1borna Posted July 9, 2020 Author Posted July 9, 2020 Zime su u Baškoj obično blage, rijetko se temperatura spusti dublje ispod 0 (doduše kada zapuše bura dojam je da je kao u Sibiru) 2012 se pamti po hladnoći, uz pomoć bure more se na obali ledilo Trebalo je nekoliko dana da se sve otopi 2009 je bilo (za otok) puno snijega koji je napadao preko noći Stariji domaći su rekli da je prije toga bilo snijega daleke 1976 2 1
seabral Posted July 9, 2020 Posted July 9, 2020 Interesantno bi bilo znati kako se u tim snježnim vremenima odvija promet. Na putu od Baške prema Krku se treba popenjati na poprilično brdo, a nisam siguran koliko otočana stavlja na svoja vozila zimske gume, a isto tako ni da li na otoku postoji nekakvo vozilo koje bi poslužilo kako ralica za snijeg. Mora da im je zabavno .... --> Schaffner sei, des war amoi wos; so wird's nie wieder sei, des ist des Schaffnerlos --> Zwickts mi ganz wurscht wohin
1borna Posted July 9, 2020 Author Posted July 9, 2020 Od Punta na vrh Treskavca i onda dole prema Baškoj su usponi od 20% pa je i kod jačih kiša to nezgodan put, im i nekoliko oštrih zavoja. Od domaćih zimske gume imaju jedino oni koji često idu na put kroz Gorski kotar dok većina ostalih imaju ljetne gume koje troše dok se ne poderu? Lako za njih no kamioni za opskrbu i pogotovo autobusi koji moraju voziti redovito u takvim ekstremnim uvjetima moraju imati kvalitetne zimske gume! Malo off- meni se nekoliko puta desilo da sam se za prvi maj kupao u moru a na povratku bi me u Gorskom kotaru dočekalo snježno nevrijeme sa već davno stavljenim ljetnim gumama. (sutra je nastavak snježne idile na moru) 1
1borna Posted July 10, 2020 Author Posted July 10, 2020 Djeca nisu propustila napraviti snjegoviće Stariji nisu htjeli van da "ne polome noge i ruke" Zaista nevjerojatni prizori uz obalu Kada nema sanjki dobra je i mala barka Može i luftić? 1 1
mali.paja Posted July 10, 2020 Posted July 10, 2020 Najbolji su mi Splićani zimi. Svi najavljuju na nacionalnim televizijama snijeg i vjetar a oni se zaputr prema Zagrebu sa ljrtnim gumama. Čak nemaju ni lance ali i što će im kad ih ne znaju staviti. I onda reporter pita zašto su krenuli sa ljetnim gumama na put? A oni će da kod njih u Splitu to nije tribalo? 1
1borna Posted July 11, 2020 Author Posted July 11, 2020 Veliki valovi na plaži su česta pojava, svaki puta kada zapuše bura ili jače jugo napuše ih vjetar za užitak kupačima i besplatnu masažu Tada nema više lješkarenja i prženja na suncu već se uživa u moru Nebo znade pokazati razne boje oblaka Koji puta oblaci poprime zastrašujući izgled 1
mgalic2 Posted July 11, 2020 Posted July 11, 2020 16 sati, mali.paja said: Najbolji su mi Splićani zimi. Svi najavljuju na nacionalnim televizijama snijeg i vjetar a oni se zaputr prema Zagrebu sa ljrtnim gumama. Čak nemaju ni lance ali i što će im kad ih ne znaju staviti. I onda reporter pita zašto su krenuli sa ljetnim gumama na put? A oni će da kod njih u Splitu to nije tribalo? Nisam Splićo, ali nas ima još. Istina, ja sam jedan od onih koji ima lance (došli u paketu s autom 😁), ali ih svejedno ne znam ih staviti. Probao jednom i odustao, a nema mi tko pokazat. 1
1borna Posted July 11, 2020 Author Posted July 11, 2020 Danas su lanci napravljeni tako da ih je jednostavno montirati, najbolje je to vježbati najprije na rezervnom kotaču a onda i na autu dok je lijepo vrijeme. Kada jednom zapneš u snijegu tada će biti lakše staviti ih. Ja s sjećam davnih vremena, 50-ih godina kada nije bilo zimskih guma i lanaca kao danas pa su se vozači u nevolji snalazili omatanjem žica oko guma kroz rupe na naplatcima! Jednom sam se i ja slično spasio u 70-ima kad sam zapeo u Gorskom kotaru pa sam se igrao sa špagom oko kotača i izvukao tih 15-20 kritičnih kilometara.
mgalic2 Posted July 11, 2020 Posted July 11, 2020 40 minuta, 1borna said: Danas su lanci napravljeni tako da ih je jednostavno montirati, najbolje je to vježbati najprije na rezervnom kotaču a onda i na autu dok je lijepo vrijeme. Kada jednom zapneš u snijegu tada će biti lakše staviti ih. Ja s sjećam davnih vremena, 50-ih godina kada nije bilo zimskih guma i lanaca kao danas pa su se vozači u nevolji snalazili omatanjem žica oko guma kroz rupe na naplatcima! Jednom sam se i ja slično spasio u 70-ima kad sam zapeo u Gorskom kotaru pa sam se igrao sa špagom oko kotača i izvukao tih 15-20 kritičnih kilometara. Kao da susjeda slušam: "Ne uče se lanci stavljati kad pada snijeg." Bijaše to jedan od snijegova svako... 10 godina.😁 Šalu na stranu, samo sam jednom (nadam se nikada više) imao priliku iskusiti zimske uvjete kroz mećavu na Vratniku. Spuštanje prema Senju u prvoj bez gasa, možda ne toliko od uvjeta koliko od straha. Ne daj Bože ni neprijatelju.
DB Posted July 11, 2020 Posted July 11, 2020 Moj savjet za lance je da oni ne služe za vožnju po snijegu (a pogotovo ne po ledu!), nego za izvlačenje iz njega. Po takvim uvjetima se ni ne počinje vožnja, a za sve ostalo, tu su zimske gume ...
1borna Posted July 12, 2020 Author Posted July 12, 2020 Od prvih dana na otoku sam imao društvo raznih životinja, znao sam na odmor dolaziti sa mačkom i papigom (koji su se dobro slagali). Kasnije su došli peseki i druge mačke, neki domaći a neki purgeri Pred par godina nam se pridružio jedan domači mačak Nije ga bilo nimalo strah lajanja mojih živina Bit će da je odrastao uz nekoga psa? Mojim pesekima se konačno ispunio san da mogu na miru onjušiti mačku Mačak je krenuo u potragu za papicom a psine su gledale što radi? 1
1borna Posted July 13, 2020 Author Posted July 13, 2020 Mačak se brzo udomaćio i počeo je dolaziti svaki dan Peski su se navikli na njega, jedino mu nisu dali da im baš sve pojede Slijedeće godine dok sam bio sam znao je doći sa svojom dragom Nakon toga prijateljstva peseki se pristojnije ophode prema drugim mačkama Na plaži se uvijek nađe novih prijatelja Ovo je bio strašan neumorni plivač Moje se vole samo malo namočiti u pličaku pa im koji puta priuštim malo plovidbe 2 1
thomcro Posted July 13, 2020 Posted July 13, 2020 On 12. 07. 2020. at 8:54, 1borna said: Mačak je krenuo u potragu za papicom ... ... daš im par puta nešta za pod zub i uskoro će Ti mjavkat ' mogu ti bit prijatelj?' Znam to maškama na Škrljevu, jednom im daš nešta za klopat i stalno će dolazit
1borna Posted July 13, 2020 Author Posted July 13, 2020 Crna Pekinezerica je pred 8 godina došla po želji nakon što nas je prethodna Pinčica napustila, ubrzo je došla i japanska Chin da prva ne bude sama kad nema nikoga doma. Mini Maltezerica je došla slijedeće godine pod motom "gdje su 2 može i treća mala", bilo je kasnije još namjera od mojih no rekao sam da je ipak dosta! Malo aktualnih slika, prekojučer se navečer spremala nevera Navukli su se tamni oblaci i zapuhalo je Turisti su svejedno večerali u restoranima dok ih kiša nije potjerala. Sve u svemu dobro je prošlo a jutro je osvanulo sa burom i napuhanim valovima (tako se davno izrazio moj mali sinko) Nisam mogao odoljeti da odem na besplatnu masažu Neki su uživali a drugi su samo gledali More se ohladilo na nekih 20c no zbog bure je umjetnički dojam bio kao da je najmanje 25 Bura se produžila i do danas, dobro je to što su temperature zraka ostale umjerene do nekih 25c 2 1
1borna Posted July 14, 2020 Author Posted July 14, 2020 I danas je još malo puhalo... Temperatura zraka je podjednaka kao jučer, od jutrašnjih 20 ne ide preko 25c Ovo je snimljeno oko pola 10 dok još nema pospanaca Već najmanje 20-ak godina viđam dežurno vatrogasno vozilo On obilazi cijelo područje Bašćanske doline, jedna od krajnjih točaka je ovdje na Zaroku. Kuća lijevo na brdu je vodocrpilište Pitao sam jednog poznatog komunalca zašto još nisu u upotrebi novi spremnici za otpad i reciklažno dvorište? Odgovor je bio da je to sve bilo gotovo pred skoro 3 mjeseca no onda je negdje zapelo u papirologiji!? Zbog toga često viđam i ovakve slike (najčešće vikendom) Dođu vikendaši i naprave veliko spremanje, prepune kontejnere i kante a odvoza tih dana nema. Ovo su malo neuobičajene slike za ljeto no ima nekih domaćih koji već ljeti misle na zimu
mgalic2 Posted July 14, 2020 Posted July 14, 2020 4 sati, 1borna said: Ovo su malo neuobičajene slike za ljeto no ima nekih domaćih koji već ljeti misle na zimu Tako se to radi, a ne kao ja: učit stavljat lance za snijeg dok on pada.😁 1
1borna Posted July 15, 2020 Author Posted July 15, 2020 Pretpostavljam da su drva usred ljeta jeftinija negoli u zimi kada je potražnja najveća? Još malo dnevnih aktualnosti iz Baške Bura je stala za neko vrijeme, jutro je bilo ugodno svježe sa svega 16c a po danu je došlo do 28 Prvi interesenti za zabavu na vodi (vuča gliserom u malim gumenjacima, letenje padobranom i slično Mogu se iznajmiti i jet-ski U luci je više brodica za izlete na okolne otoke ili kopno Angelinu viđam već 30-ak godina, nekada je bila jedina Kasnije joj se pridružila Baška Ima brodica koje dovoze izletnike sa drugih mjesta / otoka / kopna Roberta je upravo stigla Ranije je isplovila Zdrava Maria pa je ovo slika od ranije Dolaskom više turista živnuo im je i promet kao i brojnim restoranima, kafićima i dućanima Dobro je što se nastoji razlikovati od stereotipne ponude bilo izgledom ili ponudom
STIB Posted July 15, 2020 Posted July 15, 2020 "Kamelija" i "Roberta DVA" su iz Crikvenice 1 _______________________ Pozdrav iz Zagreba
1borna Posted July 16, 2020 Author Posted July 16, 2020 Luka se napunila barkama, pobrojao sam 7 štandova kojima se turisti pozivaju na vožnje do obližnjih zavala Kada se ide od luke prema Veloj plaži prolazi se uz više manjih plaža Svako proljeće se sve plaže dohrane novim šoderom jer ga zimi jača nevremena djelomično odnesu u more U proljeće lokalni ronioci očiste more od ježeva u pličaku Ulica uz more se zove Palada a iznad nje u gradu je Zvonimirova u kojoj ima jedna crkva Izgradnju župne crkve Presvete Trojice u Baški uvjetovalo je spuštanje Bašćana prema moru pa je dotadašnja župna crkva sv. Ivana bila predaleko za svakodnevno bogoslužje. Podizanje nove crkve započelo je 1724., a crkva je posvećena 1740. godine. 1
1borna Posted July 17, 2020 Author Posted July 17, 2020 Pored te crkve je i jedan mali muzej Idem još malo do luke Projekt „Dogradnja luke Baška“ financiran je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. temeljem prijave na Drugi poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa. Projektom dogradnje luke Baška postojeći pristan će se dograditi i osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Baška, te omogućiti odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi. Također će se podignuti razina usluge za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom, ali i dostupnosti putničkog terminala vozilima dostave i hitnih službi. Postojeće stanje Nakon proširenja bi trebalo izgledati ovako https://baska.zluk.hr/ Izgleda da više ne račuaju na trajekt? Projekt „Dogradnja luke Baška“ Projekt „Dogradnja luke Baška“ prijavljen je na Drugi poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa. Slijedom navedenog 9. rujna 2019. godine sklopljen je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. (referentna oznaka Ugovora: KK.07.4.1.04.0010, u daljnjem tekstu: Ugovor) između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (Posredničko tijelo 1, u daljnjem tekstu: MMPI), Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (Posredničko tijelo 2, u daljnjem tekstu: SAFU) i ŽLUK (Korisnik). Projektom dogradnje luke Baška postojeći pristan će se dograditi i osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Baška, te omogućiti odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi. Također će se podignuti razina usluge za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom, ali i dostupnosti putničkog terminala vozilima dostave i hitnih službi. Projekt je usklađen s lokalnim, regionalnim i nacionalnim (prometnim) planovima: Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) u dijelu ostvarivanja revitalizacije otoka boljim prijevoznim povezivanjem kopna i otoka, Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske od 2017. do 2030. godine (NN 131/14) doprinosom u ostvarivanju relevantnog cilja 3: Unapređenje regionalne povezanosti u putničkom prometu jačanjem teritorijalne kohezije, odnosno cilja 3b Unapređenje regionalne povezanosti prema otocima/s otoka/među otocima mjerama te mjerama M.1 Povećanje intermodalnosti i pristupačnosti, M.3 Zaštita okoliša, M.5 Sigurnost na moru, M.6 Poboljšanje dostupnosti otoka, razvoj luka, M.7 Razvoj drugih luka, Nacionalnim programom razvitka otoka čije je osnovno načelo izjednačavanje uvjeta i kvalitete života na otocima i na kopnu, Razvojnom strategijom Primorsko-goranske županije od 2016. do 2020. gdje se projekt idealno uklapa kao dio cilja unaprjeđenja infrastrukture pomorskog prometnog sustava što bi trebalo djelovati na ujednačavanje prilika za gospodarski rast i razvoj, odnosno uravnoteženi razvoj na cijelom teritoriju Županije. U tom smislu, doprinos projekta je posebno naglašen u omogućavanju integracije pomorskog i cestovnog javnog prijevoza u multimodalni putnički prijevoz (usklađivanje javnog autobusnog prijevoza s pomorskim prijevozom gdje se putnicima omogućava putovanje s Raba u Rijeku bez korištenja automobila), Glavnim planom razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran u mjeri MJ-PO.9. Poduprijeti županijski pomorski prijevoz i međužupanijske pomorske linije kao obveznu javnu uslugu, Programom ukupnog razvoja Općine Baška 2015-2020, prioritet 3.1. Razvoj infrastrukture, koji obuhvaća i uređenje luke i dr. Županijska skupština Primorsko-goranske županije je na 17. sjednici održanoj 13. i 20. prosinca 2019. godine donijela Odluku o utvrđivanju županijske linije u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu na relaciji Baška-Lopar-Baška koja će započeti prometovanje nakon realizacije projekta „Dogradnja luke Baška“. Do kraja provedbe projekta potrebno je sklopiti ugovor o javnoj usluzi na predmetnoj liniji. Projektom su obuhvaćene sljedeće aktivnosti: Građevinski radovi FAZA 1 i 2 - U okviru ove aktivnosti planira se izgraditi funkcionalna lučka infrastruktura spojena na elektroenergetsku mrežu dogradnjom primarnog lukobrana Vela riva (faza 1) za 50,55 m mjereno s vanjske strane, te produženjem sekundarnog lukobrana Mala riva (faza 2) za 105,00 m mjereno s vanjske strane. Provest će se potrebni građevinski radovi koji uključuju početne, zemljane i betonske AB radove, pilote, kamenorezačke, hidro, elektromontažne i ostale radove te priključenje na elektroenergetsku mrežu. U planu je i nabava i ugradnja urbane opreme (klupice i koševi za smeće). Stručni nadzor građenja što obuhvaća: stručni nadzor sukladno Zakonu o građenju (NN br. 153/13, 20/17, 39/19) i Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/15, 118/18) koji sadrži obavljanje stručnog nadzora nad građevinskim radovima (s uključenim geodetskim i podvodnim nadzorom), elektro nadzor i Koordinatora zaštite na radu II Projektantski nadzor sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. NN 78/15, 118/18) Upravljanje projektom što obuhvaća: uslugu administrativno-tehničke podrške u provedbi projekta što uključuje izradu Zahtjeva za nadoknadom sredstava, pripremu dokumentacije za javnu nabavu, izradu izvješća te savjetovanje u provedbi projekta sukladno pravilima programa uslugu vođenja građevinskog dijela projekta sukladno Zakonu o gradnji Promidžba i vidljivost što obuhvaća izradu priopćenja za javnost, objave na Internet stranici prijavitelja, izradu promotivnog letka, izradu i postavljanje info ploča, organizaciju početne i završne konferencija Ukupna vrijednost projekta iznosi 41.166.298,55 kuna, a prethodno navedenim Ugovorom ŽLUK su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu 39.709.975,94 kuna, odnosno u cijelosti su pokriveni pozivom definirani prihvatljivi troškovi. Sljedeća tablica sadrži detaljniju razradu troškova projekta. Tablica 1. Troškovi projekta „Dogradnja luke Baška“ VRSTA TROŠKA IZNOS U KN Građevinski radovi (uključene sve hidro i elektro instalacije te urbana oprema) 38.093.838,44 Stručni nadzor građenja 762.500,00 Projektantski nadzor građenja 222.500,00 Trošak administrativnog vođenja projekta 247.500,00 Voditelj građevinskog dijela projekta 243.750,00 Provedbe promotivne kampanje 139.887,50 UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 39.709.975,94 UKUPNO NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI 1.456.322,61 VRIJEDNOST PROJEKTA 41.166.298,55 /Puno novaca za malo produženja 2 mola?/
mgalic2 Posted July 17, 2020 Posted July 17, 2020 Jesi li razmišljao da napraviš monografiju o Krku? 😁
1borna Posted July 17, 2020 Author Posted July 17, 2020 Hvala ne bih, imade puno većih ili manjih monografija o tome otoku sa kojima se ne mogu usporediti. Osim toga zadnjih godina sam postao dosta inertan i ne obilazim otok kao nekada kad sam znao svaki tjedan obići neko drugo mjesto. Imam dosta slika iz toga razdoblja no starih filmova se nakupilo toliko da bi morao najmanje mjesec dana samo njih skenirati bez da radim išta drugo? Sada ugodno koristim vrijeme na uređenju svoje kućice, donji dio je nekadašnji dvor grofice Uršice, ljubavce grofa Jurana koji je star 400 godina sa kamenim zidovima debljine i do 1 metra! Na to je pred 60 godina nadograđen još jedan kat. Dvor grofa je sa prolazom ispod a lijevo od njega je moja mini vila koja se gotovo i ne vidi od drveta Dole su nekada držali ovce a sada je to prirodni frižider. Druga zabava u kući (kad je loše vrijeme) je maketa kojom se pomalo zabavljam već 5 godina, ne žuri mi se i kad bude gotova na njoj će moći voziti 10-ak kompozicija Treća zabava je naravno kupanje na najljepšem dijelu plaže Do pred par godina bila je redovita vožnja čamcem do okolnih plažica Nadam se da ću iduće godine ponovo zaploviti? 1
mali.paja Posted July 17, 2020 Posted July 17, 2020 Tek iduće godine ćeš zaploviti? U nekim planovima bi i vlak trebao stići na Krk? Da li se zna gdje bi to trebalo biti?
1borna Posted July 18, 2020 Author Posted July 18, 2020 (edited) Već dugo vremena se rade planovi, jedan je na PDF-u, svako malo se pojavljuje neki novi Pogledajte simulacije novog mosta na Krku: Bit će dug 850 metara, zamišljen je kao – viseći Riječ je projekciji visećeg mosta dugog oko 850 metara, koji bi bio lociran u neposrednoj blizini postojećeg mosta i spojio bi Krk s kopnom na lokaciji »Voz«, gdje bi se u produžetku nalazio i vijadukt dug oko 900 metara Rijeka je grad neiskorištenih šansi. I ta ocjena možda i najviše vrijedi za riječki prometni pravac. Najveća luka u državi nikada neće biti respektabilna niti u lokalnim, a kamoli kontinentalnim okvirima ukoliko se razvoj luke planira u Rijeci u središtu grada. Luka traži prostor, a grad prostora nema. Paradoksalna je činjenica da ova spoznaja i ideja o potrebi izgradnje nove luke na Krku postoji već 40 godina, a da je na tome napravljeno malo ili gotovo ništa. Posljedice takvog strateškog lutanja, neodlučnosti i neozbiljnosti su brojne. Od pada prometa, gubitka utrke s konkurencijom na sjevernom Jadranu, neiskorištenog povoljnog prometnog položaja do kašnjenja investicija, posljedično i izostanka sinergijskog efekta od povećanja lučkog, ponajviše kontejnerskog prometa, koji ima snažan utjecaj i na rast BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje industrijskih zona na riječkom prometnom pravcu, ponajviše na Kukuljanovu. Gdje je danas projekt novog Krčkog mosta i luke na Krku? Samo u idejama i željama. Porazno je što se u zadnjih 5 godina gotovo ništa novo nije dogodilo, nije se radilo na elaboratima, studijama i projektima. Izgubljeno je vrijeme. Novi Krčki most postoji u skicama, a jednu od njih, doista atraktivnu, po prvi puta objavljujemo kako bi se uopće mogla vizualizirati ideja. Riječ je projekciji visećeg mosta dugog oko 850 metara, koji bi bio lociran u neposrednoj blizini postojećeg mosta i spojio bi Krk s kopnom na lokaciji »Voz«, gdje bi se u produžetku nalazio i vijadukt dug oko 900 metara. Planiran je most sa četiri prometne cestovne trake, a ispod njega i željeznički most sa dva kolosjeka. Tehnički je to apsolutno izvediva varijanta, ali je neophodan angažman vrhunskih i modernih tehnoloških kapaciteta kakve imaju svjetski najveće i najuglednije građevinske tvrtke. O cijeni mosta teško je raspravljati, ali je nesporno kako je riječ o izuzetno visokoj vrijednosti investicije, koju Hrvatska sama ne može realizirati. Novi most nema smisla bez pruge niti bez lučkog terminala na Krku. Budući ranžirni kolodvor na Krasici Predviđeno je da bi budući ranžirni kolodvor na Krasici do kojeg bi trebala stići nizinska pruga morao biti povezan s mostom i to prolaskom zaleđem Kraljevice, gdje bi se vjerojatno morali graditi željeznički tuneli. S druge strane pruga bi trebala stići do Omišlja, odnosno postrojenja Janaf-a, gdje je određena najpovoljnija lokacija za kontejnerski terminal na području Kvarnerskog zaljeva. Njezina je prednost dubina mora koja omogućava pristajanje najvećih brodova, te prostor za terminal kakav ni približno ne postoji u Rijeci. U prvoj fazi predviđa se gradnja obale u dužini od 1.200 metara, gdje bi istovremeno bilo moguće vezati tri kontejnerska broda najvećeg kapaciteta te uređenje terminala na 60 hektara prostora. Druga faza otvara mogućnost izgradnje dodatnih 1.200 metara obale, pa je i potencijalni kapacitet nove luke na Krku izuzetno velik i mogao bi se postupno razvijati do danas nevjerojatnih brojki većih od 4 milijuna TEU-a mogućeg godišnjeg prometa. Ove projekcije iz današnje perspektive izgledaju nestvarno i megalomanski, jer se ne smije smetnuti s uma da je današnji kontejnerski terminal na Brajdici daleko od maksimalnog kapaciteta, koji se službeno procjenjuje na 600.000 TEU-a. Ukoliko se nastave dobri trendovi Brajdica bi po prvi puta ove godine mogla dosegnuti promet veći od 200.000 TEU-a. Novi važan trenutak u koncepciji realizacije terminala na Zagrebačkoj obali mogao bi se dogoditi zbog izostanka koncesionara, koji bi investirao u terminal i pronašao računicu za dolazak na Zagrebačku obalu, koja ima nekoliko problema i ograničenja. Prvi je činjenica da je riječ o drugom i konkurentskom terminalu u Rijeci, koji je jednostavno premalen i nedovoljno konkurentan po kvaliteti buduće željezničke infrastrukture (prekratki kolosjeci), pa je i dalje upitno hoće li se naći kvalitetna i renomirana tvrtka spremna za ulaganje i preuzimanje koncesije na Zagrebačkoj obali. Stoga je otvorena i opcija o kojoj se zasad javno previše ne govori po kojoj Zagrebačka obala možda i ne bi bila specijalizirana za kontejnere, već za generalni teret, gdje bi interes za koncesiju mogla pokazati Luka Rijeka. Sve su to zasad samo varijante epiloga projekta Zagrebačka obala, a takav scenario značio bi da Brajdica ostaje jedini kontejnerski terminal riječke luke sve dok se ne izgrade novi kapaciteti na Krku. To je naravno prilično daleka budućnost, koju ne treba očekivati u razdoblju kraćem od desetak godina, vjerojatno i više i to pod uvjetom da se pronađe model financiranja projekta, čija se vrijednost vjerojatno mjeri u milijardama eura samo u segmentu željezničkog spoja od Krasice do Omišlja, gradnje novog mosta i kontejnerskog terminala. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavljuje kako priča o gradnji nove luke na Krku više ne smije i neće biti marginalizirana i zaboravljen Darko Pajić 10. travanj 2017 07:02 (...) Ne želim govoriti o datumima – Predugo se čeka početak rada na projektima novog Krčkog mosta i nove luke na Krku i to ćemo promijeniti. Hrvatske autoceste će u suradnji sa HŽ Infrastrukturom početi raditi na pripremi projekata, studija i svega ostalog što je potrebno. Ne želim u ovom trenutku govoriti o rokovima ili obećavati datume, jer bi to bilo doživljeno kao predizborno obećanje. Riječ je o generacijskim projektima od izuzetne nacionalne važnosti za razvoj prometne mreže i gospodarstva, koji će odrediti razvoj Hrvatske za narednih 50, možda i više godina, dakle projektima oko kojih je potreban određeni konsenzus svih, jer će na njima raditi i ova i naredne vlade. Kad je riječ o nizinskoj pruzi intenzivno se radi na pripremi projekata na dionicama Goljak-Skradnik i Hrvatski Leskovac-Karlovac. Ostaje nam otvoreno pitanje južnog dijela prema Rijeci i tu sasvim sigurno mogu najaviti da će Vlada vrlo brzo donijeti odluku o pripremi i izgradnji nove dvokolosječne nizinske pruge na dionicama od Skradnika prema Rijeci i to na potpuno novoj trasi, koja je ranije, u vrijeme bivše HDZ-ove Vlade bila aktualna, a podrazumjevala je prolaz sa dva velika željeznička tunela ispod Kapele i spuštanje prema Vinodolskoj dolini. To je strateška odluka i dugoročno važna odrednica, jer moramo gledati potrebe razvoja za narednih 30 do 50 godina. Ne znači da nećemo ulagati i u modernizaciju postojeće pruge, ali nizinsku prugu moramo graditi, donijeti odluku i početi ubrzano raditi. Jedan od ključnih problema, a to je pitanje isplativosti nizinske pruge možemo riješiti upravo radom na projektu novog Krčkog mosta preko kojeg bi išla i željeznica i razradom nove luke na Krku, prije svega kontejnerskog terminala velikog kapaciteta. Za opravdanost nizinske pruge investicije u Rijeci nisu dovoljne i to treba priznati, ističe ministar Oleg Butković, koji dodaje da se i dalje nastavlja rad na realizaciji projekta Zagrebačke obale. Pirej – kineski ulaz u Europu Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina podsjeća kako je prvi važan dokument u kojem je idejno ucrtan projekt novog Krčkog mosta i nove luke na Krku bila Prostorno-prometna studija Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, koju je izradio IGH 2010. godine, kao i da su nakon toga 2013. u prostorni planu PGŽ-a uvrštene izmjene. – Taj Studija govori o projektu Rijeka – vrata Europe i promjene prostornog plana bile su naša dužnost kako bi se mogla omogućiti daljnja razrada planova i projekata. Moramo planirati našu budućnost i razvoj prometnog pravca. Brajdica je kratkoročni cilj, Zagrebačka obala srednjeročni, a Krk dugoročni i potrebno je raditi na nizinskoj pruzi, koja preko novog mosta treba stići do Krka i lokacije za kontejnerski terminal kod Omišlja. Ta pruga ima i važan putnički karakter, a ne samo teretni, jer će dovesti i turiste na Krk. Tek kad se to ostvari moći ćemo govoriti da je Rijeka važna luka za cijelu Europu, konkurentna ne samo na sjevernom Jadranu, već i prema lukama na sjeveru Europe. Mislim da država konačno treba pokazati hrabrost i odlučnost, krenuti u projektiranje i ponuditi jednu dugoročnu koncesiju onome tko je spreman uložiti u pomorski terminal, most i prugu, dakle raspisati natječaj za takvu koncesiju. To jest priča za narednih 20 godina, ali se mora raditi na njoj danas i to je ekonomska, prometna i politička logika, ističe Komadina. – Ministar financija i ja smo potpisali izjavu Svjetskoj banci u kojoj u ime Vlade garantiramo da će država financirati izgradnju ceste D-403 ako se ne riješi model financiranja europskim nepovratnim sredstvima. Ta je garancija bila formalni uvjet kako bi Svjetska banka u lipnju produžila zajam za Zagrebačku obalu, ali i dalje čvrsto vjerujemo i nastavljamo raditi na ishodovanju europskih sredstava za cestu D-403, koja zajedno s Pelješkim mostom i cestom Split-Omiš spada u tri nacionalna prioritetna cestovna projekta, kazao je Butković. Sve navedeno znači da bi razvoj riječkog prometnog pravca u godinama koje dolaze trebao krenuti u jednom novom smjeru. Na pitanje je li Hrvatska zakasnila s projektom gradnje velike kontejnerske luke na krku u ovom je trenutku nemoguće dati decidiran odgovor. Činjenica je kako već nekoliko desetljeća postoji ozbiljan interes kineskog kapitala za investicije u riječkoj luci, ali je isto tako točno kako su cijelo to vrijeme razvojni planovi riječkog prometnog pravca bili nedovoljni za kineske potrebe i ambicije. Kineski COSCO je u međuvremenu pronašao ulaz za svoju robu prema Europi u grčkoj luci Pirej, koja je prošle godine imala kontejnerski promet od 3,3 milijuna TEU-a. Stoga se intenzivno radi i na željezničkoj infrastrukturi od ove grčke luke do središnje Europe o čemu su najdalje otišli dogovori za gradnju pruge kroz Srbiju. Međutim i dalje ostaje činjenica da razdaljina između Pireja i Budimpešte iznosi gotovo 1.500 kilometara, a između Rijeke i Budimpešte svega 430 kilometara. Pitanje je samo može li Rijeka konačno naplatiti svoje prednosti, pripremiti projekte i zaigrati na kartu svog povoljnog prometnog položaja, a pritom imati na državnoj razini političare koji će biti dovoljno mudri i nezavisni da zaštite hrvatske interese čak i kada se oni sasvim ne poklapaju s dijelom utjecajnih i moćnih zemalja Europske unije, kojima nije u interesu otvaranje novog značajnog pravca za dotok kineske robe u Europu preko Jadrana, gdje bi izvjesno bio preusmjeren i dio prometa iz najvećih luka na sjeveru Europe. Odgovor se može doznati samo ukoliko se projekti, studije i sva ostala dokumentacija pripreme u najkraćem mogućem roku, ukoliko se postignu i dogovori s jedinicama lokalne samouprave na čijem će se teritoriju investicija događati, ukoliko se pripremi koncesija ili neka druga varijanta kako bi se osiguralo financiranje. Šteta je samo što se to nije dogodilo prije barem desetak godina. https://www.novilist.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-simulacije-novog-mosta-na-krku-bit-ce-dug-850-metara-zamisljen-je-kao-viseci/ Edited July 18, 2020 by STIB izbačen dupli tekst 2
Recommended Posts