Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

zglajzan

Članovi
  • Content Count

    392
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

5 Neutral

Profile Information

  • Gender
    Male
  • Location
    Zagreb, Hrvatska

Recent Profile Visitors

The recent visitors block is disabled and is not being shown to other users.

  1. Neki dan na TVu su pitali slučajne prolaznike o izgradnji rotora, one koji valjda i tamo u blizini žive. Baš čudno ali 2-3 ih je reklo da se rotor ne bi trebao niti završiti, jer ovakva privremena regulacija solidno funkcionira.
  2. Glavno da menađer HŽ infre može izjaviti kako Infra za ništa nije kriva.
  3. Dal je to iskočil na ulazu u Križevce, zar to znači da nije dvostruki kolosjek i kroz sam kolodvor, odnosno da nije tamo sve završeno? Odnosno da je ulaz usmjeren na samo jedan kolosjek u produžetku prema staničnoj zgradi?
  4. Uhodana praksa naše građevine: moderniziralo se ili ne - ima da se sruši, uruši... Za staničnu zgradu Žabno sad se u kontekstu tamo novoizgrađene pruge koja još zjapi, reklo da je između ostalog bilo problema sa tom zgradom.... to što su je sljedeći navodno stari projekt potkopali nikome ništa....možda bi i Zabok mogao ići u redizajn sa prijamnom zgradom, jer po meni dizajn tih novih staničica nije baš nešto.
  5. Još jedan prilog enigmi dal je ukopana pruga bila ukopana. Ako nije, onda ta riječ je nešto drugo značila prije nekoliko desetljeća. Ostatak teksta o tada aktualnom i planiranom radu splitskog čvora sigurno da ulazi s današnjeg aspekta u teško dokučivu stvarnost. Sada je to samo ofucani kraj konca iz klupka razmotanog u Oštarijama.
  6. Stanje iz davne 1988. planova među kojim se ističe dogradnja drugog kolosjeka Klara-V.Gorica "odmah", a dalje do Sunje" iza" 1990. Stanje
  7. Baš je liepe videti te vlake, samo kaj nekak male vratiju imaju a sigurno nuter preveč stolcov (bole kupiti pravu garnituru neg uzgajati šaraf-industriju - moj pogled z Hrvaške).
  8. Kad je zadnji put CIWL-ov restoran (prije gubitka monopola za tuzemni posao) prolazio kroz Kutinu, piše u knjižici JDŽ STU za 1947., brzina brzoteretnih vlakova je na ovoj dionici jednokolosječne pruge bila 50km/h za brzoteretne, a 60km/h za putničke, a brzi sa kursom Wl CIWL iz Pariza (službeno još nije bi imenovan S.O.E.) vjerovatno isto toliko. Povijest se ponavlja samo na drugačiji način (brzine iste samo nema ni teoretske zakonske mogućnosti za vuču na parni pogon).
  9. U Švicarskoj isto tako nisu pruge bile baš ovakve kao sada, iako još uvijek "lagano zavojite" ipak s pristojnim brzinama pa kad se naleti na preostalu jaču krivinu odmah se osjeti čar starinskog trasiranja pruga. Tu mislim konkretno da prugu Sarganz-Zurich, jer sam o tome slučajno čitao. I k tome tamo su pruge visoko otvorene za poprečne ali naravno denivelirane prelaze a da oni ne izgledaju impoznatno kao nadvožnjaci Križevci-Dugo Selo. Ovdje kod N. Marofa to je onako po naški još izraženije. Možda lakši primjer su krivine kod Hum Luga, koje su se mogle riješiti u okviru izgradnje brze ceste. Ovako je elegantnim i dugačkim nadvožnjakom/mostom samo zaobiđen problem željezničkog prometa i još više zacementirano postojeće stanje. U nas se to nije radilo jer koliko mogu sagledati, ravnanja krivina su bile preskup zahvat iako su bila planirana, a meni vidljivo je jedino u kolodvoru Tovarnik koji nije zahtjevao posebnu rekonstrukciju kao npr. Škrljevo gdje je uz to dovučen kolosjek od pravca Bakra, itd. Zagorska pruga je bila u tom mozaiku dosta postrani dovoljno je reći da je prvi kapitalni remont dao na nizini toj pruzi 100 na sat ali zbog polovnog materijala brzina je ubrzo pala na 80. I godine su trebale novinarima Željezničara da posjete zagorske željezničare... U Švicarskoj brojni feler-kilometri pa i vidljivo na terenu odaju da je trasa barem sitno korigirana, iako na 1m širine (štreke) i preko 1000m visine (trase) se ne očekuju neke brzine, možda i kao ove od 45km/h, ali ipak su im pruge remontirane i iz njih je izvučen maksimum. Kako to da redovan promet normalnog kolosjeka u Švicarskoj na trasi punoj krivina i 50 promila nagiba je bolje provediv nego kod rute pruge kod Podruta? Njima ne trebaju Englezi, kao ni nama (tj. ŽTPu) svojedobno englezeri da su se moge povećati brzine prolaza na magistralnoj pruzi.
  10. Dobro da je oduvek i zauvek ograničenje iza Budinščine do Turčina 45km/h pa se ovih polaganih 30 na sat može ljepše probaviti. Sigurno da takva brzina nema neku budućnost, ali nije kod nas čudno da po ravnom i to na glavnoj pruzi pa vozi se 50. A ovi zavoji mogli su se malo zravnati i pruga bi bila preporođena. Zamjena za tu prugu nije nova pruga koja ako i kada a bila bi udaljena 30-50 km. Tu gdje pruga postoji treba ju modernizirati jer samo kao takva će biti lakša za održavanje a iskoristiva u upotrebi. Ovako se puno troši novaca a efekt je opet 45. Naravno da se pruga treba održavati i da to očito i košta, ali da je plana i programa, mogla se je retrasirati. Malo po malo jednom bi bilo puno.
  11. Dok na bajpasu kod Gradeca cvate, ovdje i dalje povenuto. Već ima dana na TVu prilog kako je županija jako zadovoljna s kupljenim kartama za ovoj pruzi, iako je sjeverno od Daruvara, kako su rekli u TV prilogu, u prometu samo jedan par vlakova. Naravno i HŽ PP je jako s time zadovoljan pa je ostavio i dalje isti raspored na pruzi za naredni vozni red. Još k tome su pitali neku ženu kojoj baš paše takav raspored, očito relikt putnika koji je slučajno prilagođen putovanju na pruzi koju poslužuje 10 ljudi, od toga glavnina u Daruvaru kao jedinom kolodvoru plus valjda dvoje motorvođe. Sve u svemu rezultat dobar a ne zna se na koji način s takvom uslugom i do kada će to trajati. A onda će se čuditi zašto je to tako, glavno da se subvencije muzu.
  12. Netko bi rekao da željezničkoj stanici ili kodvoru ili samo peronu najviše fale vlakovi, a sve ovo drugu može biti bilo gdje... Mnogi su kolovdori izgubili funkciju, zgrade im se same urušile ili se potpomognuto uklonile, ali kao po nekom pravilu i takvim službenim mjestima fale vlakovi. Još jedan ubojica željezničkog putničkog prometa je brzina, koja već dugo šteka na bivšoj magistrali, pa bivšem X-u, tako da su kronično "B" ranga pruge (podravska pruga) prešišale ovu.. Naravno nisam ja protiv poboljšavanja i humaniziranja prostora za putnike, za željezničke radnik itd, ali ljudima treba brzi vlak koji će brzo voziti, odnosno koji neće sporo voziti...
  13. Pa baš je logično da ZAGREB POŠTA 2 završi u Velikoj Gorici, pa onda mogu i penzići....rekreativno uz korištenje javnog prevoza. Čuo sam u pošti razgovor, kad paket zapne u Veliko Gorici, a čovjek bi skoknuo tamo po njega, nema veze što nije baš blizu, ali to nije predviđena opcija, jer tamo je samo traka sa velikim strojem za sortiranje i skladište. A kad će tom čovjeku biti ponovljena dostava, kao jedina opcija, e to službenica u pošti ne zna..... ipak je bilo lakše skoknuti do sobe 15 ili koji već broj i saznati pa i preko telefona da je pošiljka moja tamo, kao što je bilo su slučaju kad je njemački antikvarijat napisao kućni broj do mojeg, i da nije bilo tracking broja ne bih niti znao da se je dogodila "neuspješna dostava". Ali telefonskim pozivom na pravo mjesto u "sobi 15" odmah je detektiran paket i oko 19h sam vlastoručno podigao.... kako bi se moj slučaj razriješio u velikom skladištu/sortirnici? Isto tako kad zapne paket sa pokvarljivim stvarima, a moraš čekati dostavu koji dan možda a nikako da si sam uzmeš... Glavno da su troškovi firme na minimumu u susjednom gradu.
  14. Da se to "mini otvorenje" zbiva u doba slavlja Dana republike, popratno bi bilo kako nije bilo sredstava, fale republička sredstva, slaba akumulacija, pozitivna nula, dogravanja SOUR-a i OOUR-a, kako ovo kako ono, a u ovom slučaju kad će biti finiš otvorenje nitko ne bi dao ni ruku u vatru niti žrtvovao kemijsku olovku za to obećanje, samo u ovom aktualnom slučaju je sigurno - sredstava ima i to je tragedija tog građevinskog zahvata, o kojoj se ne govori.
×
×
  • Create New...