Jump to content

Prvo besplatno railfanovsko putovanje - Koprivnica 4. siječnja 2024.


Stanley

Recommended Posts

Dočekali smo i to da godine zaista vrijede više. Vlada je dodatno smotala penziće, taj izdašni rudnik glasova na izborima, ponudom za besplatni prijevoz vlakovima HŽ PP tokom pokusne 2024. godine. Naravno da sam objeručke i s obje noge prihvatio tu blagovijest jer mi značajno povećava mogućnost kretanja prugama Lijepe naše (moj glas Plenki ipak neće dobiti, ali to nemojte nikome reći). Za prvi ovogodišnji besplatni railfanovski izlet odabrao sam Koprivnicu, ufajući se u točnost vremenske prognoze, a za putovanje sam koristio vlakove 8009+781 u odlasku i 2208+8034+2174 u povratku.

 

Vlak 781 Zagreb - Osijek spreman za polazak sa Glavnog kolodvora. Bilo bi kranje vrijeme da HŽPP naruči Inter-City verziju ovih ili nekih drugih motornih garnitura. Končarev 7023 je po meni dobar i udoban vlak, ali nije za relaciju od 272 km:

 

1790237514_1P1010002(1024x768).jpg.791caafe4900e77c7a98e9ca07f4c864.jpg

 

Putem me posebno zanimalo kako napreduju radovi na izgradnji drugog kolosijeka pruge Dugo Selo - Botovo. Bilo je prema očekivanju - na dionici Dugo Selo - Vrbovec vidio sam tri građevinska stroja i ni jednog čovjeka, a od Križevaca do Koprivnice Turci rade punom parom na nekoliko lokacija.

Ono što mi nikako ne sjeda na želudac su bukobrani uz prugu. Koga vraga će im to? Samo zaklanjaju vidik i ništa drugo. Ne više mjesta nalaze se čak kilometar-dva od najbližih kuća. Izgleda da od buke (a kakva vražja buka na elektrificiranoj pruzi) štite zečeve i krtice u poljima. Uz to su ih već dohvatile bitange sorte HBID pa će užitak u putovanju s pogledom biti kompletan.

U Koprivnicu smo stigli s 16 minuta zakašnjenja. Zanimljivo, putnički vlak u povratku stigao je u Zagreb točno u minutu.

 

Dva dalja rođaka u kolodvoru Koprivnica. Lijevi će u Varaždin, desni u Osijek:

 

90824331_2P1010005(1024x768).jpg.1ecdb4c8c174559d4d0d8c2102222dd6.jpg

 

Kolodvor

 

971990238_3P1010028(1024x768).jpg.8f1161a81a15e4942d4df0a8e1eba7c8.jpg

 

Koprivnica je kolodvor na pruzi M201 državna granica - Botovo - Dugo Selo, na kilometarskom položaju 510+878. Ujedno je križišni kolodvor s prugom R202 Varaždin - Dalj, kao i rasporedni kolodvor za formiranje vlakova. Od susjednog kolodvora Drnje u smjeru Botova udaljen je 8 km, od kolodvora Mučna Reka u smjeru Dugog Sela 6,5 km, od kolodvora Rasinja u smjeru Varaždina 9,5 km i od kolodvora Bregi u smjeru Dalja 8,5 km. Prema Izvješću o mreži za 2024. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 3. i 4. kolosijeku je 888 m, a najveća dopuštena brzina kroz kolodvor je 100 km/h.

Koprivnica je među prvim gradovima u Hrvatskoj dobila željezničku prugu i vezu sa susjednim zemljama. Pruga Zagreb - Koprivnica - Zákány - Dombovár - Budimpešta puštena je u promet 1870. godine. Koprivnica je povezana s Osijekom Podravskom prugom 1912., a s Varaždinom 1937. godine. Značenje velikog željezničkog čvora zadržala je do danas

 

Jedna fotografija iz prošlosti - DMV 611-001 u kolodvoru Koprivnica, snimljen oko 1965. godine:

 

1611470260_4611-001Koprivnicaoko1965..jpg.bba7c5fffec554b5be0d5ea5544cdbfa.jpg

 

Civilna strana:

 

174306921_5P1010055(1024x768).jpg.4b0d05ae9543b4b3decc72a27b4f5fb1.jpg

 

Dopuštenje za fotografiranje za ovu godinu još mi nije stiglo, ali je šef kolodvora milostivo odobrio da se motam po kolosijecima uz uvjet da pazim na vlastitu sigurnost. Naravno, nisam od jučer na pruzi.

 

Iz prometnog ureda samo kolosiječna situacija:

 

166214255_6P1010007(1024x768).jpg.fe4dd23b49803db5805eb1ff5b6e8be5.jpg

 

Nekoliko detalja iz unutrašnjosti kolodvorske zgrade:

 

749933587_6aP1010054(1024x768).jpg.a0e9a9d1b86771c425e0cf01de050c9c.jpg

 

2000204681_7P1010052(1024x768).jpg.4aa9c64e22365c04b12a0f071b28f56f.jpg

  • Like 5
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

247459331_8P1010053(1024x768).jpg.baad0ad166fb86298728562e2649b881.jpg

 

Umjetnički doprinos kolodvorskom pothodniku:

 

1011263327_10P1010047(1024x768).jpg.2b94464fce5e307d2679f9419e5c3855.jpg

 

913938429_13P1010051(1024x768).jpg.600f2abcc3b4344e0cdf0edd2afb19db.jpg

 

Da vidimo što ima na pruzi. Ima jedan Vectron HŽ Cargo:

 

961250604_14P1010003(1024x768).jpg.f19d26323453e4ed1b097ce6537c27ea.jpg

 

Ima i jedna teretna garnitura s kontejnerima:

 

239942532_15P1010004(1024x768).jpg.0fbcd5dda00179c36ea889ac2f409e14.jpg

 

Vuče je 1141-388 iz voznog parka HŽPP:

 

1893351543_16P1010006(1024x768).jpg.5b51bd6f6364d1801164b35994aebaa1.jpg

 

Krećem najprije prema južnom kraju kolodvora i nalazim dva Šveda u stanju mirovanja:

 

2045257925_P1010008(1024x768).jpg.fc0868fb54a33ac9ece3a7e5a574f0fa.jpg

 

Ovdje:

 

1247235867_P1010009(1024x768).jpg.5dc90a039811400f87212f530bf9d257.jpg

  • Like 6
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Nešto miruje...

 

1453203659_P1010011(1024x768).jpg.09134081397c180d27edcce7805be7fd.jpg

 

... a nešto se kotrlja po tračnicama:

 

417419781_P1010012(1024x768).jpg.424267106010afbc5351db5e50147672.jpg

 

2026868085_P1010013(1024x768).jpg.5f4dedcd47c92f5cefe096ce3bb6a50d.jpg

 

Prema južnom kraju kolodvora:

 

389695191_P1010014(1024x768).jpg.d3535ad3230c5f92c4d64bfa45a5cadf.jpg

 

Ovo bi bio teritorij ZOP-a:

 

326777437_P1010015(1024x768).jpg.ac0512cfdf530f9ff234641e21ed5fff.jpg

 

Zgodno su se poslagali:

 

1288684796_P1010016(768x1024).jpg.3e99e7750ecd4057b620e814b5ad8b07.jpg

 

Blok kućica - jug:

 

965463941_P1010017(1024x768).jpg.da1afc4db18c470cc73559e1cbb9b210.jpg

 

Lijevo za Osijek - Dalj, ravno za Dugo Selo - Zagreb:

 

1941631949_P1010018(1024x768).jpg.74d6e7c4f5ec37e483e6ce0372b5d454.jpg

  • Like 6
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Vodotoranj kao spomenik davnom vremenu parne vuče:

 

1876703185_P1010019(768x1024).jpg.222919675a1cd20bfcb27092c220d887.jpg

 

I na zapadnom kraju kolodvora nađe se ponešto zanimljivog:

 

1562589337_P1010020(1024x768).jpg.348cc93dad33c259df23fd9a54c7e728.jpg

 

1290713637_P1010021(1024x768).jpg.c7550049151dcce1aedddaac0264276a.jpg

 

1703485962_P1010022(1024x768).jpg.736c2460d275e5736400f4f8c8996001.jpg

 

970836276_P1010023a(1024x768).jpg.dbd715720bd5f2d7ff32599857d4b9cf.jpg

 

1420221230_P1010023b(1024x768).jpg.7b388335c2a0e7ba8f24d6e6aec11d2e.jpg

 

Kontejnerski vlak sa guzne strane:

 

345836085_P1010023c(1024x768).jpg.6f2f4b123f55024faa1e6ad306047f8d.jpg

 

Konačno mi je čitava stala u objektiv:

 

1057476690_P1010029(1024x768).jpg.48de0906d5301f4a1a6e9584d72efc35.jpg

  • Like 6
  • Thanks 2

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Prilika da ih se pogleda izbliza:

 

1107424412_P1010030(1024x768).jpg.74b1dbe0b6f85cf7154f2fcc2d90c197.jpg

 

1847078977_P1010031(1024x768).jpg.8f56e188cddc2f8d33a420da7ad72d40.jpg

 

1064302793_P1010032(1024x768).jpg.c94c9382eda3446d3be02362446ad840.jpg

 

1790715637_P1010033(1024x768).jpg.33343a539ab36a7ff377fcb11ba1642e.jpg

 

Ovaj se i dalje mota po kolodvoru sim-pak-tam:

 

1522300281_P1010036(1024x768).jpg.1593778b7cdb728ac3eda6ddc644b194.jpg

 

Obožavam stare vagone:

 

184665016_P1010037(1024x768).jpg.3ba688f6f0e7721113bc137d2cb0342e.jpg

 

Pogled unatrag:

 

1283233994_P1010038(1024x768).jpg.d27245fe69a5ace0c002c5f3b335b5b1.jpg

 

Prema sjevernom kraju kolodvora:

 

799627288_P1010039(1024x768).jpg.479dc41f3c4518fb6abf48d6212f22dc.jpg

  • Like 6
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Vatrogasni vagon, malo izubijan:

 

1762489188_P1010040(1024x768).jpg.7205bbd7bb73fe3c403c2b528b71b35b.jpg

 

Blok kućica - sjever:

 

1135150510_P1010041(1024x768).jpg.c8c459d37d2b833c6b635cf8ec9f652a.jpg

 

Lijevo za Varaždin, ravno za Botovo - Gyékényes:

 

1665510049_P1010042(1024x768).jpg.4059b1398182a5483fad83386e561bb2.jpg

 

Na kolodvoru konačno malo akcije:

 

459013805_P1010043(1024x768).jpg.d4b2921c55f0a358cf079aea06501609.jpg

 

1847219529_P1010044(1024x768).jpg.ab8c4a8cfa4f0a28b578c8d2d172d75c.jpg

 

2092284949_P1010045(1024x768).jpg.3913b518f67c5054be33626b53c951db.jpg

 

I došlo je vrijeme da se izađe iz željezničkog okruženja:

 

P1010107.JPG.661eb1a0b880b0380ced8672655360f9.JPG

 

Vrijeme me nažalost ograničavalo u temeljitijem razgledavanju kolodvora, a svakako sam htio malo prošetati gradom. U kolodvoru Koprivnica i oko njega ima puno toga zanimljivog, pa i arheoloških artefakata poput ostataka spojne pruge iz smjera Mučne Reke prema kolodvoru Bregi. Možda se jednom ekipira kakva zainteresirana ekspedicija...

  • Like 8
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Grad

 

Koprivnica je grad u Podravini i ujedno središte Koprivničko-križevačke županije. Grad Koprivnica obuhvaća 9 naselja - Bakovčice, Draganovec, Herešin, Jagnjedovec, Koprivnica, Kunovec Breg, Reka, Starigrad i Štaglinec. Prema popisu iz 2021. godine na području Grada živjelo je 28.666 stanovnika, od kojih u samoj Koprivnici 22.304. Poput drugih krajeva u Hrvatskoj i Grad Koprivnica je između dva popisa izgubio dio stanovništva (2011. = 30.854, gubitak od 8%).

 

Zastava s grbom Grada Koprivnica:

 

1497204298_Azastava_grada_koprivnice.jpg.921f1753950d1e7baafd5561b1568e20.jpg

 

Koprivnica, snimka iz satelita:

 

1963557399_BKoprivnicaGoogleEarth.jpg.47e4120cd4928828010810cd16540c4c.jpg

 

Zapis o povijesti Koprivnice prenosim sa službene web stranice Grada:

 

13. STOLJEĆE- Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. Naselje se prvi puta spominje 1272. godine u darovnici desetogodišnjega kraljevića Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije.

14. STOLJEĆE - Bilo je to zlatno stoljeće u razvoju grada. Koprivnica se tada afirmirala kao urbano središte srednje Podravine, ali i kao značajan i ugledan grad u anžuvinskoj Slavoniji. To se u prvom redu odnosi na društveno uređenje grada, gospodarsku snagu i prometnu ulogu na znamenitoj cesti kralja Kolomana što potvrđuje dvadesetak sačuvanih srednjovjekovnih povelja nastalih tijekom stoljeća. Najvažnija među njima je povelja kralja Ludovika I. Anžuvinca od 4. studenog 1356. godine kojom Koprivnica, na temelju pravnih povlastica pisanih po uzoru na zagrebački Gradec, postaje slobodni i kraljevski grad.

 

Ludovik I. Anžuvinac:

 

1687787318_CLudovikI.Anuvinac.jpg.4ae878cf885f941fc0310c0d1128c101.jpg

 

15. STOLJEĆE - Tijekom 15. stoljeća gospodari Koprivnice bili su kralj Zigmund Luksemburgovac, zagrebački biskup Ivan Alben, grofovi Celjski, kralj Matija Korvin i banovi Ernušt. Važniju ulogu u životu koprivničkog kraja imala je sve do velikaških sukoba 1446. godine utvrda Kamengrad na sjevernim obroncima Bilogore.

16. STOLJEĆE - Na dvoru Ernušta 23. rujna 1526. godine, nepunih mjesec dana nakon bitke hrvatsko-ugarske vojske i Osmanlija na Mohačkom polju, održan je Sabor Kraljevine Slavonije na kojem je ban Krsto Frankopan Brinjski izabran za ''skrbnika i branitelja'' kraljevstva. Od polovice 16. stoljeća Koprivnica je utvrđena kapetanija koja ulazi u sustav utvrda Slavonske vojne krajine sa sjedištem generalata u Varaždinu. U skladu s najmodernijim vojnim rješenjima protutopovske obrane koprivničku tvrđavu moderniziraju sjevernotalijanski i nizozemski arhitekti.

17. STOLJEĆE - Do šezdesetih godina 17. stoljeća koprivnička je renesansna zemljana protuturska fortifikacija - zvijezda postala najmodernija tvrđava između Drave i Save koja je štitila ''ostatke ostataka hrvatskoga kraljevstva''. Od tridesetih godina 17. stoljeća počinje gospodarska i demografska obnova. Na kraju stoljeća u gradu djeluju tri obrtnička ceha - mješoviti ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara te cehovi čizmara i mesara koji svojim proizvodima snabdijevaju vojnu posadu koprivničke tvrđave i civilno stanovništvo grada i okolice.

 

Koprivnica u XVII. stoljeću:

 

1772287521_DXVIIstoljee.jpg.ae9779198e311f04ffa7ae557f1bb5ad.jpg

 

18. STOLJEĆE - Tijekom stoljeća dolazi do barokne obnove grada. Unutar tvrđave podižu se zidani objekti, a do nove izgradnje dolazi i u podgradu na sjevernom i sjeverozapadnom rubu tvrđave. Odlukom habsburške carice Marije Terezije 1765. godine sjedište generalata seli iz Koprivnice u Bjelovar čime je grad ujedno izdvojen iz područja Slavonske krajine.

19. STOLJEĆE - Novi gospodarski razvoj grada počinje 1870. godine kada je u sklopu Austro-ugarske prometne politike puštena u promet željeznička pruga Budimpešta - Zakany - Koprivnica - Zagreb koja je uskoro izgrađena i do Rijeke. U društvenom i javnom životu - kazalištu, književnosti, političkim strankama, gradskim novinama - ostvaruju se ideje angažiranog dijela koprivničkog građanstva.

20. STOLJEĆE - U vrijeme gradonačelnika Josipa Vargovića između 1906. i 1913. počinje proces industrijalizacije u Koprivnici izgradnjom tvornice za kemijske proizvode Danica d.d. čije je poslovanje obilježilo i snažno utjecalo na dinamiku i strukturu koprivničkog gospodarstva sve do tridesetih godina 20. stoljeća.

 

Koprivnica 1938. godine:

 

674738273_EKoprivnica1938..jpg.6779670030c6f01a6de81441cd6a3974.jpg

 

Tijekom druge polovice stoljeća ovu ulogu u rastu i razvoju grada Koprivnice i Podravine preuzela je Podravka, industrija za preradu voća i povrća, danas prehrambena industrija svjetske orijentacije Podravka d.d. (...)

 

https://koprivnica.hr/koprivnica/povijest-grada/

 

Uz Koprivnicu i okolicu vezan je veliki broj poznatih osoba među kojima su književnici Josip Kozarac (1858.-1906.) i Fran Galović (1887.-1914.), skladatelj Antun Dobronić (1878.-1955.), znanstvenica i tvorac začina ''Vegeta'' Zlata Bartl (1920.-2008.), velikani naivnog slikarstva Ivan Generalić (1914.-1992.) i Ivan Večenaj (1920.-2013.) te znanstvenik i sportaš Žarko Dolinar (1920.2003.).

 

Josip Kozarac:

 

58795850_Fjosip-kozarac(2).jpg.f4dd7863bc0290b1038749db3441a4f9.jpg

 

Fran Galović:

 

1407268987_GFranGalovi.jpg.c3b5628652368371a56e07c08e32e698.jpg

 

Antun Dobronić:

 

862931631_HAntun_Dobroni.jpg.35133aed3d9ebf05b64b3bfbafc4b12b.jpg

  • Like 5
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Ivan Generalić:

 

91662886_1GENERALI-IVAN(762x1024).jpg.09148f52cb6c3c111fae3ffab0336c2b.jpg

 

Ivan Generalić, ''Pod ruškom'':

 

62937367_1aPod-rukom-1942.-ulje-staklo.jpg.6a09e42bd2c6ae97beb0140dca02d589.jpg

 

Ivan Večenaj:

 

900994369_2IvanVeenaj(1024x696).jpg.6ab3db7c0bea331decba2354244a1d29.jpg

 

Ivan Večenaj, ''Sluge na Đurđevo'':

 

455633952_2aVeenajSlugenaurevo.jpg.c08d221a3b3b274ae9aa5cae1db57ccf.jpg

 

Žarko Dolinar:

 

977178757_3arko_Dolinar_1955(699x1024).jpg.cf75bd6b992e3d170d89c8e5896407b9.jpg

 

Za oblike suvremenog izgleda Koprivnice posebno je zaslužan arhitekt Gjuro Carnelutti (1854.-1928.) koji je među ostalim izgradio zgrade Kotarske oblasti u Nemčićevoj ulici 5 (1893.), Gradske štedionice na Zrinskom trgu 9 (1904.), veliki kompleks kemijske industrije Danica (1907.), gimnazijsku zgradu u Školskoj ulici 5 (1908.), te mnogobrojne stambene i stambeno-poslovne zgrade.

 

Gjuro Carnelutti:

 

2100810615_4GjuroCarnelutti.jpg.05fc718be544e527f23d824f30098872.jpg

 

Zgrade na Florijansko trgu:

 

1766980072_5P1010080(1024x768).jpg.2d6948bcb72a112aa3de7c51d2ac78d7.jpg

 

1762827201_5aP1010076(1024x768).jpg.c8d78e2e4c2132d128d348f6c2edbd64.jpg

  • Like 5
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Koprivnica je lijep grad, naročito njegov središnji dio. Ovo je nekada bila palača Koprivničke štedionice, a danas je Gradska galerija:

 

1703454030_1P1010077(1024x768).jpg.30e77b0b051528daf1bcff44424cad6f.jpg

 

Historicistička zgrada Knjižnice i čitaonice ''Fran Galović'':

 

477292002_2P1010078(1024x768).jpg.13a4b2218bdfba6d3d936891a16992dd.jpg

 

Javna zgrada kojoj sam zaboravio namjenu:

 

1131468856_3P1010084.JPG.6818e6edd7c47c14e9e9f7c237fd9670.JPG

 

Na njoj su dvije spomen ploče:

 

186523562_4P1010082.JPG.34ff3f2252eb2d47077592a2f69e7b69.JPG

 

486652638_5P1010083.JPG.bafcfb26d2c8b6237e07e68e79ac31b9.JPG

 

Još nekoliko motiva iz stare gradske jezgre:

 

1178248141_8P1010073(1024x768).jpg.f6be758ee15dc7b7039f0d4e36e1d107.jpg

 

644921515_6P1010090.JPG.1720ee421e7e6eca9ebc76b92eeb73a1.JPG

 

1178248141_8P1010073(1024x768).jpg.f6be758ee15dc7b7039f0d4e36e1d107.jpg

7 P1010089.JPG

  • Like 5
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

1885135532_1P1010091(1024x768).jpg.523197e15bbabd3d1338c9b7ed70a8a8.jpg

 

680923293_2P1010068(1024x768).jpg.8fa5364d09a006b19d461f6803c2d0ff.jpg

 

1833705331_2aP1010074(1024x768)(1024x768).jpg.3b1d90e5e01b5977f27cce68eac2de7e.jpg

 

Gradski park:

 

395415509_4P1010085(1024x768).jpg.58c1ca68ad6c2076f8e63675e62b669c.jpg

 

168651189_5P1010086(1024x768).jpg.eee1ea374cd2ddd1f6b004e5d9b4bf41.jpg

 

Župna crkva Svetog Nikole Biskupa. Izgrađena je na temeljima gotičke crkve, a zagrebački biskup Petar Petretić posvetio ju je 1657. godine:

 

1995357345_7P1010093(1024x768).jpg.b0b055f15d30b342aa421da2a275ce6a.jpg

 

Pravoslavna crkva Svete Trojice iz 1794., obnovljena 1846. godine:

 

343892330_8P1010105(1024x768).jpg.c228989dc2d3f8c5de935ca31633f0a3.jpg

 

Tražio sam i koprivničku sinagogu, jednu od rijetkih židovskih bogomolja koje su preživjele Drugi svjetski rat, ali je nisam stigao pronaći. Mala židovska zajednica od stotinjak pripadnika sama je fincirala izgradnju sinagoge otvorene 1875. godine. Dizajnirana je u arhitektonskom atelijeru Hönigsberg i Deutsch, a 1937. temeljito ju je renovirao arhitekt Slavko Löwy. Velika većina Židova iz Koprivnice i okolnih mjesta stradala je u Holokaustu, uključivo rabina Izraela Kohna. Tokom Drugog svjetskog rata sinagoga je bila devastirana i pretvorena u zatvor, da bi poslije rata uglavnom bila korištena kao poslovni prostor i skladište za krojačku tvrtku. Mala židovska zajednica je 2011. godine započela obnovu sinagoge koja ima status zaštićenog spomenika kulture.

 

Koprivnička sinagoga danas, fotografija sa web stranice danica.hr:

 

1353238479_8aSinagoga(1024x608).jpg.252e1d7de3a448fee97b257756a7e206.jpg

  • Like 5
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Samostanska crkva Svetog Antuna Padovanskog iz 1685. godine:

 

2099983489_1P1010094(1024x768).jpg.150f7dd4df798cb0bb528b28e20cf87e.jpg

 

Put me doveo do ove zanimljive građevine, jedinog ostatka srednjevjekovne tvrđave Koprivnica - jugoistočnog bastiona:

 

405156514_2P1010100(1024x768).jpg.0e5ac946d71f05fcc45278d1d434d822.jpg

 

Opširniji zapis o koprivničkoj tvrđavi prenosim sa web stranice Blaga & misterije:

 

''Zato hoćemo glasom ovoga dati na znanje da se naši građani i gosti Koprivnice u vjernosti i brojem podignu, da ih poput drugih naših kraljevskih varoši uredimo slobodama i kraljevskom milošću…''. Ovako glasi izvadak iz čuvene povelje ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. koji je potpisom pera tog 4. studenog 1356. godine građanima Koprivnice zauvijek promijenio tadašnju budućnost, a sada slavnu prošlost grada koji je imao za postati jedno od najvećih trgovačkih centara na podravskom putu - cesti prema moru.

Građani Koprivnice prema povelji su dobili mogućnost samostalnog razvoja. Između ostalog, kroz izbor varoškog suca i župnika, pa i crkvu koja će postati dominanta. Na varoši, trgovati se moglo svakog dana osim ponedjeljka.

Novi uvjeti značili su nove prilike i ubrzo je grad počeo rasti unatoč turskoj opasnosti koja je u to vrijeme postajala sve očitija. Zemlja je bila u ratu i građani Koprivnice bacili su se na posao.

''Koprivnička utvrda ubrzo je postala jedan od najljepših primjera nizinske fortifikacije na ovim prostorima'' navode Đurić i Feletar. Turci ju napadaju dvaput, jednom 1532. godine a drugi put 1574. godine kada je zapaljeno predgrađe.

U to vrijeme, Koprivnica postaje jedan od centara obrane od Turaka. U utvrdi je trajno bila stacionirana razmjerno velika vojna posada. Od grada slobodne i trgovine, Koprivnica je postala grad-vojarna, spremna da u svakom trenutku uzvrati turskim četama koje su često provaljivale.

Građani Koprivnice od vojske su u tom periodu bitno osiromašeni i trpe ''svakojaka zlostavljanja vojske'' o čemu svjedoče pritužbe na koprivničkog kapetana Globitzera o kojima je raspravljano na sjednici hrvatskog sabora održanoj 1. svibnja 1580. godine u Varaždinu. Pritužbe je zabilježio povjesničar Rudolf Horvat riječima ''On sa svojom plaćenom vojskom progoni Koprivničane kojima nanosi svakakvu štete i neugodnosti''.

Apeli građana očito su urodili plodom i tijekom XVI. i XVII. stoljeća Koprivnica postaje još značajnije trgovačko središte. Pojavljuju se  cehovi, gradi se novo predgrađe, grad je sada već opasan jakim zidinama, bedemima od zemlje, palisadama i dubokim opkopima u koje je skrenuta voda potoka Koprivnica.

Gledajući tlocrt Koprivnice, lako se može zaključiti kako je sustav ulica u gradu bio pravilno raspoređen. Tvrđava je imala nekoliko ulaznih vrata utvrđenih kulama,  s pokretnim mostovima preko opkopa. Među najznačajnije spadaju Popovska, Florijanska, Dvorska i Genbullerova.

Moćan je to grad u koji se  1731.  godine iz Varaždina seli središte velikog kapetana Vojne krajine, te sjedište generalata. U stvarnosti građane vojska samo opterećuje i zato 1765. godine pišu carici Mariji Tereziji o tome kako je opasnost od Turaka minula, moleći da se grad izuzme od vojnih ovlasti. Carica im uslišava želje i vojnici uskoro odlaze. Obrtnici i trgovci odmah šire grad izvan zidina koje postaju smetnja razvoju koji se vraća na kurs definiran poveljom kralja Ludovika I.

Utvrda polako pada u zaborav i sredinom XIX. stoljeća počinju obimni radovi zaravnavanja bedema i zatrpavanja opkopa. Danas od njih ostaje vrlo malo, tek ostaci kod sajmišta gdje etapno traje obnova dijela utvrde, odnosno takozvanog jugoistočnog bastiona, koji je izvorno nosio ime Đurđevački bastion. Ona je prisutna ne u nestalim bedemima porušene utvrde, ili zakopanim šancima, već u kućama sagrađenih od bedema, tlocrta koji nosi potpis vojne organizacije i slobodnom trgovanju usprkos tegobnoj povijesti.

 

https://blagamisterije.com/od-stare-koprivnice-jedva-da-ostade-kamen-na-kamenu-ali-ipak-tragovi-te-mocne-utvrde-nalaze-se-na-neocekivanim-mjestima/15937/

 

Nicolo Angielini, tvrđava Koprivnica 1566., tlocrt:

 

1205781129_3Angielini1566.(1024x691)(1024x691).jpg.b9cf6aa024362dbed0c381d7b83313cb.jpg

 

A ki vrag je ovo? Liči mi na ostatak snimanja nekog filma:

 

51057339_P1010097(1024x768).jpg.37833ee164b3acf31ef5c884b64e2da1.jpg

 

Sa brežuljka se pruža pogled na grad...

 

1381036616_P1010098(1024x768).jpg.31bbedd1a469ae5514ed4bba695adac5.jpg

 

... i na ovu grabu. Sudeći po stubama moglo bi biti kupalište, samo nema baš puno vode:

 

613677297_P1010099(1024x768).jpg.4c6270909e859551999c8880643a492a.jpg

 

Ovo mi se izdaleka činilo kao sinagoga (vidio se samo vrh tornja), ali je ispalo da je riječ o kuli-vrebačnici DVD Koprivnica:

 

462677730_P1010102(768x1024).jpg.a4d529c26b2f48d60ff24ea9f78e7c4b.jpg

 

Rodna kuća dr. Žarka Dolinara:

 

497145756_P1010104(1024x768).jpg.d8f7596145b190cea3dac64777073cc6.jpg

 

  • Like 5
  • Thanks 2

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Na putu do kolodvora bilježim koprivnički Gumenjak:

 

1398730133_P1010106(1024x768).jpg.67c9efc94f8a450ca5d53253a3ad9131.jpg

 

I eto me opet na peronu, a Som 6112-012 već je spreman za polazak:

 

913890503_P1010108(1024x768).jpg.2949766bc7239d8dc8c4f681514e8de5.jpg

 

1536683517_P1010109(1024x768).jpg.d41b1bbba808a3f50b44d87a7cb96afb.jpg

 

Putem do Zagreba pratio sam kako napreduje Turska Sila. Ovo je snimljeno na potezu Koprivnica - Mučna Reka:

 

1626984133_P1010110(1024x768).jpg.33046dc6434631ce51d3ff4e7c1e16fb.jpg

 

Mučna Reka je još uvijek kolodvor, ali neće dugo:

 

375978124_P1010111(1024x768).jpg.45cfceaa167023953778cc781b25171b.jpg

 

Negdje oko Sokolovca:

 

1695689043_P1010113(1024x768).jpg.29ba4335f77c6fecd7d8277b9b100421.jpg

 

Lepavina:

 

440494480_P1010117(1024x768).jpg.8891d8d3da674bb97c0187efb8ed0ebf.jpg

 

668480437_P1010118(1024x768).jpg.33f296afee7eaa09ca514475c6e9527b.jpg

  • Like 5
  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Ide to njima:

 

1214240560_P1010122(1024x768).jpg.297c5b3a4867abb57e3abccadb95e844.jpg

 

335093203_P1010123(1024x768).jpg.57bbaf33edf26f5b62d6068a65abb90c.jpg

 

Od zgrade nekadašnjeg kolodvora nije ostalo ni traga:

 

920776467_P1010124(1024x768).jpg.abceb9d1d42af860bcdb87bc1424ea65.jpg

 

Dok Turska Sila radi izvođačima radova na dionici Dugo Selo - Vrbovec ni traga. Jedino što je vrijedilo zabilježiti je uboga zgrada davno ukinutog ukrižja Prikraj, koja je do guše zatrpana zemljom:

 

2027678073_P1010124a(1024x768).jpg.0d7a4cf6540d7992913b6933e8ad8f92.jpg

 

I ovo, već spomenuto, putovanje s pogledom na vandalizam:

 

683469553_P1010129(1024x768).jpg.2ca3290f282b8195a0191399536ee774.jpg

 

Na Glavnom kolodvoru vlak za Harmicu mi je pobjegao pred nosom, samo sam ga ispratio pogledom. Do idućeg vlaka valjalo je čekati oko sat vremena, što mi nije išlo u račun pa sam se odlučio na varijantu s presjedanjem u Savskom Marofu. A tamo vlakova nikada ne manjka:

 

182133692_P1010142(1024x768).jpg.7a63e2c8ccf9ddef7d8aa7f7c604de32.jpg

 

1541317104_P1010142a(1024x768).jpg.f94673035c3b6b79d9b657764c6c94f8.jpg

 

I za kraj jedan neočekivani susret u kolodvoru Savski Marof. Među grupom mlađih ljudi našao se i stari znanac Zoran Crnko, danas instruktor strojovođa u HŽ Putničkom prometu, a oni oko njega su bili ''pacijenti'' koji polažu ispit na EMV 6112:

 

1643306520_P1010143(768x1024).jpg.fe5d95eb9a50ba954fccea3fa63851bc.jpg

  • Like 13
  • Thanks 2

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

12 sati, Stanley said:

...arheoloških artefakata poput ostataka spojne pruge iz smjera Mučne Reke prema kolodvoru Bregi. Možda se jednom ekipira kakva zainteresirana ekspedicija...

 

Bio bih zainteresiran, ako se nešto organizira... ;)

Da li je taj krak triangla ikad korišten za promet, ili je služio isključivo za okretanje lokomotiva?

 

pozdrav

toma

Three Blind Mice

Link to comment
Share on other sites

10 minuta, Toma said:

Da li je taj krak triangla ikad korišten za promet, ili je služio isključivo za okretanje lokomotiva?

 

Ja to ne bih znao. Jedino se sjećam da je prilikom mog putovanja u Orahovicu 1971. godine taj kolosijek postojao i na njemu su bili neki stari vagoni.

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Dopunio bih tvoj putopis slikama Sinagoge u Koprivnici koje sam napravio pred godinu i pol otprilike

DSCN5410.jpg.10bd994d3597a25b1ed896ce5c722984.jpg

U neposrednoj blizine te stare građevine je napravljena jedna moderna kocka kao centar muzičke kulture, nikako ne pašu jedna uz drugu?

DSCN5409.jpg.391a865aed277218ed325cfd70ecb65b.jpg

Pred nekoliko godina grad je otkupio Sinagogu i pokrenuo preuređenje u Centar kulture

DSCN5408.jpg.66c8bd8a4a9ff238bf4046e06361ecfd.jpg

  • Like 1
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

Čudi me da je šef kolodvora bio ok i dozvolio motanje po kolodvoru jer obično od tamo čujemo svjedočanstva da brane sve i svašta, da su "gestapovski" nastrojeni..

 

 

Link to comment
Share on other sites

Lijep i zanimljiv putopis kao i uvijek. :palac:

 

8 sati, Stanley said:

 

A ki vrag je ovo? Liči mi na ostatak snimanja nekog filma:

 

51057339_P1010097(1024x768).jpg.37833ee164b3acf31ef5c884b64e2da1.jpg

Ovo bi možda moglo imati veze s Renesansnim festivalom koji se negdje po ljetu u 8. mjesecu održava u Koprivnici. I sad za Advent su imali srednjovjekovni sajam.

 

8 sati, Stanley said:

 

Od zgrade nekadašnjeg kolodvora nije ostalo ni traga:

U kojim sve kolodvorima i stajalištima na prugi M201 su postojale kolodvorske ili stajališne zgrade koje su srušene sad ili prije bilo da su postale nepotrebne ili su sagrađene nove?

Link to comment
Share on other sites

Odlican putopis kao i uvijek :) Sto se tice dionice Dugo Selo - Vrbovec, cak su nesto i napravili , vidim da se vidi polozeni novi kolosijek (slika nakon Prikraja), ako je to negdje na dijelu oko Bozjakovine? 

Link to comment
Share on other sites

@dorianb Točno, kolosijek je položen na jednom mjestu između Božjakovine i Dugog Sela. Između Vrbovca i Križevaca već rade oba kolosijeka. No, ako nastave ovim tempom radova dionica neće biti dovršena ni do 2030. A Turci rade kao švicarski sat i obilato će preteći ove pacijente u donjem dijelu pruge.

  • Like 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

  • 5 months later...
On 06. 01. 2024. at 1:11, Stojadin TMK101 said:

U kojim sve kolodvorima i stajalištima na prugi M201 su postojale kolodvorske ili stajališne zgrade koje su srušene sad ili prije bilo da su postale nepotrebne ili su sagrađene nove?

 

Tek sada vidim da nitko nije odgovorio na ovo pitanje. Koliko sam mogao primijetiti srušena je zgrada ex-kolodvora Vojakovački Kloštar, gradi se nova zgrada u Lepavini, a u bivšem službenom mjestu Prikraj zgrada je još čitava i poluzatrpana. Ne znam je li se nešto promijenilo od 4. siječnja do danas.

  • Thanks 1

Serija 05 je zakon!

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...