Stanley

Nitko te neće ubiti (toplo se nadam, a digresiju činim jer je žrtva onih idiota koji pucaju po stanovima u Zaprešiću moja kolegica iz Pošte Sonja Jurković). Kolodvor se tada zvao Nedelja.

Bravo za super putopis.

Samo za informaciju znatiželjnima: ova fotka snimljena je (kao i ona skupna u uvodu topica) na ŽCPR stotinjak metara od predsignala kolodvora Zdenci-Orahovica u smjeru Čačinaca.

Svaka čast na reportaži. A naročito je pohvalno da ste posjetili najvažnije stajalište u Zagrebu i široj okolici (od Iloka do Prevlake).

Prilog ovoj temi iz bunara mojih uspomena: Srpanj 1963., tabor izviđača cca 1 km uzvodno od manastira Pakra i cca 50 m od pruge čije smo tragove istraživali, moja 14-godišnja malenkost pred šatorom zvanim ''mravac''. (Logistika: PORTOS)

Natpisi s nazivima kolodvora i stajališta bili su, u pravilu, na latinici i ćirilici sve do 1990. godine. Bilo je, dakako, iznimaka i to naročito u Sloveniji i ponegdje u Hrvatskoj. O tome smo već pisali negdje na Forumu.

A kaj je najzgodnije: a) imal sam (i naslušal se) praktično sve njegove LP-e bil sam na dva njegova koncerta c) bil sam na dočeku Nove 1981. godine u Petrovaradinskoj tvrđavi, gde su nas zabavljali Zvonko i tamburaši pokojnog Janike Balaža d) pratil sam masu njegovih nastupa na TV Zaključak: definitivno moram nabavit nove očale.

Zgodan i zanimljiv putopis. Drugi put pazi na baterije. A tko je na zadnjoj slici?

Thanks. Očito je brzina na usponu Plaški - Rudopolje cca 70 km/h, uz ograničenja na nekim mjestima. U odnosu na nekadašnje ''plaženje'' uz Malu Kapelu (iz mojih sjećanja na mlade dane) to je veliki napredak. Doduše i stanje same pruge se bitno izmijenilo tj. popravilo. Pratio sam brzinu ICN-a na dionici Josipdol - Plaški. Brzinomjer je pokazivao 95 - 105 km/h. Vlak se opako naginjao lijevo-desno, ali meni to srećom nije smetalo. Dapače, uredno sam tamanio sendviče bez obzira na kut upadanja u probavni sustav. Još uvijek me intrigira brzina Šveda na usponu Plaški - Rudopolje.

Radio sam reportažu o Središtu pošta Gospić za moj časopis. Vlakom sam putovao Zagreb - Gospić i u povratku Ogulin - Zagreb. U međuvremenu sam obišao poštanske urede Gospić, Korenica, Plitvička Jezera, Otočac, Jablanac, Sveti Juraj, Senj, Vratnik i Brinje. Bilo je to lijepo putovanje, ali za forumaše ne bi bilo zanimljivo. Na putovanju željeznicom vrebao sam, naravno, druge vlakove. Naročito me zanimao teretni promet. U ponedjeljak sam iz ICN-a primijetio samo dva teretna vlaka. Prvog sam vidio u kolodvoru Gornje Dubrave (bio je rastavljen i mislim da se spremao s nekoliko vagona u Tounj), a drugi nas je čekao na križanju u Gospiću (2 x 2062 + puno vagona za rasuti teret). Na povratku sam vidio tri teretnjaka, od kojih jedan u Gornjim Dubravama i dva u kolodvoru Generalski Stol. Iz Ogulina je vlak (također nagibni, ali u kategoriji brzog) krenuo s nekoliko minuta zakašnjenja. Dosta dugo čekali smo u kolodvoru-ukrižju Kukača, gdje smo propustili nagibnog u suprotnom smjeru. S obzirom da smo još u Mrzlom Polju i Zdenčini vođeni u skretanje pretpostavio sam da ćemo kasniti i da će mi Zagorec zbrisati, ali smo stigli (po mojem satu) minutu ranije! P.S: Vice, hvala ti za podatke o 824 koji potvrđuju moje pretpostavke. Bilo bi zanimljivo vidjeti i podatke za 825 za istu dionicu, jer na usponu (pretpostavljam) vlak ide sporije. P.P.S. Isprika ekipi zbog ubacivanja u putopis. To je iz razloga jer sam srdit kao pas što nisam mogao ići s vama.

Koliko onda ide nagibni? Ili je nagibni samo otmjenija varijanta šveda, a brzina ista? Ima li netko pri ruci vozni red pa da se usporede brzine... Jučer sam putovao ICN-om 521 iz Zagreba u Gospić. Bio sam u 1. razredu (sâm samcat!), u odjeljku odmah do stražnje upravljačnice. Kroz staklo na vratima lijepo se vidio brzinomjer koji je radio, iako je upravljačnica bila prazna. Ne treba naglašavati da sam često ustajao i provjeravao brzinu na pojedinim dionicama. Moram priznati da me fasciniralo kada sam vidio da na usponu od Plaškog dalje uz Malu Kapelu, na 18 promila i kroz sve one zavoje, prašimo 90 km/h. Ovdje moram dodati neke opaske, jer sam Ličkom prugom putovao puno puta (pretežito noću) od 1965. na ovamo. Šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, sve do dolaska 664/2062, brze vlakove vukle su po dvije 642/2041 u zaprezi. Nakon izlaska iz kolodvora Plaški vlak bi, po mojem sjećanju, na onom još ''nizinskom'' dijelu povukao brzinom do cca 50 km/h, a prije oštrog zavoja kojim počinje uspon na Kapelu čuo bi se zvuk kočenja i vlak bi smanjio brzinu. I onda bi počinjao dugotrajni i spori uspon. Ne vjerujem da je vlak vozio brže od 30 km/h - i uglavnom tako do Rudopolja. Mislim da ni 664/2062 nije vozila puno brže, po mojoj procjeni 40-60 km/h ovisno o dionici. Sve to ICN je odradio sa 90 km/h, s iznimkom nekih ograničenja brzine. Jučer sam, primjerice, zapazio ograničenje na 40 km/h iza kolodvora Lička Jesenica prema Javorniku, pretpostavljam iz sigurnosnih razloga. Bilo bi lijepo da nam netko od strojovođa, koji vuku noćni brzi Zagreb (zapravo Ogulin) - Split sa 2062, ili su vukli nekadašnji ''Marjan'', precizno navede vozne brzine po dionicama uključivo ograničenja. A za Šveda, uz ispriku dečkima ako griješim, ne vjerujem da dionicu Plaški - Vrhovine vozi 75-80 km/h. Brzina bi morala biti manja(?). Usputna informacija ekipi: snijeg se uglavnom otopio, a Likom se jučer i danas moglo skoro pa u košulji kratkih rukava.

Uz ispriku na blagom Off Topicu prisjetio sam se epizode koju mi je ispričao moj prijatelj Danijel, iz vremena kada je služio vojsku kao graničar u Đali (Vojvodina). Jednog dana u stražarnicu tj. karaulu došao im je, sav zdvojan, lokalni seljak koji se potužio da mu je krava pobjegla preko zelenog pojasa u Mađarsku. Nije joj se ništa dogodilo, osim što je u potrazi za dobrom pašom dospjela u područje Varšavskog pakta. Vraćena je gazdi istog dana, nakon nekoliko telefonskih razgovora i malo papirologije.

I Gradec je nekada bio kolodvor. Ja se dobro sjećam dodatnog kolosijeka u Vojakovačkom Kloštru. Ili ih je možda bilo više? Tamo je nekada bio rudnik ugljena. A gospodina strica odmah hapaj s pitanjem je li vozio parnjače i usput mu zaplijeni sve fotke s pruge koje ima.

''Da je mlika kolika je Lika bio bi sir koliki je Zir''. To mi je ispričao pokojni otac, koji je bio Ličanin. Pod Likom se podrazumijeva istoimena rijeka (ne regija). Usput, ona ''poplava'' kod Gračaca je akumulacija za reverzibilnu HE Obrovac (to smo već negdje spomenuli).

Putopis ti je dobar i zanimljiv. Jedan prijedlog: idući puta probaj poslikati objekte u bivšem kolodvoru/ukrižju Prikraj, koji stoje kao aveti usred ničega (1 km od Božjakovine prema Vrbovcu).

Ona pruga za koju pitaš ide u Murakeresztur i dalje uz Balaton prema Budimpešti (nemoj reći da to nisi znal?). Pivo je definitivno sör, pitajte mađarskog zeta dok se ne ukaže službeni prevoditelj egerke. A putopis ti je mrak.

Ako od Lokava ili Moravica prema Mađariji idu 24 krcata Eas-a (ili sličnih vagona), bilo bi više od 600 tona. Puno puta vozio sam se tom dionicom i znam da je Francek za Osijek klizio po toj ''brdsko-planinskoj'' dionici, negdje od Vojakovačkog Kloštra do Mučne Reke, sa 90 km/h. A i nije baš neki uspon, iako se nekoliko kilometara istočno od pruge nalazi najviši vrh Bilogore (čak 388 m/nm! ).

Vozni red 1978./1979: - Požega - Velika, trajanje putovanja 17 do 23 minute - 2 para vlakova (šinobus) Osijek - Velika - Osijek, vrijeme putovanja cca 3h

To je nažalost točno. Ali bih ipak rekao da tereta ima, samo što je pobjegao na cestu. U to smo se osvjedočili Portos, seabral, STIB i ja kada smo radili putopis s ove pruge (1. rujna 2007.). Vidjeli smo veliki broj teških kamiona kako prevoze teret koji, po logici, pripada željeznici. I usput ne da uništavaju, već naprosto deru lokalne ceste. Željezničari s kojima smo razgovarali ogorčeni su jer potencijalni teret stoji pred vratima, samo ga treba pokupiti. Za sadašnje stanje okrivljuju nesposobni marketing HŽ-a. I putnika bi bilo više kada bi se podigla brzina na pruzi. Svakako najjadnije i najgluplje ''rješenje'' bilo bi ukidanje pruge, a nažalost se čini da sve ide u tom smjeru. Kao da nije bilo dovoljno kratkovidnosti i gluposti iz kojih se moglo dovoljno naučiti.

I pruga Banova Jaruga - Pčelić pripada, bar dijelom, Slavoniji. Nekada su me u školi učili da je granica Slavonije na rijeci Ilovi, što se čini logičnim i ispravnim, a kako je danas ne znam. Jedino znam da Pakrac pripada Požeško-slavonskoj županiji, a susjedni Daruvar Bjelovarsko-bilogorskoj. Meni se čini, moram priznati, da u granicama županija ima dosta nelogičnosti pa i bedastoća. Najbolji primjer je otok Pag, kojemu polovica pripada Dalmaciji (Zadar), a polovica Lici. No, to je već Off Topic (bodulska posla ).

Majstore, koliko tražiš za prelazak u uredništvo mojeg kupusnog lista? Treba mi jedan takav, koji zna izabrati motiv, napraviti dobru fotku i sve to popratiti ležernim i duhovitim tekstom. Svaka čast. Zakaj sam ja na početku pomislil da ti ideš u Đurđevac?

Svaka čast majstore. Nikada dosta Ličke pruge.

Bravo dečki, biti će nešto od vas.

Fakat mi nekaj ne štima s percepcijom, uopće nisam skužil onaj krug. Sorry.

Piše ti iznad slike: zgrada stajališta Pionirski grad. Točnije, zgrada je danas desna polovica ovog objekta na slici (kaj je to uopće, neko skladište ili radiona?).