Leaderboard

Već sam prilično odmaknuo od onog vražjeg "Kompasa" od prošle večeri. Ne može se više istodobno gledati TV i slušati pažljivo suprugine komentare o vijestima na društvenim mrežama (inače "jao si ga tebi!") i nešto pisati i ne pogriješiti. nakon snimanja građevina koje ne djeluju baš industrijski jedan pogled unatrag prema centru grada kraj ravnog dijela ulice i još jedna skretnica, u dnu se lijevo vidi sunčani dio sigurno je neki prolaz u neprekinutom nizu zgrada i ulaza zatvorenih rampama I tako smo stigli do lučice nekad nezamislivo, lijevo se nalazi "čuvena lansirna Rampa", koju još uvijek nastoji vitalizirati moj vršnjak i školski kolega Miljenko Smokvina. Želim mu puno sreće u tom kako izgleda uzaludnom zadatku. No čovjek ne može pobjeći od svojih ideala. Na desnoj strani prilaz tvorničkom kompleksu s morske strane "čuvali" su ovi bunkeri u koje je trebalo uskočiti i sa strane zatvoriti čelični poklopac. Tu stoje ka relikt prošlosti već najmanje 80 godina od toga 60 godinaza bez bilo kakve potrebe. Ukupno ih je šest u redu. Povratak u ulicu Milutina Barača i par koraka pred istočnim ulazom u "3. Maj". došli smo do kraja slobodnog šetanja iza skretnice kolosijek u pravcu produžje u horizontali dok se desni odvojni nastavlja uspinjati i nakon ulaska u brodogradilište

To samo luđak može napisati i onda staviti fotografiju sa natpisom "KOMPAS" no što se može, koji put ode moza na pašu👴

Ideja o smještaju muzeja HŽ-a u prostor bivšeg depoa Sekcije za Vuču vlakova Rijeka je vrlo dobra no nažalost tko sam ja da o o tome odlučujem. Pomicanje stajališta Krnjevo bliže ZTC-u je sada nemoguće jer upravo probijaju D403 spojnu cestu i mislim da kako smo zakasnili sa tom idejom jer je potrebno puno toga posložiti i promjeniti projekt, koji je u tijeku, a ta lokacija je jedina prikladna budući nije u usjeku. Ove potoke je već snimio naš poštovani kolega, no sada je ograda skoro potpuno obrasla u "zelenjavu" Napajali su vodotoranj za potrebe parne vuče, koji se nalazio s druge odnosno morske strane ulice Milutina Barača, Desno se vidi početak kompleksa bivšeg Torpeda, lijevo između prve i kamene zgrade u pozadini se nalazio vodotoranj temelje ovako preko zida nisam vidio. U prvom planu je čekaonica početno/završne postaje Autotrolejove gradske linije broj 8. Odmah do nje prema centru grada bivša Sekcija za vuču vlakova Rijeka, napuštena i propada Početna skretnica industrijskog kolosijeka "3. Maf" nastavak industrijskog kolosjeka ulicom Milutina Barača Nakon ukinuća gradskog plina plinara se prvo snabdijevala iz rafinerije u Urinju vlakom iz Šoića sastav vlaka je uvijek bio 4 plinske cisterne. Sada je povezana sa magistralnim plinovodom i ujedno je i punionica za autobuse Gradskog prijevoznika "Autotrolej". Ulica Milutina Barača pogled prema 3. Maju i Torpedu i pogled prema petrolejskoj luci Vidljivo je kako su nestala sva stabla i razni cjevovodi, koji su prelazili ulicu. Upravna zgrada rafinerije u Rijeci dana 3. veljače 2022. godine Od cipelcuga nije bilo puno obzirom na raspoloživo vrijeme nadam se kako mi bude oprošteno.

Blažena bila prijateljica i školska kolegica supruge, koja je vlasnik frizerskog salona na Krnjevu te na taj način imam svaki put, ako mi ne "uvali" kakav zadatak bar sat dva za svoju dušu. Jučer je za razliku od danas bio prekrasan dan pa sam morao ispuniti i ono što sam sam predložio u rujnu prošle godine i evo ulica Milutina Barača nekadašnji ulaz u tvornicu "Torpedo" nakon čije su propasti konačno skinuli brklju i nakon neznam koliko, ali čini mi se svakako nakon više od 40 godina oslobodili za još skoro 1 km prolaz ulicom te osim toga oslobodili i nesmetani pristup moru što je gradu kao Rijeka dosada nedostajalo. Nekadašnji ulaz u prostor tvornice Torpedo,na okruglom pročelju desne zgrade nema više natpisa "Kompas" 3. veljače 2022 na desnoj strani može se naći i sasvim pristojnih zgrada kao ova obnovljena, u kojoj je sada sjedište razvojne agencije "Porin" na kućnom broju 62 . Ovaj mali dvorac je sjedište "Asteus Consulting D.o.o." društva za izradu programa razvijanja novih tvrtki te dobivanja potpore od EU na broju 64 ul. M.Barača nastavak slijedi....

Nešto okvirno mogu reći koliko se sjećam. Nesreća u Pojatnom...bio je to autobus koji je vozio samo djecu na neki izlet, ekskurziju. A dogodila se kasnije ujutro oko 10 sati? Čitao sam svjedočanstvo jednog patologa sa Šalate. Kad su počela stizati mrtva dječija tijela znao je što će se uskoro dogoditi. Dolazili su roditelji na indentifikaciju i redom su ih onesviještene iznosili i morali ukazivati pomoć. Bilo je puno tuge, boli i plača, cijela država bila je zavijena u crno.....tadašnji Večernji list puno je izvještavao o toj nesreći. Zbog Pojatnog proglašen dan žalosti u Hrvatskoj - Dvanaest malih dječjih tijela prekrivenih bijelim plahtama leži na livadi pokraj željezničkog prijelaza u Pojatnu. Prizor od kojeg zastaje dah i ledi se krv u žilama. Desetak metara dalje razbacana sjedala uništenog autobusa, školske torbe i dječja odjeća naslagana u tužne hrpe. Stotinjak metara dalje na pruzi magla skriva vlak”, pisala je 1989. reporterka Večernjeg lista Mladenka Šarić. Zbog tragedije koja je 1989. godine u samo nekoliko minuta odnijela dvanaest dječjih života 25. rujna proglašen je danom žalosti te je, nakon gotovo 10 godina inzistiranja lokalnog stanovništva, na mjestu nesreće postavljena brklja. A nesreća u Stubičkim toplicama se dogodila jako rano ujutro kad su prvi radnici išli na posao i tu nije bilo djece. Na tom prijelazu tada je vladala gusta magla. Tada se vlak kretao iz Zaboka prema Gornjoj Stubici. Mislim da je vukao đuran.

Ne sjećam se za Stubičke toplice. Nastradali su pretežno ljudi koji su išli na posel.

To su bile dvije nesreće.

Taj tip gradnje je iz Kraljevine SHS. Puno je takvih sličnih kolodvora bilo na uskotračnim prugama u BiH prema Dubrovniku ili Višegradu. Stajališta nekad nisu imala niti kakvu zaštitu a pogotovo prodavača karata. Sve je to novatorija. Možda od šezdeseti pa na dalje. Kasnije su možda te prodavače stavili u te prostore. Trebalo bi pogledati u neke stare Službene vjesnike? Kada odem u VR ako se sjetim pogledat ću stare grafikone i vidjeti što je na njima prikazano? Tamo imaju Grafikona još o cara Franje!

Mene je zapravo iznenadilo da se ovo može sastaviti (ovakav krug) te da dobro i funkcionira. Zanimljivo da sam došao do dva (po nekima oprečna) zaključka: Može se srediti prugu preko Marofa - većina onih najtežih zavoja bi se mogli ispeglati i ubzati bez neke velike količine novca da se dobije Zabok-Budinšćina i Turčin-Varaždin 100km/h (remontom) a Budinšćina-Marof-Turčin bi se mogao dovesti na 60-80 km/h. Za Čakovec/Varaždin-Zagreb glavni smjer treba ići preko Koprivnice - pruga je već danas u dobrom stanju (osim onih nekoliko kilometara), da li bi odgovor bili BEMV-ovi pa da VŽ-ČK i ostane neelektrificirano 100km/h ili isposlovati elektrifikaciju M501 Međimurja pa ondak i spoj ČK-VŽ-KC pa sve to imati na 120/140km/h. Kao što je već netko spominjao na puno mjesta - trebalo bi imati strategiju i plan što se hoće sa svakom prugom, pa pripremati što se može (studijsku i projektnu dokumentaciju) i izvoditi kako se pojave novci (obzirom na ritam trošenja novaca bolje je pokrenuti više projekata pa ako baš treba nešto "fazirati" u novi VFO nego čekati zadnji čas da se nešto pokrene ili ugura). Također imati "strategiju" ili "plan" elektrifikacije pa opet kako se kakvi zeleni novci pojave raditi dionicu po dionicu - tu je mislim popis čak i prilično jasan.

Mislim da nisi u pravu, naime kako potječem iz željezničarske obitelji koja je vezana baš na prugu Varaždin-Koprivnica-(Dalj), ja sam četvrta generacija, a imam već i sam podosta godina i nikad nisam čuo da su Zbelava i Čukovec ikad bili kolodvori. Pruga od Varaždina do Koprivnice je puštena u promet mislim 1938. i nakon 1945. sigurno nisu bili kolodvori, a ne vjerujem da su bili i prije, jer bi ostali neki tragovi kolosijeka i skretnica. Znam da su u takvim zgradama bila po dva željezničarska stana i to jedan od stanara je prodavao karte. U tom izbočenom dijelu zgrade je bila putnička blagajna, sjećam se da je unutra bio i željeznički induktorski telefon (njegovom zvonjavom znali bismo kad je vlak krenuo iz susjednog kolodvora) i ternion za putne karte, te šalter prema čekaonici. Sada je to sve zapušteno i pravo je ruglo željeznice, pogotovo Zbelava. Martijanec je prije par godina nešto uredila lokalna zajednica, ali i tu su vandali već imali svoje prste, s time da mislim da ta zgrada u Martijancu nije potpuno napuštena, već mi se čini da je jedan stan u funkciji.

Da se maknemo od pravopisa i toga svega, odlican putopis. Toliko je dobar da cu si skinuti GPS X Pro za svoje potrebe, jer bas lijepo sve biljezi. Lijepo se vidi potencijal svih ovih pruga, spikeovi u brzinama se vide na svim dionicama, osobito na dionici od Zaboka do Varazdina. Od Zaboka do Bedekovcine bi 120kmh bilo i vise nego dovoljno, a dizanje na Budinscina - Marof na 80kmh bi ucinilo veliku razliku. Trebalo bi dodatno analizirati te podatke, sto sigurno budem. Varazdin - Koprivnica je zasigurno odlicna dionica za rekontrukciju i elektrifikaciju, cak i ovako dionica ima jako dobar pace, pak stovise, najbolji od svih dionica. Vmax je cca 100kmh, vidio da mestar gonja masinu na skoro 110kmh znaci lufta postoji. Bas cu u nekakvu procjenu koliko bi kostala rekonstrukcija i elektrifikacija te pruge, 40km bez nekakvih devijacija ne bi trebalo puno kostati. Ostatak puta na je na visokoj razini i slozit cu se sa tobom, pretjerali su sa bukobranima, na PJUTovim uratcima se vidi da su na nekim mjestima u pol polja, sto stvarno nema smisla. Osobito kad usporedimo sa projektom Zapresic - Zabok, u kojem uopce nisu predvidjeli bukobrane, cisti dilentatizam. Mislim da sad od tvojih putopisa jedino nedostaje konkretna analiza pojedinih dionica koje bi se mogle rekonstruirati, rado bi ti pravio drustvo u tome, pa da vidimo do kojih rezultata mozemo doci.

A zašto bi nas netko čipirao i kontrolirao? Pa sami i bez toga dajemo sve svoje podatke. Od mog frenda koji se bavi modelarstvom bivša snaha je na facebooku sve stavljala da je nitko nije ni pitao ništa. Ode na zahod i nosi laptop sa sobom. Siroti je sad lakše? Ipak je tablet puno lakši za nositi ili još bolje pametni telefon! Svi su protiv kao neistraženog cjepiva. Neće oni našu djecu trovati? A onda skupljaju novce za liječenje eksperimentalnim lijekom za djecu? Od mog sina frendica sa kojom je išao u osnovnu školu je vodila dijete u Ameriku. Cijela Hrvatska je skupljal za to i sve je potrošeno bez ikakvog poboljšanja?

"Stalna na tom svietu miena jest" ( izvorni tekst početka pjesme "Mujezin") Petar Preradović skromni doprinos krasnom putopisu odnosno više razvoju nakon dna, kojeg smo po mome mišljenju ipak prešli usrdno se nadam! Nakon skoro 9 godina od objave onoga davnog putopisa situacija je sada slijedeća: službeno mjesto Krnjevo povezano je radnim danom sa 6 pari vlakova na relaciji Rijeka-Permani-Rijeka EMV garniturom HŽPP serije 6112 jednim parom vlakova sa klasičnom garniturom i lokomotivom 1141 HŽPP na relaciji Rijeka-Jurdani-Rijeka te jenim parom vlakova broj 482/483 Rijeka - Ljubljana - Rijeka. vlak 4804 HŽPP serije 6112-104 snimljen dana 16. rujna u 11 sati. Vrlo je teško izgubljeno vratiti pa tako i broj putnika