dnovakovic

Slučajno sam na bespućima interneta naletio na ovu sličicu koja prikazuje kako je izgledala kolodvorska zgrada Sarvaš prije ovoga nesretnog rata. Sve u svemi jedna lijepa kućica u cvijeću.....

Bravo dečki pun pogodak, još jedan vrijedan kolodvoropis sa našeg područja. Inače ako niste znali pruga između Sarvaša i Nemetina prolazi doslovno kroz minsko polje. Table sa upozorenjima su pokidane ili ih je progutala visoka trava koju nitko nije kosio 20-ak godina. Čini mi se da je i sama kolodvorska zgrada u Sarvašu iz istog razloga ograđena žičanom ogradom.

Ne treba kemijski vlak da zagađuje ovu netaknutu prirodu. Ovo bi mogao postati dodatni izvor zarade za osiromašenu nam HŽ. Treba samo organizirati kosače i prodavati sijeno !

Konačno je otvoren novi autobusni kolodvor u Osijeku. Nakon više od 40 godina "privremenog" autobusnog kolodvora koji je usput bio pravo ruglo, dobili smo zaista reprezentativan objekat možda malo i prevelik i preskup u ova krizna vremena no to valjda iz mene govori ipak ljubitelj željeznice. Bojim se da će mi neki od railfanova-čistunaca zamjeriti što stavljam ove slike i time možda populariziram vožnju autobusima. No ovaj kolodvor je izgrađen na mjestu gdje su nekada bili kolosjeci uskotračne Gutmanove željeznice pa u konačnici ipak ima neke veze sa željeznicom. Želja mi je da poslije otvaranja ovog novog autobusnog kolodvora, Osijek konačno doživi i jednu temeljitu rekonstrukciju i obnovu starog željezničkog kolodvora. Krećemo sa tramvajske stanice koja je zbog novoga kolodvora izmještena na novu lokaciju...... Staklena konstrukcija kolodvora obasjana toplim proljetnim suncem, ogromne površine, upotpunjena raznim trgovinama, ugostiteljskim objektima podzemnim garažama zaista djeluje impozantno.....

Pohvala za zanimljiv kolodvoropis, iako Brijest nažalost više nije kolodvor a po broju putnika jedva da je i stajalište. Mogli ste možda pozvati i jednog starog biciklistu u mirovini koji bi vam se rado pridružio. Doduše i bicikl mi je u mirovini ali bih ga za ovu priliku aktivirao. Uostalom naš Osijek je vjerovatno grad sa najviše biciklista u Hrvatskoj ali i sa najviše uređenih biciklističkih staza. Podsjetili ste me na jedan moj izlet do Brijesta 2007. godine u vrijeme kada je veći dio ove pruga još bio razrušen i pod minama. Stanična zgrada se nije promjenila a jedino što je pruga od Osijeka (jedini dio sačuvane pruge Osijek-Vinkovci) završavala poslije prelaska ceste Osijek-Vinkovci sa nekakvim provizornim "bikom". Nadam se da vama neću pokvariti putopis sa ovih nekoliko starih fotki, tek da vidite kako je to izgledalo 2007. godine.....

Oprosti STIB što ti kvarimo temu. Zahvaljujem svima na čestitkama i lijepim željama mojoj unučici koje se zove Petra !!!

Hvala STIB na odličnim slikama i ugodno provedenom prijepodnevu. Tvoje slike otkrivaju jedan drugačiji Osijek a posebno neki detalji prilično ofucanih starih fasada. Osijek na tvojim slikama izgleda ljepše unatoč dosadnoj kiši koja nas je pratila cijelim putem. I na kraju da se pohvalim u međuvremenu sam postao djeda i tako ušao u malobrojni klub forumaša djedica!!!

Drago mi je da ste se ipak, poslije dugog dogovaranja, uspjeli okupiti a posebno vam zahvaljujem na prelijepim sličicama kojima ste i nama, koji nismo mogli da vam se pridružimo, približili ovaj nadasve interesentan događaj. Ideja o nekom slijedećem okupljanju negdje pored Vinkovaca uz dvokolosječnu prugu kojom svako malo propiči neki teretnjak nije za odbaciti. Uz uvijek agilne forumaše iz Zagreba našlo bi se valjda i nas nekoliko is Osijeka,Vinkovaca i Broda a bilo bi lijepo da nama se pridruže i susjedi Hadžibane i Ćiro-bos. Antone što misliš o ovome ?

Hvala Dinko na zanimljivom kolodvoropisu ! Kako se krenuo sve dalje i dalje od tvoga Karlovca, očekujem te uskoro u Osijeku.

Možda je potrebno našem češkom prijatelju Dromolog-u objasnijti da je pruga od Splita do Ogulina tzv. Lička pruga puštena u promet tek za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Evo jednog zanimljivog povjesnog prikaza o otvaranju i nastanku te pruge : Lička je pruga svečano otvorena 25. srpnja 1925. nakon više desetljeća čekanja na okončanje prometne izoliranosti Dalmacije. Otvorenje Ličke pruge je bila posebna svečanost, koja se u Splitu slavila tri dana, a započela je dolaskom prvih vlakova sa sjevera na jug. Grad je bio svečano okićen i rasvijetljen. Povodom otvorenja Ličke pruge sljedećih su dana održane mnogobrojne manifestacije, među kojima se ističu otkrivanje spomenika Marku Maruliću, otvorenje velike Jadranske izložbe, otvorenje Etnografskog muzeja u zgradi stare gradske vijećnice, veslačka i plivačka natjecanja za prvenstvo Jugoslavije, različiti banketi i koncerti. Svečano je bilo i u Šibeniku, koji je također dobio željeznički spoj sa Zagrebom i u kojem je također bio postavljen dio Jadranske izložbe. Prvi redoviti brzi vlak krenuo je iz Splita za Zagreb ujutro 26. srpnja 1925. Udobnost putovanja postupno se povećavala pa su od 15. svibnja 1926. na pruzi Split – Zagreb uvedeni spavaća kola i vagon-restoran. Svečanost otvorenja Ličke pruge bila je tim veća što se na ostvarenje željezničke veze između Dalmacije i Zagreba vrlo dugo čekalo. Razvoj dalmatinskih luka, napose splitske luke, već je u 19. stoljeću stvorio potrebu za izgradnjom željeznice koja bi povezivala obalu s unutrašnjošću, no austrijske državne vlasti za izgradnju duljih pruga na tom području nisu bile osobito zainteresirane. Ipak, lokalne su vlasti i splitska gospodarska komora tijekom druge polovice 19. i na početku 20. stoljeća stalno isticale zahtjeve za izgradnjom željezničkih pruga prema sjevernoj Hrvatskoj te prema Bosni i Hercegovini. Nakon sklapanja Austro-ugarske nagodbe 1867. situaciju je dodatno otežavala i potreba dogovora austrijskih i ugarskih vlasti za trase pruga koje bi prolazile kroz oba dijela dvojne monarhije. Posebni problem bila je i potreba odobrenja bosanskohercegovačkih vlasti. Mali pomak velikoga gospodarskog značenja bila je izgradnja željezničke veze Splita i Šibenika sa Siverićem koja je započeta 1874. a dovršena 1877. Izgradnjom te pruge Split i Šibenik dobili su i međusobnu željezničku vezu preko Perkovića. Godine 1888. pušten je u promet dio željezničke pruge od Siverića do Knina. No, na realizaciju pruge koja bi vodila od Knina prema Zagrebu i koja bi povezala Dalmaciju s europskom mrežom pruga valjalo je dugo čekati. Po terenskim i klimatskim uvjetima najpovoljnijom te po gospodarskom značenju najisplativijom smatrana je Unska pruga (Knin–Bihać–Bosanski Novi), no njezinoj se izgradnji usprotivila Ugarska. Stoga je nakon mnogobrojnih zahtjeva i rasprava prihvaćena gradnja Ličke pruge (Knin–Ogulin), koja je započela uoči Prvoga svjetskog rata, ali su ratne prilike njezinu gradnju prekinule. Izgradnja ličke dionice nastavljena je tek nakon rata u novoj državi Kraljevini Jugoslaviji. Promjena političkih prilika tada je ponovno omogućila i otvaranje rasprave o gradnji Unske pruge, no u tom je trenutku bilo lakše i isplativije dovršiti izgradnju pruge koja je već bila započeta. Nakon otvorenja za promet Lička je pruga imala mnogo veće značenje u putničkom nego u teretnom prometu. Ona je bitno utjecala na pomake u razvoju turizma na dalmatinskom području, povezavši Split i Šibenik sa sjeverom države i s Europom.

Pogodio si u to vrijeme bila je najpopularnija pjevačica i glumica u ex. Jugoslaviji pa je i najljepša lokomotiva dobila to ime. Hvala ti Dromolog na odličnom putopisu i sa nestrpljenjem čekamo nastavak. Ovako je Lepa Brena a pravim imenom Fahreta Jahić izgledala u ono vrijeme :

Odličan putopis i hvala ti što si nam približio ovu prugu ! Inače nisam neki stručnjak za željezničku infrastrukturu ali mi se ipak čini da ova pruga bar na onim mjestima gdje nije zarasla u korov i drveće izgleda još prilično dobro i očuvano. Siguran sam da je bolja nego recimo pruga Našice-Pleternica.....

Bravo seabral! Opet jedan od tvojih vrhunskih putopisa. A ona mačeta koju ti je predložio plameni nije pogodna za ove zagorske džungle, tebi treba ovako nešta :

Pridružujem se pohvalama i čestitkama za dobro urađen posao ! Uostalom od mojih kolega seniora se to i očekuje. Pfaff me podsjeća na legendarnog Clinta Eastwooda koji je pod stare dane počeo režirati filmove i to mu se pozlatilo. Pfaffove filmove koje je snimio po hrvatskim prugama kada bi spojili dobio bi se cjelovečernji film i evo kanditata za Oscara. Kada jednog dana te pruge zarastu u korov (ako već i nisu)onda će tvoji filmovi imatu još veću vrijednost....

Ima još jedna ali nažalost zatvorena u Belom Manastiru. Kada dolaziš vlakom iz Mađarske preko Magyarbolya možeš je vidjeti. Sačuvani su i industrijski kolsjeci ali zarasli u travu baš kao i šećerana u Belom Manastiru......

Pridružujem se pohvalama i čestitkama na još jednom dobro obavljenom poslu. Pfaff sada već legendarni "cab rider" izgleda da svojim šarmom uspjeva kod svakog strojovođe. Nešto te zamišljam da si ti umjesto našeg Tome zapucao do Vladivostoka, i šarmirao ruske strojovođe, gledali bismo godinama snimke sa 9000 kilometara transsibirske pruge, kolodvoropise i opise staničnih biblioteka a ćenife da i ne spominjem......

Pridružujem se čestitkama Plamenom za imendan ali i na dobrim slikama i odlično urađenom kolodvoropisu iz Požege ! Nekako mi ovaj odjednom probuđeni interes forumaša za Požegu podsjeća na sličan interes za prugu prema Belišću. Kada smo dobro poslikali prugu za Belišće ona je zatvorena. Nemojte sada navaliti na Požegu da se ponovi ........

Pozdrav i čestitke mome Plamenom sugrađaninu, odlično urađen posao ! Neki forumaši skoknu do Vladivostoka, neki da Kavkaza a moj Plamenii krenuo u avanturu do "dalekog i egzotičnog" Čepina i još ugane nogu. Nisam siguran da je u Čepinu bilo tri kolosjeka, možda samo dva ali sam siguran da je između Čepina i Osijeka bilo stajalište Briješće (danas Livana) koje je kasnije ukinuto. Industrijskih kolosjeka u Čepinu nikada nije bilo Možda je čak na stajalištu Briješće postojala kakva kućica ili je bila samo tabla sa imenom nisam siguarna ali bi to trebalo istražiti. Usput, zašto se nisi javio u društvu je uvijek lakše ?

Pridružujem se pohvalama kolegi senioru za odlično urađen putopis !

Odlično Victore plus 5 ! Posebno je zadovoljstvo za sve nas railfanove i forumaše iz Slavonije kada vidimo da na jednoj maloj pruzi "Bogu iza leđa" ima života. Doduše žao mi je što je to baš drvo ali bolje išta nego ništa. Ako zbog ovo malo prometa održavaju prugu za Veliku u životi, onda moraju, posebno kada se konačno priključi cementara u Našicama, održati i prugu Pleternica-Našice.

I meni je fantastčno ! Čudno je kako se mi kontinentalci palimo na more i posebno na buru. Reci mi Pfaff dali je ta velika plavozelena voda još uvijek slana, naime moja malenkost je na moru zadnji puta bio za vrijeme onog mraka što ga je spomenio Stanley.

Hvala Drempa na lijepom putopisu iz moga kraja ! Na početku si rekao da ste putovali u aranžmanu sa turističkom agenciojm Croatia express koja je u vlasništvu željeznice. Nekako bi mi bilo logičnije da je ta agencija ovo putovanje organizirala željeznicom. Zamisli specijalni turistički vlak Zagreb-Vinkovci-Vukovar-Dalj-Osijek-Koprivnica-Zagreb. Valjda bi trebalo biti normalno da željeznička turistička agencija propagira putovanje vlakom a ne autobusom......

Pozdravljamo i mi tebe, a meni je posebno drago što sam konačno i na slici upoznao jednu od rijetkih dama na našem forumu. Ovo što spominješ kolodvor u Stuttgart me posebno zanima jer se u zadnje vrijeme o tome mnogo piše. Inače kolodvorska zgrada u Stuttgartu je meni jedna od najljepših kolodvordskih zgrada u Njemačkoj i zaista bi bila velika šteta da se poruši.....

Pozdravljam sve koji su bili u Čakovcu i žao mi je što nisam bio s vama, posebno što je i moja malenkost trebala biti nazočna. Ovim putem se zahvaljujem mlom.paji što me je pozvao da vam se pridružim, valjda računajući da je jedino bogatstvo nas penzića slobodno vrijeme. Trebalo je da vam se pridržim u Koprivnici što je bilo lako izvodljivo, no problem bi nastao prilikom povratka. Iako zaista imam vremena na pretek ipak nisam bio spreman na noćenje u staničnim čekaonicama. Drago mi je da vam je bilo lijepo i nestrpljivo očekujem nastavak....