Carpe Diem - Ludbreg 1. rujna 2017.

[Stanley]

U kolovozu 2008. godine objavio sam svoj prvi putopis na ovom forumu pod stidljivim naslovom ''Zagreb - Koprivnica - Varaždin (42 loše fotografije)''. Slike su zaista bile ispod standarda, premda sam na forumu vidio i gorih, pa nije prevelika šteta što ih je Imageshack preselio na Ahiret (ako nekoga zanima tekstualni dio neka baci pogled OVDJE). Ludbreg je tada bio jedan od usputnih kolodvora kroz koje sam se samo provezao.

Putovao sam vlakom preko Koprivnice u oba smjera. Na putovanju 2008. napravio sam krug i vratio se iz Varaždina preko Zaboka, ali je gotovo trosatna vožnja - svaka čast zagorskoj pruzi - stvarno preduga. Ugodnije je voziti u klimatiziranoj garnituri sa 140 km/h nego u zagušljivoj Macosi sa 40. Na ovom putovanju sam promijenio šest vlakova - 8011, 783, 3604 i u povratku 3605, 2206 i 3010.

 

Zašto baš Ludbreg?

 

Motiv da podsjetim Ludbreg bio je višestruk. Osim što sam obišao gotovo sve kolodvore u široj okolici Zagreba do kojih se može stići u razumnom vremenu bilo je i dodatnih razloga, a jedan od njih je vezanost povijesti moje obitelji za taj gradić. Naime, tridesetih godina prošlog stoljeća deda i baka s kćerima su neko vrijeme stanovali u obližnjem selu Drenovec gdje je deda radio u šumariji, a mama je pohađala građansku školu u Ludbregu.

 

Stara zgrada škole u Ludbregu izgrađena 1899. i srušena 1976. godine:

 

 

Budi mi slobodno opisati u uvodu jednu sasvim neželjezničku epizodu iz tog vremena. Moji preci Drenovec nisu upamtili baš po dobrome jer su tamo zamalo izgubili glave, a povod su bili parlamentarni izbori (takozvani ''petomajski izbori'') 5. svibnja 1935. Politička borba vodila se između dvije glavne izborne liste - vladine s nositeljem Bogoljubom Jevtićem i Udružene opozicije s nositeljem dr. Vladkom Mačekom. Izbori su bili javni i svaki glas je bio zabilježen. Prije izbora je zaposlenima u šumariji, koja je bila u državnom vlasništvu, rečeno da moraju glasati za vladu ili slijedi trenutačni otkaz iz državne službe. Tako je izgledala demokracija u kraljevini Jugoslaviji. Dedi, premda je bio uvjereni radićevac, niije preostalo drugo nego da glasa za vladinu listu jer ako izgubi posao čime će hraniti suprugu i dvije malodobne kćeri...

Iste večeri nakon izbora prema prozorima kuće u kojoj su moji stanovali počelo je letjeti kamenje. Sva stakla su porazbijana, a ispred kuće se okupila gomila i vikala ''crni Jevtić''. Neki su u rukama imali baklje, spremni zapaliti kuću. Tako je izgledala demokracija u banovini Savskoj. Srećom je ostalo na razbijenim prozorima i gomili uvreda, a obitelj se nauživala straha - naročito ženski dio.

 

Bogoljub Jevtić - ''Crni Jevtić'':

 

 

Vladko Maček:

 

 

Nakon ovog pomalo neuobičajenog uvoda slijedi još jedan razlog posjeta Ludbregu. Kroz naselje sam prolazio više puta automobilom, ali se nikada nisam zadržavao. Kako je tamo i ''centar svijeta'' vrijedilo je pobliže upoznati ovaj lijepi podravski gradić.

Brzi vlak 783 Zagreb - Osijek imao je osam vagona, od kojih su prva tri bila zaključana. Po voznom redu trebao je krenuti u 6.52, no kasnio je u polasku više od dvadeset minuta jer je čekao dolazak zakašnjelog brzog iz Splita. Fascinira nesposobnost HŽ-a da održi vozni red jednog noćnog brzog vlaka na Ličkoj pruzi, a nekada ih je vozilo 3-4 para i uglavnom stizalo na vrijeme.

 

Moj vlak za Koprivnicu:

 

 

Dvije usputne impresije - Gradec i Križevci:

 

 

 

Presjedanje u Macosu u Koprivnici:

 

 

[Stanley]

U kolodvoru Koprivnica bilo je vrlo živahno. Vlak 783 morao je pričekati dolazak IC Podravka iz Osijeka:

U Macosi je bilo dvadesetak putnika, a ja sam se smjestio u prazniji dio:

Ovo je drugi put da se vozim prugom Koprivnica - Varaždin pa joj valja posvetiti poneku riječ. Pruga duljine 42 km otvorena je 1937. godine i to je jedna od rijetkih pruga koje nam nije ostavila u nasljeđe K.u.K. monarhija već kraljevina Jugoslavija. Danas je u vrlo dobrom stanju i brzina vlakova je pristojnih 80-100 km/h.

Na svečanosti otvaranja prugu je poškropio zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac:

Slike usputnih službenih mjesta:

 

[Stanley]

Stigli smo do odredišta:

 

 

Kolodvor Ludbreg

 

 

Ludbreg je međukolodvor na pruzi R202 Varaždin - Dalj. Od susjednog kolodvora Jalžabet u smjeru Varaždina udaljen je 11 km, a od kolodvora Rasinja u smjeru Koprivnice 10 km. Najveća dopuštena duljina vlakova na 2. i 3. kolosijeku je 498 m, a dopuštena brzina vlakova 80 km/h.

U vrijeme snimanja legendarne TV serije ''Gruntovčani'' Ludbreg je glumio željeznički kolodvor Srednjaki. Veći dio sadržaja devete epizode ''Na probi'' odigrava se upravo na kolodvoru i vidi se nekoliko putničkih vlakova iz onog vremena s parnim lokomotivama serija JŽ 22 i JŽ 51. Ako netko želi osvježiti sjećanje evo linka na epizodu:

 

https://www.youtube.com/watch?v=-t-Tdt4-m2c

 

Draš Katalenić - Dudek kao pomoćni skladištar u kolodvoru Srednjaki:

 

 

Na željeznici mu nije išlo pa se spremao na put u Njemačku i evo ga na kolodvoru Srednjaki:

 

 

Povratak u realnost - prometnica se sprema otpremiti vlak:

 

 

Čim je vlak otišao dami sam predočio službeni papir i objasnio da nisam špijun ni terorist već ljubitelj željeznice. Odgovorila je kroz smješak: - Znam, imamo i mi jednog takvog. - Da se ne zove Bruno? - Mislim da da. - Eto, forumski kolega Brunoh mi je lijepo trasirao put za obilazak kolodvora bez suvišnih pitanja ''kaj ovaj dela ovde''..

Nitko od osoblja, a osim prometnice bili su još skretničari i blagajnica, nije se htio slikati pa iz službenog dijela slijede samo dvije fotografije:

 

 

[Stanley]

Vrijeme je da se obiđe kolodvor, a najprije idem prema izlazu u smjeru Varaždina. Manipulativni kolosijek očito davno nije vidio vagona:

Bivše robno skladište:

Platforma za pretovar:

Neka industrija, ne razumijem se u one pakete:

Industrijski kolosijek:

Iskliznice u paru:

Četiri kolosijeka na okupu:

Spomenik boljim željezničkim vremenima - vodonapojnik za parne lokomotive:

 

[Stanley]

Dvije skretnice:

Blok kućica:

Malo sam zavirio unutra:

Tamo dečki iz Infre nešto švasaju:

Vrijeme je da se odšeta na drugi kraj kolodvora, a ovo je druga strana robnog skladišta:

Bik na kraju industrijskog kolosijeka:

Vodonapojnik za ljude koji nije u funkciji. I bolje, jer da voda valja ne bi je vadili iz koljena:

 

[Stanley]

Civilna strana kolodvorske zgrade:

Pogled kroz ulazna vrata:

Nekoliko detalja iz putničkog prostora:

Ograda u starinskom stilu:

Primjer uspješne organizacije kombiniranog prijevoza:

Ovaj stari dub valjda pamti i Belu IV:

 

[Stanley]

Uz kolodvor se nalazi lijepo uređen parkić:

Iduća točka obilaska je ovaj znameniti objekt specifične namjene:

Obavijest...

... koja u ovom trenutku nije baš sasvim točna (pravopis ostavimo po strani):

Suncokret:

Ova zgrada je sudeći po arhitekturi imala željezničku namjenu:

[Stanley]

Još jedna željeznička zgrada, koja je zadržala svoju funkciju:

Izlaz iz kolodvora u smjeru Koprivnice:

ŽCPR:

 

[Stanley]

Došlo je vrijeme da se uputim u grad i obiđem što je više moguće u sklopu raspoloživog vremena.

 

U centru svijeta

 

Ludbreg je jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji sa statusom grada, s površinom od 68 km2. Sastoji se od 13 naselja: Apatija, Bolfan, Čukovec, Globočec Ludbreški, Hrastovsko, Kućan Ludbreški, Ludbreg, Poljanec, Segovina, Selnik, Sigetec Ludbreški, Slokovec i Vinogradi Ludbreški. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine grad je imao 8.478 stanovnika, od čega sâm Ludbreg 3.603.

 

Zastava s grbom grada Ludbrega:

 

 

Plan naselja Ludbreg:

 

 

Satelitska snimka:

 

 

Ludbreg je vrlo staro naselje, jedno od najstarijih u Hrvatskoj. Zbog zemljopisnog položaja bio je raskrižje puteva na sve četiri strane svijeta. Rimljani su između 6. i 9. godine nove ere naselili ovaj prostor i podigli veliku građevinu Iovia, čiji je građevni materijal kasnije iskorišten za izgradnju utvrde Wasserburg. Ludbreško vlastelinstvo datira iz prve polovice XIII. stoljeća, kada se današnji grad spominje kao ''mjesto na prijelazu Bednje'' (Transit aquam Bugne). Prvi poznati vladar Ludbrega bio je herceg Koloman (Kálmán), brat kralja Bele IV, a poslije njega veleposjedom su vladali Ivan Chus te obitelji Thuroczy, Erdödy, Batthyany i Rukavina. Za vrijeme vladavine grofova Erdödy smjerom Graz - Varaždin - Ludbreg - Koprivnica išla je poštanska linija koja se smatra najstarijom redovitom poštanskom linijom, a Ludbreg je dobio poštansku postaju već 1556. godine.

O porijeklu imena Ludbreg postoje dva tumačenja. Po narodnoj predaji supruga zapovjednika utvrde, noseći dijete u naručju, šetala je ispod bedema i u jednom trenutku ugledala Turčina. Žena se od straha onesvijestila, a dijete se otkotrljalo niz brijeg i Turčin ga je odnio. Kada je došla k sebi žena je povikala ''prokleti taj ludi brijeg!'' i tako je nastalo ime Ludbreg. Porijeklom imena bavili su se i povjesničari, pa je Lajos Thallóczy u arhivu kneza Edmunda Batthyanya našao mnoštvo isprava i povelja o veleposjedu Ludbreg. Po njegovom zaključku ime potječe od viteza križara Lodbringa iz Burgundije, koji se na povratku iz križarskog rata nije vratio u domovinu nego je ostao ovdje i naselju nadjenuo svoje ime. Narod je ime izgovarao Ludbring i s vremenom se premetnulo u Ludbreg

 

Lajos Thallóczy:

 

 

Premda nevelik brojem stanovnika Ludbreg je dao nekoliko poznatih ljudi, među kojima su konstruktor aviona Rudolf Fizir (1891.-1960.), pisac i novinar Mladen Kerstner (1928.-1991.), filozof Danilo Pejović (1928.-2007.), operni pjevač Tomislav Mužek (1976.), sveučilišni profesor Vladimir Filipović (1906.- 1984.), pjesnikinja Ružica Cindori (1961.) i atletičarka i olimpijska pobjednica Sara Kolak (1995.).

 

Rudolf Fizir:

 

 

Mladen Kerstner:

 

 

Sara Kolak:

 

 

[Stanley]

Ovo bi bio ludbreški autobusni kolodvor:

 

 

Sprema se neko ''spravišće'':

 

 

 

Kasnije sam saznao da je riječ o svečanosti ludbreške Svete nedjelje koja se ove godine održava od 20. kolovoza do 3. rujna. Citiram sa lokalne web stranice: ''Ova se manifestacija temelji na dugoj tradiciji hodočašća u jedinstveno svetište u Hrvatskoj, utemeljeno ukazom Pape Leona X još 1513. godine. Njegovom bulom priznata je i potvrđena čudesna pojava Krvi Kristove koja se zbila 1411. godine u kapelici današnjeg dvorca Batthyany te od tada započinju i hodočašća u ludbreško svetište, a Relikvija se i danas čuva i može razgledati. Ludbreška Sveta Nedjelja jedno je od najvećih proštenja u Hrvatskoj, a raznovrsna događanja obuhvaćaju brojne vjerske, kulturne, gospodarske i zabavne programe''.

 

Nastavljam šetnju, a do ove zgrade ću se još vratiti:

 

 

Bližim se centru svijeta:

 

 

U svijetu ima puno zemljopisnih točaka koje sebe zovu centrom svijeta, a u Hrvatskoj ih je četiri - Split, otok Rava, Oprtalj i Ludbreg. Priču o Ludbregu kao centru svijeta potvrdio je švicarski povjesničar umjetnosti dr. Erasmus Weddigen slučajnim poigravanjem šestarom i zemljopisnom kartom. Uzevši za ishodište Ludbreg opisivao je po karti krugove i uočio da se na toj zamišljenoj liniji nalaze veći gradovi, ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Tako su u prvom krugu Varaždin, Čakovec i Koprivnica, u drugom Zagreb, Maribor i Kaposvár, u trećem Beč, Budimpešta i Trst itd. U svakom slučaju je priča o Ludbregu kao centru svijeta značajno pridonijela njegovoj afirmaciji kao turističkog odredišta.

 

Dr. Erasmus Weddigen:

 

 

Bilo kako bilo eto me u centru svijeta:

 

 

[Stanley]

Župna crkva Presvetog Trojstva, oblikovana u razdoblju od 1640. do1680. godine u stilu ranog baroka:

Dvije gradske vizure:

Stižem do rijeke...

... koja se zove:

Detalj Križnog puta u Svetištu Predragocjene Krvi Kristove:

 

[Stanley]

Željeznički most na Bednji:

Na ovoj klupici uz obalu Bednje kratko sam se odmorio:

Cestovni most:

Pogled izdaleka na centar svijeta:

Valjalo je uputiti se prema kolodvoru, u usput još nešto uhvatiti u objektiv Olympusa. U ovoj zgradi je smještena udruga vinogradara:

Najznamenitija građevina u Ludbregu - barokni dvorac Batthyany izgrađen potkraj XVIII. stoljeća na mjestu nekadašnje utvrde. Danas je u njemu smješten Restauratorski odjel Hrvatskog restauratorskog zavoda:

 

[Stanley]

Stabla u parku...

... gdje obitavaju dražesna mala bića:

Gradsko poglavarstvo:

I tako sam opet dospio do pruge, a ovo je prijelaz za pješake:

Arijadnina nit prema kolodvoru:

 

[Stanley]

Ulaz u kolodvor iz smjera Koprivnice:

Usputni pogled na crkveni toranj koji se zgodno kamuflirao između dva stabla:

Evo mi vlaka, točan je u minutu:

U Koprivnici se razmahala konkurencija HŽ Cargu:

Moj vlak za povratak je već postavljen:

Oko Mučne Reke:

I tako uz šest vlakova i kratku autobusnu epizodu Križevci - Vrbovec stigoh natrag u moju Malešnicu. Upravo na vrijeme da me na stajalištu Vrapče uhvati pljusak i propisno istušira na putu do kuće. Tako biva kad vjeruješ meteorolozima da će kiša početi kasno popodne i navečer. A još sam ujutro razmišljao bih li ponio sklopivi kišobran i cipele za kišu. Za izviđačkog instruktora drugog stupnja vrlo neslavna epizoda. Tup-tup-tup! (to se mlatim po glavi voznim redom iz 1978./1979.).

Za kraj pozdrav od vašeg izvjestitelja, koji se ponekad pita je li luđi breg ili ovaj putopisac:

 

[RAIL-LOGISTIK]

Jako lijepo,puno hvala za prekrasne slike,sve si lijepo detaljno poslikao!

Steta da taj dan nije bio utovar zita i uljane repice.

[seabral]

Super da te ne popuštaju dobre ideje i još bolja volja da landraš naokolo i da nam pripremaš ovako dobre edukativne putopise !

Nadam se da te onaj pljusak s kraja priče neće usporiti ili zaustaviti za neke nove predstojeće slične poduhvate.

Keep on running ....

[033]

Samo ono nije industrijski, već istovarni (manipulativni) šturc.

[STIB]

Premda nevelik brojem stanovnika Ludbreg je dao nekoliko poznatih ljudi, među kojima ...

 

... i moj djed

[DB]

...

 

 

U svijetu ima puno zemljopisnih točaka koje sebe zovu centrom svijeta, a u Hrvatskoj ih je četiri - Split, otok Rava, Oprtalj i Ludbreg. ...

 

 

Hm, nisam to nikad čul za Split ni Oprtalj.

Al jesam za jedno nenavedeno mjesto: Kumpator.

[Stanley]

@ 033 - Razmišljao sam da li da za onaj kolosijek napišem ''industrijski'' ili ''pretovarni'' (jer ne ide u nikakvu industriju), pa sam izabrao krivu varijantu. Događa se. Hvala na ispravci.

@ DB - Split je za Splićane oduvijek bio ''centar svita'' bez obzira na krugove i kružnice. Oprtalj pak sebe zove centrom svijeta tartufa.

 

[Ezel]

Vrijeme je da se obiđe kolodvor, a najprije idem prema izlazu u smjeru Varaždina. Manipulativni kolosijek očito davno nije vidio vagona:

 

O vidio ih je, itekako. Prošli utorak prolazio sam kroz Ludbreg i iznenadio sam se koliko je bilo teretnog prometa. Na prvom kolosijeku parkirani teretni vagoni bez lokomotive, na šturcu nekoliko vagona i radio se utovar, i na trećem poveći teretnjak s 2062 030. U trenutku dok je moj vlak bio u kolodvoru, svi kolosijeci su bili zauzeti, što nije baš često.

[Stanley]

Izgleda da sam pogodio k'o prstom u oko - dan bez teretnog prometa. Nije mi prvi put, ali sreća je varljiva kategorija. Očito sam krivo procijenio stanje tračnica na prvom kolosijeku, dok se na slijepom pretovarnom kolosijeku lijepo vide tragovi nedavnog korištenja.

[mali.paja]

dok se na slijepom pretovarnom kolosijeku lijepo vide tragovi nedavnog korištenja.

Poštar u miru!

Moram te malo korigirati. U kolodvorima općenito sad ne postoje pretovarni kolosijeci. To su utovarno/istovarni kolosijeci. Jest da se na njima pretovara iz nekog transportnog sredstva na drugo ali to je terminologija. Isto tako su luke na moru LUČKI kolodvori dok su na rijekama PRISTANIŠNi. Pretovarni kolodvori su bili kolodvori pretovara vagon sa kolosijeka manje ili veće širine jedni na druge. Isto tako i sad postoje ali rijetki pretovarni kolosijeci. Jedan od takvih je Zagreb Zapadni. On ima i pretovarni kolosijek. To je kolosijek koji se odvaja odmah iza svršetka perona na prvom kolosijeku prema zapadu. Tamo su 2 kolsijeka jedan uz drugog na malom razmaku kako bi se mogla roba pretovarivati. Najčešće je to bilo radi tehničke mane na vagonu pa se morao pretovar raditi. Još razloga pretovara je znalo biti kod vaganja. Ukoliko je vagon bio pretežak, lopatu u ruke i prebacuj. Lijepi novci su se tu zarađivali. Robna blagajna je odmah nakon pretovara isplaćivala na ruke novac. Za neku robu su bile po tarifi cijene. Bilo je i kod određenih roba i isplata po dogovoru. Jedanput je u Zaprešiću izbačen vagon tovaren svježim štavljenim kožama tovaren za izvoz. Našlo se mušterija koje su to odradile. Cijena paprena. Ali da je smrdilo je smrdilo.

[Brunoh]

Stanley, naletjevši na putopis, ugodno sam se iznenadio i drago mi je da je nastao! Odmah ide u arhivu

 

Što se tiče teretnog prijevoza, izgleda da smo postali najjači kolodvor u regiji Sjever po otpremi, ali, trenutno je pauza do sezone kukuruza.

 

U ovom videu ima klipova sa teretnim vagonima u kolodvoru:

 

[Stanley]

Izgleda da sam naišao u ''mort sezoni'' teretnog prometa, ali nema veze - bilo mi je ugodno. Drago mi je da ti se putopis dopao.