1683.-1699. godine. Ban Nikola Erdödy je 1685. uspio zauzeti kostajnički grad i tvrđavu, a pokušaj Turaka da povrate Kostajnicu 1688. godine završio je njihovim porazom. Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine utvrđena je granica između Turskog i Austrijskog carstva na rijekama Uni, Glini, Korani i Savi. Nikola IV. Zrinski Sigetski: Kostajnica 1617. godine: Između 1788. i 1791. godine Austrija je vodila novi rat s Turskom. Jedna od bitaka vođena je između Dubice i Kostajnice pri čemu su se Turci morali povući pred jačom austrijskom vojskom. Kostajnica je bila pod vojnom upravom od 1718. do 1871. godine kada je Vojna krajina ukinuta i pripojena Banskoj Hrvatskoj. Kostajnica je poveljom cara Josipa II. 1788. proglašena slobodnim gradom. Josip II: Hrvatska Kostajnica 1929. godine:
    4 points
  33. Osobna nadmudrivanja ne spadaju u ovaj putopis.
    4 points
  34. Cestom iz Donje Dobre dolazimo do parkirališta uz drugi kolosijek kolodvora. Parkirao sam se uz neke artifakte i trebalo mi je par sekundi dok sam shvatio o čemu se ovdje "radi". Mještani Brod Moravica su jedini na cijeloj prugi od Karlovca do Rijeke obilježili 150 godišnjicu izgradnje pruge. Evo par fotografija: Iz teksta na ploči možemo zaključiti kako je drugi kolosijek izgrađen tek 1890. godine. Do te godine Brod Moravice bio je stajalište. Završit ćemo sa još dvije fotografije strane B kolodvora Brod Moravice. Pogled prema usponu za Skrad. Pogled prema kolodvoru, koji se gubi u zavoju.
    4 points
This leaderboard is set to Zagreb/GMT+01:00
×
×
  • Create New...