zvonimir

Dugo Selo - Gradec je 25km sa samo 4 stajališta (DS, Božjakovina, Vrbovec, Gradec) tako da će vlakovi moći postići 160km/h (za ubrzanje i kočenje uz 1m/s^2 treba po cca 1000m za 160km/h, 550m za 120km/h) - ako ima više od 2km između zaustavljanja vlak će postići 160km/h. Dakako ukupni dobitak je prilično malen na toj udaljenosti - na 25km nekih 2,5 minute (14,4 vs 16,9).

Ja se ne bi iznenadio da je stvar samo papirna - jednom davno sam ja pitao zašto HŽ ne koristi push-pull pa su mi rekli da je po pravilniku lokomotiva VUČNO vozilo. U ta ista doba je Gredelj za jednog talijanskog lokalnog operatera slagao krajnje vagone s upravljačnicom za push-pull. Poslano sa mog SM-G970F koristeći Tapatalk

Hvala ! Dakle, tandem na 160km/h nije moguć. Dakako, pitanje je da li će HŽPP uopće ići tim smjerom i da li će imati dovoljno garnitura za takve kombinacije - redimo da bi ZG-Zaprešić-Zabok-KR/VŽ imalo smisla. Poslano sa mog SM-G970F koristeći Tapatalk

Nije (još), na žalost. Ima tu još dosta posla (peroni, nadstrešnice, zgrade, okoliš, KM od Luke nadalje nema niti stupova, pa možda HŽ nije toliko sklon dati neklme dozvolu ili sam napraviti promo dok ne bude u nekom većem stupnju dovršenosti. Mogli su doduše prvu vožnju 7023+002 tako obilježiti. zvon & mir

Portos: možda si već i odgovorio, pa unaprijed isprike. Da li tandem 6112+7023 smije/može voziti 160km/h? Snage u 6112 ima više no dovoljno no da li postoji kakav razlog/pravilo protiv brzine veće od 120km/h (max brzine 7023 na svom pogonu)? Npr, tandem ide do Gradeca gdje se 7023 odvoji za BJ a 6112 nastavi za KC (i obrnuto); tandem ZG- KC pa 7023 nastavi prema VŽ kao direktni ZG-VŽ? Možda i odvojak Kapela-Požega. Naravno da je sve to moguće i presjedanjem, organizacijom brzih/ubrzanih/putničkih, takta, dizela pod žicom itd, ali tandem bi mogao biti zgodna, efikasna i ekološka metoda. Dakako, prva primjena tandema bi mogla biti nakon elektrifikacije Zagreb-Zabok (6112+7023) pa 7023 naizmjence za Krapinu i Varaždin - kapacitivno bi imalo smisla (ako je putnika za više od 6112), ne vozi se dizel ispod žice itd. No tu je 120km/h ograničenje pa pitanje s vrha posta nije relevantno. zvon & mir

Hvala !!! Meni je 1948 nekako bila očekivana, nisam znao da je most strušen u ratu (moj otac je 1952/3 u vojsci čistio mine koje su bile 1948. posijane uz granicu prema Mađarskoj. Toplo svima preporučam mapire.eu, ima brdo starih karata raznih izvora i doba. Sjajan je feature synchronized maps - stavite jedno pored drugoga kartu iz 19. stoljeća i aktualnu HERE maps ili satelitstku podlogu (ili dvije proizvoljne karte).

Odeš na ISPU, pogasiš većinu slojeva i nađeš kao Podlogu "orto foto 1968", vide se tragovi pruge i puno dalje od Vira (do kuda danas ide kao industrijski kolosijek): https://ispu.mgipu.hr/ Zapravo povijesno je pruga odmah skretala na sjever od kolodvora prema Barscu, vidi se na https://mapire.eu/en/map/thirdsurvey25000/, to je karta iz 1880-ih. Kaže Wikipedija da je spoj Koprivnica-Virovitica napravljen 1912 tako da je vjerojatno tada nastao triangl. Komad prema Barcsu je u pogonu 1938 (ima vozi red tu na forumu), vjerojatno je promet ukinut 1948?

Kakav Maglev - to je totalno sedamdesete. Valjda treba Hyperloop napraviti.

Ma naravno - kada je pruga sagrađena, ničega od ovoga nije bilo (pogledati ortofoto iz 1968 - pruga je taman bila nova, zanimljivo je vidjeti kako je kolodvor Zadar bio izvan grada). No isto, HŽ Infrastruktura (ili ministarstvo) treba imati malo osjećaja za svoje trenutne i buduće potrebe. Tako da je u Zadru moguće potrebno napraviti promjene u dijelu luke Gaženica (pogotovo ako će ići i kontejnerski terminal) ali treba i priznati da potrebe za onoliki kolodvor u Bibinju nema i da HŽ može "otpustiti" dio tog terena za razvoj lokalne zajednice ili gospodarstva. Ako hoćeš zagrebački primjer - pogledaj koliki prostor HŽ (nepotrebno) zauzima oko Zagreb GK ili kako bi se mogao prenamijeniti prostor južno od Zapadnog kolodvora - nekakova poslovno-stambena namjena zone od Magazinske do samog kolodvora bi opravdala (a moguće i financirala) i izgradnju pothodnika i uređenje Zagreb ZK (riječ je o oko 30.000m2). Dakako, na nekakav drugačiji model od Gredelja

Mislim da se lako moglo doći do kompromisa - kolodvor Bibinje zauzima (vrlo nepotrebno) ogroman prostor, i HŽ je mogao smanjiti prostor koji zauzima i predati lokalnoj samoupravi ili tržišitu jedno 100.000m2 prostora uz zadržavanje samo jednog kolosijeka kroz samo Bibinje (uz neke podvožnjake i podhodnike, uređenjee i prenamjenu prostora) i kolodvor samo na području današnjeg 'putničkog' dijela kolodvora). Ovako HŽ blokira daljnji razvoj naselja, lokalna uprava inzistira na tunelu koji je prilično suluda investicija, a pomaka nema. Tu je na SSC jedna nedavna šetnja: https://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=161627072&postcount=676

Mislio sam da ćeš biti na prvom vlaku Poslano sa mog SM-G970F koristeći Tapatalk

Obziom je SS daleko od ugradnje i funkcije, što je minimum uz koji se smije pruga pustiti u promet? Nekakav privremeni vozni red, ograničena brzina, prometnici i vožnja na nalog, lagano preko žcpr-ova? Poslano sa mog SM-G970F koristeći Tapatalk

Znam da volimo svi reći "pitajmo i slušajmo struku", ali ovdje je ta ista struka dala vrlo loše izbore i opcije (kao što se može vidjeti u člancima u Željeznice 21). Ja razumijem (grado)načelnika Kaštela i stanovnike istih jer od dvije opcije koje je struka ponudila ona koja je njima bila prihvatljivija (podzemna) zapravo nemoguća (ispod iste ceste pod koju su htjeli spustiti željeznicu je godinama i uz ogromne troškove i probleme ukopan glavni otpadni kolektor a sada bi još ispod trebalo ugurati full-size željeznicu), pa je ostala ova opcija koja zaobilazi Kaštela. Moja je zamjerka da struka nije niti pokušala cjelovito razmišljati o povezivaju cijelog područja od Trogira do Splita (kada se pogledaju radovi i Granove i Građevinskog fakulteta) već su zapeli za povezivanje ZL na najbrži način, bez da su gledali korisnost cijelog rješenja i investicije za one kojima će ta pruga doći pod kućni prag, pa su takove ispale i ponuđene varijante - jedina koja je nudila povezivanje samih Kaštela je trebala biti zakopana pod cestu gdje za to nema nikakvog mjesta. Postoji potreba za komunikacijom i unutar Trogira i unutar Kaštela, te zajedno sa ZL i sa Splitom i Lukom, ali tek sav taj cjelogodišnji promet može opravdati gradnju tračničke komunikacije. Ja nisam prometne struke već u životu gradim neke druge infrastrukture, često po istim tim koridorima i trasama i imam dobar osjećaj gdje postoji kakva prometna potreba (malo drugačije vrste ali prometne potrebe se često preklapaju jer obje ovise o količini ljudi na nekom području), ali sam iskreno razočaran u to što je struka (dakle Građevinski i prometni fakultet, Granova kao željeznička projektantska kuća) smislila i ponudila, tako da me reakcija Kaštelana nimalo ne iznenađuje (jer nitko ne želi biti Bibinje). Da je struka došla sa LRT prijedlogom uz lijepe vizualizacije "tramvajske" pruge u zelenilu, biciklističkih staza i šetnica, Kaštelima bi se reklo - dobiti ćete nešto što će se uklopiti u naselje, imati stanice svima na 500m udaljenosti tako da neće biti samo za putnike ZL, a neće stvarati buku, nešto što može postati driver urbanističke obnove i transport-oriented developmenta (Adriavinil), podizanja vrijednosti i života i nekretnina mislim da bi se našla i (gradska) uprava koja bi stala uz takav projekt, odnosno možda bi se i sve uprave putem (Trogir, Kaštela, Solin i Split) mogle složiti sa rješenjem. U Splitu bi LRT otvorio budućnost proširenja takovog sustava u nekakav metro u budućnosti - od Luke do Poljičke i prema Stobreču (ima onaj prijedlog SZZ-a), gdje je opet LRT jednostavnije i prikladnije rješenje nego full-size željeznica. I da, mjesta za to ima - postoji središnji infrastrukturni koridor kroz koji prolazi magistralni vodovod, u javnom je vlasništvu cijelim putem, no ako se krene u neku obilaznu željeznicu, on će biti potrošen na nepotrebnu cestu kroz sredinu Kaštela i biti će izgubljena jedinstvena prilika.

Koliko shvaćam na dnevniku, (grado)načelnih Kaštela je za NIMBY opciju - dakle, da pruga ŠTO VIŠE ZAOBIĐE Kaštela, odnosno koliko shvćam ide se prema "gornjoj" Granova opciji. To je pruga u stalnom padu od cca 22-25 promila, tako da me baš zanima što će reći JASPERS (i TSI). Pruga će povezivati ZL (koji ima vrlo sezonalan promet) i ništa drugo, Kaštela i Trogir od cijele pruge neće imati baš nikakve koristi, vlak će voziti možda jednom u sat vremena jer će toliko biti prometa u najboljim mjesecima, ostalo vrijeme će vjerojatno ukinuti polaske. Ja i dalje mislim da su trebali ići u LRT posred Kaštela (po infrastrukturnom koridoru kroz sredinu) koji bi se nastavio sve do Trogira i luke Soline. Da, malo bi se upleo sa cestovnim prometom ali bi većinu vremena bio u zasebnom koridoru, a od Kaštel Sućurca (ili Kambelovca) izgrađen uz željezničku prugu (ili integriran kao tram-train). Ukratko - aaaaargh