Stanley Posted October 13, 2018 Share Posted October 13, 2018 Pruga Banova Jaruga - Pčelić meni je jedna od najdražih i najslikovitijih pruga u Hrvatskoj. Uz nju me vežu brojne uspomene iz mladosti. Vozio sam se tom prugom više puta šinobusima i vlakovima s parnom vučom do i od Lipika, Pakraca, Sirača i Daruvara, a u srpnju 1971. godine prošao sam je cijelu do Pčelića i dalje do Virovitice. Čim sam saznao da je promet putničkih vlakova obnovljen odlučio sam ponovo otići u Daruvar, gradić kojeg sam posjećivao više puta, a ovi lijepi jesenji dani pružaju idealne uvjete za takav izlet. Putovanje je iziskivalo dva usputna presjedanja i koristio sam šest vlakova - u odlasku 8007, 741 i 2450, a u povratku 2453, 2018 i 8066. Vozni red je također tražio vrlo rano ustajanje, ali s time nemam problema jer i inače ustajem prije prvih pijetlova. Više su me brinule dvije stvari: da u Banovoj Jaruzi ne naletim na autobus umjesto vlaka te vremenski uvjeti, da ne završim u magli kao u Brežicama. Ni za jednu od tih bojazni nije bilo potrebe. Od Zagreba do Banove Jaruge priuštio sam si putovanje prvim razredom, što je bio kolosalni promašaj jer vagon nije bio grijan nego hlađen (valjda zbog tropskih 7°C) pa sam se kući vratio pre-hlađen: U Banovoj Jaruzi je uslijedilo brzinsko ukrcavanje u Šveda. Do Daruvara se kroz vlak izmijenjalo odokativno dvadesetak putnika: Usput sam zabilježio nekoliko službenih mjesta, neke još uvijek u izmaglici, a ovo je bivši kolodvor i sada stajalište Poljana: Dok je zgrada u Poljani čitava nekadašnje tovarište je u komatoznom stanju: Pojavilo se sunce: Stajalište Pakrac. Od nekada najvećeg kolodvora na pruzi preostali su samo jadni ostaci: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Od Pakraca počinje najzanimljiviji dio pruge među obroncima Papuka, a uspon prema Badljevini snimio sam kroz stražnju upravljačnicu: Sirač: I ova zgrada pamti bolja vremena: Po meni najatraktivnija lokacija na pruzi, zavoj u strmom padu prema Daruvaru: Evo nas u odredištu: Dobar si bio: S obzirom na prve simptome kihavice najprije je slijedio tretman u obliku vrućeg rastopljenog šumskog voća: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Kolodvor Daruvar je međukolodvor na pruzi L204 Banova Jaruga - Pčelić, na kilometarskom položaju 53+458. Od susjednog kolodvora Sirač u smjeru Banove Jaruge udaljen je 11 km, a od kolodvora Maslenjača u smjeru Pčelića 11,6 km. Prema Izvješću o mreži za 2019. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 2. i 3. kolosijeku je 132 m, a najveća dopuštena brzina kroz kolodvor je 20 km/h. Raspored kolosijeka je asimetričan - ulazni kolosijek je drugi, a izlazni treći (ili obratno). Ovakav raspored kolosijeka na ovoj pruzi imao je i bivši kolodvor Pivnica: Valja obići neveliki kolodvor, a najprije idem na južnu stranu u smjeru Sirača: No prije toga valja ispratiti Šveda koji se vraća u Banovu Jarugu: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Jedna stara ograda: Prijel preko prge zabrjen: Južni ulaz u kolodvor: Unutrašnjost blok kućice: Bilo kuda pragovi svuda: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Ova zgrada je vjerojatno bila ložiona: Brklja ispred južnog ulaza u kolodvor kojom rukovodi brkljačar... ... odavde: Otvorena pruga prema Siraču odmah započinje usponom: Pogled na kolodvor sa padine gradskog groblja: Ovdje se odvaja pomoćni kolosijek... ... koji se križa s industrijskim: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Industrijski kolosijek završava u bespuću travnate zbiljnosti: Onog drugog ukriženog ćemo slijediti... ... do kraja. S obzirom da ono nedonošće od praga glumi bika možda je i ovaj kolosijek išao u neku industriju(?). Upućeni će znati odgovor: Krećem u hodnju prema drugom kraju kolodvora i usput bilježim zanimljivije motive, a ovdje je plemenita ustanova koja služi za eliminaciju suvišnih tvari iz organizma: Prometni ured: Tri sličice iz prostora za putnike: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Peroni u oba smjera: Bijaše nekad robno skladište: Pogled prema sjevernoj strani kolodvora. Vidi se da i ovdje odmah po izlazu slijedi uspon pruge: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Slijedi nekoliko slika sa sjeverne strane kolodvora bez suvišnih priča: Došlo je vrijeme da privremeno napustim kolodvor i uputim se u šetnju Daruvarom. Imao sam na raspolaganju četiri sata vremena. Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Grad Ime grada je mađarskog porijekla (Daruvár) i znači ždralov grad (daru = ždral, vár = grad). Po teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske Daruvar je jedinica lokalne samouprave sa statusom grada u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije. Područje grada površine 64 km2 obuhvaća naselja Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac. Broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine iznosio je 11.633, od čega u samom Daruvaru 8.567. Na području grada Daruvara živi brojna češka manjina (2.485 stanovnika ili 21,36%), koja tradicionalno čuva svoj nacionalni i kulturni identitet. U Daruvaru izlaze češke tjedne novine Jednota i mjesečnik za školsku djecu Naš koutek, a lokalni Radio Daruvar ima svakodnevne emisije na češkom jeziku. Daruvar, satelitska snimka: Sivi ždral (Grus Grus): Grb grada Daruvara: Najava Tjedna češke kulture: Povijest Daruvara ukratko je opisana na web stranici grada: Grad Daruvar je naselje s dugom urbanom povijesti, uskoro će navršiti dvije tisuće godina svojeg postojanja kao moderne cjeline, a njegova urbana jezgra mijenjala se u skladu s procesima koje su nosila različita povijesna razdoblja. Regionalno je središte županije u turizmu, te vinogradarstvu i voćarstvu. Najstarije poznato naselje, smješteno pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru daruvarske kotline datira od 4. stoljeća prije Krista, iako arheološki nalazi kazuju da su ovi krajevi bili nastanjeni već u kamenom dobu. Za važnost koju ima kroz povijest, a i danas, neosporivu zaslugu imaju geotermalna vrela, čija je ljekovitost poznata od početka postojanja i života na ovim prostorima. Od vremena Rimljana, kada je ovdje obitavalo panonsko-keltsko pleme koje su grčki i rimski pisci nazivali Iasi, u značenju ” Topličani” ili ” Iscjelitelji”, a sve prema velikom broju geotermalnih vrela s iscjeliteljskim svojstvima. Rimljani osnivaju svoje naselje pod imenom Aquae Balissae u značenju ''Vrlo jaka vrela'', tj. današnji Daruvar. Hrvati na ovo područje doseljavaju nakon propasti Zapadnog rimskog carstva i osnivaju naselje Probatica, kasnije Podborje. Ipak, presudno za razvoj grada i ljekovitih kupki bio je dolazak grofa Antuna Jankovića 1745. na ove prostore. On je gradu dao oblik koji i danas ima, te ga odredio kao termalno lječilište. Antun pl. Janković mijenja hrvatsko ime naselja Podborje, u mađarsko Daruvar, u značenju Ždralov grad ili točnije Ždralov dvorac, prema prelijepom baroknom dvorcu koji je započeo graditi 1771. godine. Grof Janković naseljava svoje vlastelinstvo poljoprivrednicima i obrtnicima iz Hrvatske, Češke, Slovačke, Njemačke i Mađarske. Ovi prostori tako ponovo bivaju napučeni, s obzirom na dotadašnju rijetku naseljenost kao posljedicu ratova s Turcima. Doseljenicima je obećana besplatna zemlja i materijal za gradnju kuća. No ono čime su Jankovići obilježili svoje djelovanje, zasigurno je gradnja blatnih kupki na ljekovitim geotermalnim izvorima. Kaptirano je nekoliko izvora i 1772. godine izgrađena prva, Antunova kupka. Time je Daruvar postao poznato termalno lječilište sve do danas. Prirodni faktori vrela bili su presudni za taj kontinuitet lječilišta, a to je temperatura vode koja je 35-46°C te bogatstvo mineralnog blata. Djelovanje termalne vode je fizikalno, biološko i kemijsko. Od industrijskih objekata, od 1840. god. kad je sa radom započela Daruvarska pivovara, pa do 1918. godine u Daruvaru je uz nju radila pilana i suknara, dok je glavna gospodarska grana bila šumarstvo.Mnogo brže od industrije razvijala se trgovina i ugostiteljstvo, zaslugom uspješnog rada termalnog lječilišta. Kotar Daruvar 1912. godine je imao 63 trgovca, 412 obrtnika, 68 ''sitničara'', 41 gostioničara i 92 krčmara. Takvom razvoju doprinijela je i izgradnja pruge Banova Jaruga - Daruvar - Barcs, otvorena uz nazočnost samog cara Franje Josipa 1897. godine. Nakon Prvog svjetskog rata u Daruvaru djeluje i ciglana, ljevaonica željeza i tvornica strojeva, pletionica, staklana, tiskara i jedna električna centrala zvana ''munjara''... Poznavatelji željeznice primijetiti će kako se autor teksta malo zanio i produljio prugu Barcs - Pakrac do Banove Jaruge, no to je u ovom prikazu nevažna sitnica. Grof Antun Janković: Daruvar je dao i više poznatih ljudi pa spomenimo neke od njih. Jedan od poznatih Daruvarčana je umjetnički fotograf i dokumentarist Milan Pavić (1914.-1986.), uz Tošu Dabca, Marijana Szaba i Mladena Grčevića najpoznatiji pripadnik tzv. ''Zagrebačke škole''. Zagrebački pomoćni biskup Josip Salač (1908.-1975.) bio je jedini Daruvarčanin i jedini pripadnik češke manjine koji je dosegao tako visok položaj u Katoličkoj crkvi. Židov David Frankfurter (1909.-1982.), također rođeni Daruvarčanin, ubio je švicarskog nacista Vilhelma Gustloffa. Župnik Mijo Ettinger (1874.-1966.) je za vrijeme Drugoga svjetskog rata pomagao u spašavanju daruvarskih Židova i njihove djece, te spriječio rušenje pravoslavne crkve i židovske sinagoge. Tu su i istaknuti pripadnici češke manjine, intelektualci i prosvjetitelji František Burian (1888.-1958.), Josef Knytl (1898.-1963.) i Jaroslav Dittrich (1892.-1959.). Milan Pavić, Tin Ujević (1953.): Biskup Josip Salač kao vjeroučitelj: Župnik Mijo Ettinger: František Burian: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Prije putovanja sam proučio plan grada i odokativno zacrtao glavnu trasu šetnje: Željeznički kolodvor, civilna strana: U susjedstvu je i autobusni kolodvor: Kroz grad protječe rječica Toplica. Izvire desetak kilometara sjeveroistočno od Daruvara, duga je 35 km i najveća je lijeva pritoka Ilove: Uvijek me privlače starije građevine: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Adventistička crkva izgrađena 1885. godine u neogotičkom stilu. Prvobitno je bila namijenjena vjernicima kršćanske reformatorske vjere (kalvinisti), većinom Mađarima doseljenim iz županije Somogy. Zbog osipanja vjernika reformatorska župa je ukinuta početkom sedamdesetih godina XX. stoljeća i crkva je predana vjerskoj zajednici Adventista sedmog dana (subotari): Slijedi nekoliko vizura iz ovog lijepog malog grada: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Ovdje nema razbijanja dvojezičnih ploča: Pravoslavna crkva Svetih Otaca Prvog Vaseljenskog Sabora iz 1756. godine: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Rimokatolička župna crkva Presvetog Trojstva iz 1764. godine: Ulazim u jedan od najljepših dijelova grada - Julijev park: A još kada uz njega prolazi pruga... Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Valja osvježiti i uspomene na stare izviđačke dane: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Simbol i zaštitni znak grada Daruvara: Spomenik čovjeku koji je parku dao današnji izgled: U parku ima i jedan mali vlakić: Dvije slike starog dijela lječilišnog kompleksa: Kupačica, rad kipara Antuna Augustinčića: Došlo je vrijeme za povratak na kolodvor gdje Šved za Banovu Jarugu već čeka: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Ponovo na kotačima Gospodin ramponja se prihvatio brklje, dakle uskoro polazimo: Adio Daruvare do nekog novog susreta: U smjeru Bijele imamo uspone i do 25 promila: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 Iako se Šved doima praznim bilo je više putnika nego pri dolasku: Sirač: Nekadašnji industrijski kolosijek za kamenolom u Grižinama više se ne koristi i sav je zarastao u vegetaciju: Od stajališta Badljevina ostalo je samo ovo: Muzejska lokomotiva u Pakracu skriva se među granjem od stida: Ovo još na nešto liči: Nekada kolodvor sa tri kolosijeka, danas prašuma: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 13, 2018 Author Share Posted October 13, 2018 U Banovoj Jaruzi nije bilo čekanja. Tek što smo izašli iz Šveda pojavio se Mađar na putničkom vlaku iz Novske za Zagreb. Izvana uobičajeno usvinjen, iznutra uredan, čist i poluprazan: Prvo dulje bavljenje radi križanja imali smo u Popovači: Novo križanje već u Ludini: Kondukter mi je rekao da više nema čekanja zbog križanja do Zagreba, ali smo imali još jedno u Deanovcu: Što reći na kraju? Prije svega drago mi je što sam iskoristio lijep dan, provozao se prugom svojih davnih uspomena i obišao prekrasan gradić Daruvar. Što se tiče pruge Banova Jaruga - Pčelić dojmovi su pomiješani. Pruga je uglavnom u solidnom stanju i šteta je što se ne koristi u većem opsegu, a s druge strane žalosno je gledati srušene zgrade, zarasle kolodvore i zapuštene industrijske kolosijeke. No i ovo vraćanje Šveda u promet budi neku nadu u bolje dane ove pruge. Iako se kod HŽ-a nikad ne zna... Pozdrav od vašeg izvjestitelja: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
seabral Posted October 13, 2018 Share Posted October 13, 2018 Hvala ti na ovom zanimljivom putopisu Kad smo prije desetak godina moja supruga i ja obilazili Daruvar, nismo otkrili ništa atraktivnoga osim onog velikog parka. I, naravno, željezničkog kolodvora kojeg smo oblilazili na moj nagovor. Sad vidim i detalje koje smo tada propustili Quote --> Schaffner sei, des war amoi wos; so wird's nie wieder sei, des ist des Schaffnerlos --> Zwickts mi ganz wurscht wohin Link to comment Share on other sites More sharing options...
mgalic2 Posted October 13, 2018 Share Posted October 13, 2018 Svaka čast na putopisu. Seabral, vojničkim riječima: ostav. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
.Laurus. Posted October 13, 2018 Share Posted October 13, 2018 Odličan putopis! Šteta što se nije potrefio čisti Šved. Quote Brzi vlak (744 "Cibalia") iz Vinkovaca, Strizivojne Vrpolja, Slavonskog Broda, Nove Kapele - Batrine, Nove Gradiške, Novske i Banove Jaruge, za Ivanić Grad, Dugo Selo i Zagreb dolazi na treći kolosijek. Link to comment Share on other sites More sharing options...
SPILE008 Posted October 13, 2018 Share Posted October 13, 2018 Slikao si najstariji ulazni ili štitni signal na željeznici koji je još u upotrebi star 133 g. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Stanley Posted October 14, 2018 Author Share Posted October 14, 2018 Slikao si najstariji ulazni ili štitni signal na željeznici koji je još u upotrebi star 133 g. Još jedna slika: Quote Serija 05 je zakon! Link to comment Share on other sites More sharing options...
DB Posted October 20, 2018 Share Posted October 20, 2018 Prije putovanja sam proučio plan grada i odokativno zacrtao glavnu trasu šetnje: ... I ja sam tamo bio, i vino (i pivo!) sam pio, i još bi mi bila brada mokra i brci masni da ih imam. Dakle ... nisam do sad reagirao jer: a ) nijesam dosad imao nikakvijeh zamjerki i b ) znal sam da idem za 5 dana istim putem & istom cilju, pa se onda eventualno mogu prikvačiti s dodatnim impresijama. Da sam znal za tvoj itinerar, mogli smo se dogovoriti da idemo skupa ... il je pak tvoj brand rezerviran samo za solo putopis? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
DB Posted October 20, 2018 Share Posted October 20, 2018 ... Putovanje je iziskivalo dva usputna presjedanja i koristio sam šest vlakova - u odlasku 8007, 741 i 2450, a u povratku 2453, 2018 i 8066. Vozni red je također tražio vrlo rano ustajanje, ali s time nemam problema jer i inače ustajem prije prvih pijetlova. Više su me brinule dvije stvari: da u Banovoj Jaruzi ne naletim na autobus umjesto vlaka te vremenski uvjeti, da ne završim u magli kao u Brežicama. Ni za jednu od tih bojazni nije bilo potrebe. ... Moj izbor je bil od Podsuseda 3003 (5:49 - 6:06), 741 (6:14 - 7:47) i 2450 (7:50 - 9:20), a u povratku 2455 (17:37 - 19:13), 748 (19:33 - 21:10) i 3020 (21:25 - 21:42), kaj se u startu pokazalo ko loš (al sve u svemu ko dobar) izbor. Od 6:06 do 6:14 je čak 8 minuta za prijelaz sa vlaka na vlak ... ali nit su kod nas vlakovi prestali čekat na ulaznom signalu kod obrtničke škole, niti su prometnici, dispečeri ... kojigod dinosaurusi zagrebačkog Glavnog kolodvora prestali razmišljat unutar navika iz 80-ih, 70,-ih, a možda i ranijih desetljeća - jednostavno su na potpuno praznom kolodvoru (od 1. do 5. kolosjeka) 741 smjestili na 2a peron!?! Naravno, uz nekih 4 minute kašnjenja 'Zagorca', našel sam se u ulozi trkača na srednje pruge od 4. do 2a perona. Na sreću me je valjda peronski prometnik skužil (nije ni moglo biti zabune koji vlak pokušavam stić), al unatoč "puf, puf, pant, pant", nisam odolil da mu ne dobacim retoričko pitanje: "Koji idiot na praznom kolodvoru postavlja vlak na 2a peron?" 8007 (5:37 - 5:54) bi zahtjeval vjerojatno još ranije buđenje od 3:30 (a meni je svako prije 8 ujutro prerano!!!) - no ipak je to solidna rezerva za 12 minuta ranije. Škola se plaća ... ovaj put samo s malo pregrijavanja & znoja. U obzir bi još dolazila kombinacija 2011 (7:40 - 9:46) pa onda 2452 (11:25 - 12:55), no kak to i dalje zahtijeva štelanje vekerice na ranije, a čekanje vlaka sat i trifrtalj u Banovoj nije baš neki doživljaj, moral sam ipak navit vekericu ko nekad za Trst. Opcija u povratku je još bila 2453 (13:44 - 15:20) pa 2018 (15:24 - 17:30) ili brzi 414 (16:39 - 18:14), no to bi me na kraju koštalo nekih planiranih aktivnosti, pa je tijekom boravka u Daruvaru prevagnul kasnopopodnevni odlazak. ... Od Zagreba do Banove Jaruge priuštio sam si putovanje prvim razredom, što je bio kolosalni promašaj jer vagon nije bio grijan nego hlađen (valjda zbog tropskih 7°C) pa sam se kući vratio pre-hlađen: ... Isti vlak, isti razred (naravno, nemremo znati je li i isti vagon ... možda jedino zna Zeus - onaj forumski, ne olimpski), 5 dana kasnije - pristojna temperatura (po mojoj slobodnoj procjeni oko 23°C), čak i previsoka za moj ukus (no u početku bi mi zbog 400 m slobodno bila taman i sedmica ). Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Recommended Posts
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.