Stanley

Hvala momci na podacima, a Antonu na ispravci. Podaci o prometu? Ajajaj-ajaj-jaj… Nekada je brojka bila sedmocifrena, a ovo u najmanju ruku ne izgleda dobro. Uostalom i na Antonovim slikama nazire se uglavnom pustinja. Valjda će biti bolje...

Pregledavajući ovu temu vidio sam da nedostaju neke serije parnih lokomotiva pa ih dodajem ovdje, a neke serije su predstavljene u posebnim temama.. SERIJA 22 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta Izvedba: 1C1 Proizvodnja: 1910.-1923. Komada: 107 Snaga: 736 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 17.534 mm Masa: 60 t Osovinsko opterećenje: 14 t Najveća brzina: 75 km/h Laka višenamjenska lokomotiva za vuču brzih, putničkih i teretnih vlakova. U sastavu ŽTP Zagreb vukle su putničke i teretne vlakove na prugama Zagreb - Sisak - Novska, Zagreb - Varaždin - Kotoriba, Zabok - Đurmanec, Varaždin - Golubovec, Varaždin - Koprivnica - Osijek - Dalj, Osijek - Vinkovci, Osijek - Strizivojna-Vrpolje i Osijek - Beli Manastir. SERIJA 31 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta Izvedba: CC Proizvodnja: 1909.-1914. Komada: 9 Snaga: 765 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 18.734 mm Masa: 71,5 t Osovinsko opterećenje: 12 t Najveća brzina: 50 km/h Lokomotiva za vuču vlakova na teškim brdskim prugama tipa Mallet s 4 cilindra i 6 pogonskih osovina (3+3). Prvobitno je vukla vlakove na Riječkoj pruzi, a zatim na Ličkoj pruzi (ložiona Gračac). Posljednja je službu završila šezdesetih godina kao rivalica u Volinji. SERIJA 32 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta Izvedba: 1CC Proizvodnja: 1914.-1918. Komada: 36 Snaga: 1.228 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 22.570 mm Masa: 110 t Osovinsko opterećenje: 16,5 t Najveća brzina: 60 km/h Lokomotiva za vuču vlakova na teškim brdskim prugama tipa Mallet s 4 cilindra i 6 pogonskih osovina (3+3). Prvobitno je vukla vlakove na Riječkoj pruzi, a kasnije je premještena na Ličku i Dalmatinsku prugu (ložione Gračac i Knin). U vrijeme nastanka bila je najjača parna lokomotiva u Europi. Snage 1.228 kW ili 1.750 ks bila je najjača parna lokomotiva na mreži JŽ i jedina koja je u posadi imala dva ložača. SERIJA 35 Proizvođač: Henschell Kassel Izvedba: E Proizvodnja: 1910.-1924. Komada: 196 Snaga: 604 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 17.209 mm Masa: 71 t Osovinsko opterećenje: 15 t Najveća brzina: 60 km/h Lokomotive za vuču teretnih vlakova na magistralnim prugama. Svoj radni vijek okončale su potkraj šezdesetih godina na teškoj manevri u ranžirnim kolodvorima Zagreb Borongaj i Zagreb Vrapče. SERIJA 36 Proizvođač: Henschell Kassel Izvedba: 1E Proizvodnja: 1917.-1921. Komada: 49 Snaga: 1.133 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 18.950 mm Masa: 99 t Osovinsko opterećenje: 16,5 t Najveća brzina: 65 km/h Lokomotiva za vuču teških teretnih vlakova na magistralnim prugama. Ova serija je bila stacionirana isključivo u Sloveniji (ložione Ljubljana, Maribor i Nova Gorica), a u Hrvatskoj je vukla teretne vlakove do Zagreba. SERIJA 37 Proizvođač: Baldwin Locomotive Works Philadelphia Izvedba: 1D Proizvodnja: 1942.-1945. Komada: 80 Snaga: 662 kW Duljina preko odbojnika s tenderom: 18.599 mm Masa: 73 t Osovinsko opterećenje: 16 t Najveća brzina: 70 km/h Lokomotive ove serije proizvedene su u vrijeme Drugog svjetskog rata pod oznakom S160 za potrebe USATC - US Army Transportation Corps. Poslije rata su podijeljene preko UNRRA-e raznim zemljama u Europi, Africi, Aziji i Južnoj Americi, a Jugoslavija je dobila 80 komada. Na mreži JŽ vukle su uglavnom teretne vlakove na magistralnim prugama, a na brdskim prugama i putničke i brze vlakove. SERIJA 50 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta Izvedba: 1C1 Proizvodnja: 1910.-1924. Komada: 73 Snaga: 331 kW Duljina preko odbojnika: 9.820 mm Masa: 46 t Osovinsko opterećenje: 9 t Najveća brzina: 45 km/h Laka višenamjenska lokomotiva za vuču putničkih i teretnih vlakova na lokalnim prugama. Na mreži JŽ vukle su vlakove u Hrvatskom Zagorju, Slavoniji i Vojvodini. SERIJA 51 Proizvođač: MÁV Gépgyár Budimpešta, Tvornica vagona, strojeva i mostova Slavonski Brod Izvedba: 1C1 Proizvodnja: 1907.-1943. Komada: 153 Snaga: 427 kW Duljina preko odbojnika: 10.930 mm Masa: 52 t Osovinsko opterećenje: 10 t Najveća brzina: 60 km/h Laka višenamjenska lokomotiva za vuču putničkih i teretnih vlakova na lokalnim prugama. Na mreži JŽ vukle su vlakove u Hrvatskom Zagorju, Slavoniji i Vojvodini, te na pruzi Sisak - Karlovac i lokalnim prugama u Sloveniji. SERIJA 53 Proizvođač: Florisdorf Wien Izvedba: 1D1 Proizvodnja: 1927.-1931. Komada: 29 Snaga: 294 kW Duljina preko odbojnika: 11.960 mm Masa: 66 t Osovinsko opterećenje: 11 t Najveća brzina: 60 km/h Laka višenamjenska lokomotiva za vuču putničkih i teretnih vlakova na lokalnim prugama. Sve lokomotive ove serije bile su stacionirane u Sloveniji gdje su vukle vlakove na lokalnom prugama, a u Hrvatskoj na pruzi Kanfanar - Rovinj i Celje - Zabok.

Guzda, Mercur 308 nije tegljač nego je gurač (potiskivač, bokser). Nego, mene zanima nešto drugo - koliki je bio pretovar u luci Vukovar u zadnjih par godina (ako su dostupni takvi podaci)? Vukovar je nekada po prometu bio druga riječna luka u Jugoslaviji.

NAPOMENA MODERATORA U prvom postu ove teme, koji je objavio gaspa, stare fotografije lokomotiva sa Photobucketa zamijenjene su novima koje su uploadane sa računala i ostati će trajno na forumu . Također je izmijenjen i post koji je objavio Gorchi na istoj stranici. Na isti način biti će s vremenom zamijenjene ili nadomještene i druge fotografije sa raznih hosting servisa, naravno one koje će biti moguće pronaći. Ujedno molim forumaše koji su postavili fotografije u ovu temu, a u međuvremenu su se izgubile, ako mogu pronaći originale da mi ih pošalju preko PP s napomenom na kojoj stranici je post i od kojeg je datuma. Unaprijed zahvaljujem.

Pa što je kruzer nego jedan velikji kupleraj? 😁 Vjerojatno ti je promaklo da je Kozara pomoćni brod, a takvi se ne šalju u borbu. Zapovjedni brod se u slučaju rata uvuče u neki rukavac i maskira, a osiguranje se pobrine da se tvoj striček s maljutkom drži podalje.

Kozara, žilavi starac dunavskih voda U sastavu Riječne flotile Vojske Srbije nalazi se i jedno od najstarijih plovila u službi na rijekama, riječni pomoćni brod RPB-30 Kozara. Brod je izgrađen 1939. godine u brodogradilištu u Regensburgu za potrebe njemačkih oružanih snaga pod imenom Kriemhild. Namjena mu je bila da služi za čišćenje mina, no korišten je za opskrbu te kao brod za ''podizanje morala i rekreaciju'' što je sinonim za bordel. Neposredno po završetku Drugog svjetskog rata služio je kao brod-vojarna u Regensburgu za potrebe američkih snaga pod imenom Oregon. Brod je demilitariziran u lipnju 1946. godine i predan poduzeću Bavaria-Lloyd iz Regensburga. Godine 1960. stigao je u Jugoslaviju u zamjenu za jedan teretni brod Dunavskog Lloyda, a dvije godine kasnije preuzet je od strane Riječne ratne flotile JNA, rekonstruiran i pretvoren u brod-bazu pod imenom Kozara. Od 1971. godine na njemu se nalazila Komanda Riječne ratne flotile, a danas služi kao zapovjedni brod Riječne flotile Vojske Srbije. Tri fotografije RPB-30 Kozara: Za kraj nekoliko podataka o brodu. Standardna istisnina mu je 544 tone i puna istisnina 601 tona, a dva dizel motora snage po 294 ks daju mu uzvodnu brzinu od 15 km/h i nizvodnu od 25 km/h. Osim kao stalno zapovjedno mjesto brod može poslužiti za prijevoz 250 vojnika, kao istaknuto zapovjedno mjesto i kao istaknuti centar veze. Također može poslužiti za gašenje požara u priobalju ili na drugom plovnom objektu. Naoružanje čine 3 trocijevna PZO topa M55 kalibra 20 mm.

I za kraj pozdrav od vašeg izvjestitelja:

XXVIII. susreti željezničkih modelara s burzom modela Jučer su u Tehničkom muzeju u Zagrebu održani XXVIII. susreti željezničkih modelara s burzom modela u organizaciji KŽMZ. Osobno sam pribilježio nešto dojmova, a najvažnije je da je posjećenost bila puno bolja od prethodnih susreta. Susreti su održani u istoj zgradi gdje i izložba u povodu 50. obljetnice Kluba željezničkih modelara Zagreb... ... samo se ulazilo na druga vrata: Ovom prilikom bilo je i plakata pa se nije moglo zalutati: Slijedi nekoliko fotografija sa Susreta:

Za kraj moja malenkost u društvu Svetog Nikole... … i želja svim forumašima i drugima koji nas prate:

Slijedi foto-izvještaj bez suvišnog opisa:

Prvi ovogodišnji dan vožnje Tin Expressa bio je u subotu 30. studenog. Kao višegodišnji neslužbeni fotograf Svetog Nikole - Djeda Mraza - Djeda Božićnjaka, našeg forumaša malog.paje, još jednom sam pratio popularni dječji božićni vlak na putovanju od zagrebačkog Glavnog kolodvora do destinacije iz koje se vraća, a ove godine je to bio Savski Marof. Iznimno nisam bio na prvom vlaku s polaskom u 9 sati jer sam navratio na Susrete modelara nego sam putovao u vožnji u 11 sati. Povratak Tina iz prve vožnje: Na Tinu je 6112-007: Ekipa je standardna: Tu se nažao i naš forumski kolega RobertZET:

Naš novi član se očito potrudio iznijeti neke podatke o prugama prema Jadranu i oko njega, ali je ispalo prilično nerazumljivo. Vidimo da spominje i neke stare projekte (pruga dolinom Kupe), kao i više nepostojeću prugu Karlovac - Topusko - Sisak. Valjda će se javiti i objasniti što je htio reći.

Zaključujem da ovdje osim blage zahebancije nema konkretnijih informacija. 😉

Dionica Bazije - Barcs je u prekidu još od kraja Drugog svjetskog rata, kada je srušen most preko Drave. Promet na dionici Virovitica - Bazije ukinut je 1968. godine.

Jutros mi se kćer sa putovanja na posao javila porukom: ''Vlak crkava. Na svakom stajalištu mu se sve živo ugasi uključujući svjetla i treba mu 5 min da sve ponovo pokrene''. Riječ je o vlaku broj 8019 koji iz stajališta Sutla kreće u 7.03 h. Vlak radnim danom ima duplu garnituru (2 x 6112-1xx). Vlak se nekako dovukao do Gajnica gdje je kćer izašla, a dalje ne znam. Je li u pitanju neki ozbiljniji kvar, ili...?

Fotka se ne vidi (?).

Tako sam i mislio, ali nisam bio siguran. Hvala.

Ovo bi moglo i u temu ''Željeznice u medijima'', ali smatram da bolje odgovara ovdje: https://bjelovarac.hr/najnovije/do-zagreba-i-nazad-cak-i-nagibnim-vlakom/?fbclid=IwAR3pBYxmddmTrAzU70QKRbqugkSKfpzPST6uhdB7VWob-kFCs1MF-0Y83dA Nešto tu nije jasno - prvi vlak iz Zagreba tek u 10.40? 😮

Iz boljih vremena zadarske pruge (poslao mi zglajzan😞

Molim bez svađa.

Koliko čujem je. Navodno će se zgrada iznajmiti u komercijalne svrhe. Kolege penzići mi se tuže da im je udruga ''deložirana'' iz Branimirove.

Hvala Medo na informaciji. Ne mogu reći da mi je žao one dvojice Švaba koji su dobili svoje u Singapuru, no kako u načelu nisam pobornik nasilja ni fizičkog kažnjavanja australski model mi se čini sasvim O.K. Samo, tko će tako nešto primijeniti u zemlji gdje je pravosuđe teško kompromitirano? A i cijelu državu bi trebalo ponovo okrečiti jer nema što nije pošarano. 😖

Upravo je egzotično vidjeti željezničke objekte i vozila bez i jedne šare. Medo, kakav je stav australskih vlasti prema grafitiranju i kakve su kazne za one koji šaraju po javnim mjestima? Ili lokalni dripci još nisu otkrili sprej u boji?