egérke

A cijena je više od kune po kilometru...

Borčec. Ja sam jednom bio na Sopotu i, ako se ne varam, krenuli smo od streljane u Gornjem Vrapču stazom koja vodi prema PD Risnjak, da bismo potom skrenuli do Sopota. Zapravo, to kažu i na ovom linku koji je stavio Tramvajac 92.

Da to nije ovaj tvoj prijatelj sa stanice?

Ne, ali ih ima koji bi se rado s tobom mijenjali.

Bio sam i ja jučer na tom festivalu (i sreo Skretničara i Bitter), ali bez fotića. Nego, kad si već fotkao ulicu Pravednika među narodima, pretpostavljam da si prošao i pored koprivničke sinagoge (s obzirom da je to pojam koji se veže uz Židove, vjerujem da je ta ulica u blizini sinagoge). Šteta da je nisi slikao, ja imam fotke iz 2008., i tada je bila prilično zapuštena iznutra.

Ako se ne varam, na toj je utakmici (i u toj sezoni) Zagreb vodio Vlatko Marković.

Ja se ipak nadam da nije... Ne bi bilo dobro pobrati neku boleštinu prije ljeta.

E, prošlog sam se ljeta provezao tim vijaduktom... Pruga Prrenjas-Librazhd.

Je, zbog odrona. Ponavljaju to već par tjedana i tek su prošli tjedan krenuli to sanirati. Trebat će im, navodno, oko tri tjedna.

I u prometnim se pravilima govori o "prijelazu ceste preko željezničke pruge u razini". Ne može biti ni drugo slovo, jer bi se u tom slučaju pisalo malim slovom: ŽCPr.

Ja mislim da ono što je rekao Vedran nije službeni termin, i da se službeno i nadvožnjak vodi kao ŽCP. Recimo "prijeći preko praga" (na način da ga se prekorači) - nema kontakta.

Ja ne vidim nikakvog argumenta da bi sintagma "željezničko-cestovni prijelaz" trebala podrazumijevati da se dvije prometnice križaju u istoj ravnini. Bitno je samo da jedna prelazi (iznad, ispod ili u istoj razini) preko druge. Dakle, nadvožnjak i podvožnjak su isto tako željezničko-cestovni prijelazi, jer glagol "prijeći" ne podrazumijeva kontakt između dvaju elemenata (stručno rečeno, trajektora i orijentira). A svrha definiranja je vjerojatno relevantna niskograditeljima. Npr. "na novoj će trasi riječke pruge biti napravljeno 30 željezničko-cestovnih prijelaza, od njih 5 u razini i 25 izvan razine".

Jel se to meni čini, ili je grif umalo odradio svoje, pa si na potvrdi o primitku pošiljke prvo krenuo pod ime grada pisati Rijeka?

Pa sad, baš mali gradić...Karlovac je velik ko pola Osijeka.

Tamo smo čak i vidjeli jedno brdo, posve opožareno. Je li to to? Otprilike nasuprot stanici Pađene, s druge strane pruge.

Ovo će postati deklinacijski problem kao Blata. U PađenIma. Pađene su stari nominativ muškog roda (isto kao i Pakoštane, Zavojane, Neviđane...), jer se jednostavno radi o množini prezimena Pađen.

A kakvo je stanje, primaju se oklade na to koja će se pruga sljedeća zatvoriti. Striktno govoreći, i patke su dvonožne.

Izlaz iz Malog Kazana, ako se ne varam. Tu negdje desno je Decebalovo lice.

Ma meni nije toliko bilo bitno je li posrijedi koperska pruga ili pruga do Sežane, bilo mi je bitno objašnjenje zašto lokomotiva vozi desnim kolosijekom, kada se tim kolosijekom vozi samo na savskoj pruzi od Zidanog Mosta do hrvatske granice. Dakle, ako sam shvatio, objašnjenje je da su sve te slike slikane na području postaja/ukrižja?

Znam to. Mislio sam na ove fotke: http://i250.photobucket.com/albums/gg253/berislavster/brizita/bjondaalebrankokoparskapruga17312_453_resize.jpg http://i250.photobucket.com/albums/gg253/berislavster/brizita/bjondaalebrankokoparskapruga17312_461_resize.jpg http://i250.photobucket.com/albums/gg253/berislavster/brizita/bjondaalebrankokoparskapruga17312_545_resize.jpg Ovdje je očito da se ne radi o pruzi Zidani Most-Dobova, a ipak je lokomotiva na desnom kolosijeku. Zanimalo me objašnjenje toga.

Jedino mi nije jasna vožnja desnim kolosijekom. Zapravo mi dvostruko nije jasna - nije li Koperska pruga još uvijek jednokolosiječna? Ili je to slikano u kolodvorima/ukrižjima?

Ali ostaje problem s tom famoznom šetnicom. Cura mi živi u Kolarovoj i par sam puta od nje doma išel pješke prema sjeveru (po ulici Borongaj-Aerodrom), koja završava uz samu prugu (kod porte Končara), ali puteljak ondje izbija na prugu i ima ljudi koji ju tamo nadivlje prelaze, te idu dalje preko Branimirove (kod zgrade u kojoj je Petrokov). To je nekih 200-tinjak metara istočnije od pothodnika na kraju ulice Gjalskoga i očito se ljudima ne da zaobilaziti. Ako ništa drugo, tu bi se mogla postaviti i neka pasarela ili makar propust ispod pruge.

Ta šetnica zapravo ne vodi nikamo, budući da na sjevernoj strani završava u nekom vrtu na kraju Jakšićeve. Nije mi jasno zbog čega na njenom kraju nisu napravili pothodnik i stajalište Maksimir malo pomakli prema istoku, pa da ima dva pristupa, kako za ekipu koja ide na Borongaj (naselje, ne okretište), tako i za ekipu koja ide prema Ferenščici i donjem dijelu Volovčice (po spomenutoj šetnici).

Što se novog Tolkien'sa tiče, on se sada nalazi na vrhu Opatovine, tik prije ulaska u park. Ima i terasu vani, na samom zavoju Opatovine prema Kaptolu. Dobro, budući da ga je Politikolog usporedio s Beogradom, mislim da tu ovo o narušenosti gradske jezgre i čistoći fasada nikako ne stoji, jer je u Beogradu stanje puno gore. Beograd je u svojoj povijesti bio toliko puta razrušen da prava stara jezgra ni ne postoji (osim Kalemegdana), ostale su samo izolirane zgrade iz starijeg vremena ispresijecane modernijim interpolacijama. A i fasade su zapuštenije - jedan moj frend je rekao da bi se trebao zvati Sivograd, jer ta boja prevladava.

Samo dopuna - skulptura ribara u Maksimiru se službeno zove Napuljski ribar.