Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

zglajzan

Članovi
  • Content Count

    395
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

5 Neutral

Profile Information

  • Gender
    Male
  • Location
    Zagreb, Hrvatska

Recent Profile Visitors

The recent visitors block is disabled and is not being shown to other users.

  1. zglajzan

    Lička pruga

    Ja do sada nisam naišao na tako drastične planove za ličku prugu iz perioda JŽ-a. Dapače, bilo je aktivnosti na remontu i ojačavanju kolosjeka. Takvo razmišljanje sam čuo za kočevsku progu, ali to je uistinu proga sporednog značenja. ŽTP ZG nije se odricao niti Trnoružice od banijske pruge preko Topuskog, koja je imala najmanji osovinski pritisak, gdje su vozile parnjače kao jedina pomoć u snježnim nevoljama, a zatim bi i one stale zbog nedostatka ugljena..tako je to bilo, ali tereta je bilo. Kad bi se novinski članak iz Željezničara "preveo" na sadašnje stanje, moglo bi se reći ne dal Lika postoji nego dal je uopće postojala. Riječ izolacija je prije više desetljeća značila nešto sasvim drugo.
  2. Bilo je i onih koji su strpljivo putovali od Zagreba do Kotoribe, ali eradikaciji takvih putnika doprinjela je prethodna eradikacija brzih vlakovi ili putničkih koji imaju tok ili vezu za Kotoribu a da presjedanje ne traje i satima ako treba. Bilo je i kemijanja preko Kpc, ali vezologija ne pali ako je krajnji cilj "nekaj bilokaj" sjevernije od Varaždina. A to urušavanje je počelo uklanjanjem brzog iz Budimpešte. Kad nema vlakova kad nema brzine nema niti daljinskih putnika. Zašto je ta dionica kopana lopatama takvo zlatno tele da baš ništa se tu ne može napraviti, pa ako treba i da pola foruma se po direktivi pošalje na građevinski faks. Kad je pruga izgrađena, priovieda se, ljudi su kopali po poljima motikama i kad su vidli ajzliban, posedali su na vagone i ostavili motike. Danas se u Podrutama ne bi čudili ni da helikopter padne s neba, a bager može malo više od lopate. I ne bi trebalo čuđenja. Kad bi se malo analiziralo, depo je u Varaždinu i HŽPP je već dugo logično da čim manje vlakove vozi sjeverno od Varaždina. Pa zar nije za javni prevoz prvo da se spoji Kotoriba sa Varaždinom plus veza iz MUrskog Središća, nego kopati brege prema Krapini? Kakva je povezanost Varaždina i Čakovca? Slaba, a jedni drugom su prva stanica.
  3. A zašto se ne bi spojila Lepoglava sa Zlatarom, Zlatar-Bistricom-Marija-Bistricom-Kašinom i Sesvetama, kako je bio jednom plan koncesijske izgradnje.... i tu bi se pobilo mnogo muha jednim udarcem, a dobio bi se i kvalitetan prigradski promet. Autoput preko Maclja najskuplji je u Hrvatskoj zbog geološki nepovoljnog terena, kakva je posvuda u Zagorju. Zašto bi prijedlog lepoglavskog spoja bio drugačiji, tj. povoljnji? A da se produži u dolinu Šemnice na Sv Križ Začrtje kao najjednostavniji spoj. Dobro znam da je Krapina time zaobiđena, ali bilo bi jeftinije jer ono vrludanje od Žutnice nije geografski predodređeno za bilo kakve komunikacije. Sve bi to bilo nekako logičnije razmišljajti kad bi pruge u nas bile remontirane i sređene, kad bi vozili poslovni vlakovi i drugi po tim prugama, kad bi naše postojeće pruge imale više podvostručenih kolosjeka. Možda bi za početak bilo bolje srediti kolodvore Sesvete, ZS i Zaprešić za suvremeni putnički promet. Jer ipak glava je važnija od pete. A kad bi ljudsko biće imalo i rep, onda bi netko već umislio da je rep važniji od glave.
  4. Neki dan na TVu su pitali slučajne prolaznike o izgradnji rotora, one koji valjda i tamo u blizini žive. Baš čudno ali 2-3 ih je reklo da se rotor ne bi trebao niti završiti, jer ovakva privremena regulacija solidno funkcionira.
  5. Glavno da menađer HŽ infre može izjaviti kako Infra za ništa nije kriva.
  6. Dal je to iskočil na ulazu u Križevce, zar to znači da nije dvostruki kolosjek i kroz sam kolodvor, odnosno da nije tamo sve završeno? Odnosno da je ulaz usmjeren na samo jedan kolosjek u produžetku prema staničnoj zgradi?
  7. Uhodana praksa naše građevine: moderniziralo se ili ne - ima da se sruši, uruši... Za staničnu zgradu Žabno sad se u kontekstu tamo novoizgrađene pruge koja još zjapi, reklo da je između ostalog bilo problema sa tom zgradom.... to što su je sljedeći navodno stari projekt potkopali nikome ništa....možda bi i Zabok mogao ići u redizajn sa prijamnom zgradom, jer po meni dizajn tih novih staničica nije baš nešto.
  8. Još jedan prilog enigmi dal je ukopana pruga bila ukopana. Ako nije, onda ta riječ je nešto drugo značila prije nekoliko desetljeća. Ostatak teksta o tada aktualnom i planiranom radu splitskog čvora sigurno da ulazi s današnjeg aspekta u teško dokučivu stvarnost. Sada je to samo ofucani kraj konca iz klupka razmotanog u Oštarijama.
  9. Stanje iz davne 1988. planova među kojim se ističe dogradnja drugog kolosjeka Klara-V.Gorica "odmah", a dalje do Sunje" iza" 1990. Stanje
  10. Baš je liepe videti te vlake, samo kaj nekak male vratiju imaju a sigurno nuter preveč stolcov (bole kupiti pravu garnituru neg uzgajati šaraf-industriju - moj pogled z Hrvaške).
  11. Kad je zadnji put CIWL-ov restoran (prije gubitka monopola za tuzemni posao) prolazio kroz Kutinu, piše u knjižici JDŽ STU za 1947., brzina brzoteretnih vlakova je na ovoj dionici jednokolosječne pruge bila 50km/h za brzoteretne, a 60km/h za putničke, a brzi sa kursom Wl CIWL iz Pariza (službeno još nije bi imenovan S.O.E.) vjerovatno isto toliko. Povijest se ponavlja samo na drugačiji način (brzine iste samo nema ni teoretske zakonske mogućnosti za vuču na parni pogon).
  12. U Švicarskoj isto tako nisu pruge bile baš ovakve kao sada, iako još uvijek "lagano zavojite" ipak s pristojnim brzinama pa kad se naleti na preostalu jaču krivinu odmah se osjeti čar starinskog trasiranja pruga. Tu mislim konkretno da prugu Sarganz-Zurich, jer sam o tome slučajno čitao. I k tome tamo su pruge visoko otvorene za poprečne ali naravno denivelirane prelaze a da oni ne izgledaju impoznatno kao nadvožnjaci Križevci-Dugo Selo. Ovdje kod N. Marofa to je onako po naški još izraženije. Možda lakši primjer su krivine kod Hum Luga, koje su se mogle riješiti u okviru izgradnje brze ceste. Ovako je elegantnim i dugačkim nadvožnjakom/mostom samo zaobiđen problem željezničkog prometa i još više zacementirano postojeće stanje. U nas se to nije radilo jer koliko mogu sagledati, ravnanja krivina su bile preskup zahvat iako su bila planirana, a meni vidljivo je jedino u kolodvoru Tovarnik koji nije zahtjevao posebnu rekonstrukciju kao npr. Škrljevo gdje je uz to dovučen kolosjek od pravca Bakra, itd. Zagorska pruga je bila u tom mozaiku dosta postrani dovoljno je reći da je prvi kapitalni remont dao na nizini toj pruzi 100 na sat ali zbog polovnog materijala brzina je ubrzo pala na 80. I godine su trebale novinarima Željezničara da posjete zagorske željezničare... U Švicarskoj brojni feler-kilometri pa i vidljivo na terenu odaju da je trasa barem sitno korigirana, iako na 1m širine (štreke) i preko 1000m visine (trase) se ne očekuju neke brzine, možda i kao ove od 45km/h, ali ipak su im pruge remontirane i iz njih je izvučen maksimum. Kako to da redovan promet normalnog kolosjeka u Švicarskoj na trasi punoj krivina i 50 promila nagiba je bolje provediv nego kod rute pruge kod Podruta? Njima ne trebaju Englezi, kao ni nama (tj. ŽTPu) svojedobno englezeri da su se moge povećati brzine prolaza na magistralnoj pruzi.
  13. Dobro da je oduvek i zauvek ograničenje iza Budinščine do Turčina 45km/h pa se ovih polaganih 30 na sat može ljepše probaviti. Sigurno da takva brzina nema neku budućnost, ali nije kod nas čudno da po ravnom i to na glavnoj pruzi pa vozi se 50. A ovi zavoji mogli su se malo zravnati i pruga bi bila preporođena. Zamjena za tu prugu nije nova pruga koja ako i kada a bila bi udaljena 30-50 km. Tu gdje pruga postoji treba ju modernizirati jer samo kao takva će biti lakša za održavanje a iskoristiva u upotrebi. Ovako se puno troši novaca a efekt je opet 45. Naravno da se pruga treba održavati i da to očito i košta, ali da je plana i programa, mogla se je retrasirati. Malo po malo jednom bi bilo puno.
  14. Dok na bajpasu kod Gradeca cvate, ovdje i dalje povenuto. Već ima dana na TVu prilog kako je županija jako zadovoljna s kupljenim kartama za ovoj pruzi, iako je sjeverno od Daruvara, kako su rekli u TV prilogu, u prometu samo jedan par vlakova. Naravno i HŽ PP je jako s time zadovoljan pa je ostavio i dalje isti raspored na pruzi za naredni vozni red. Još k tome su pitali neku ženu kojoj baš paše takav raspored, očito relikt putnika koji je slučajno prilagođen putovanju na pruzi koju poslužuje 10 ljudi, od toga glavnina u Daruvaru kao jedinom kolodvoru plus valjda dvoje motorvođe. Sve u svemu rezultat dobar a ne zna se na koji način s takvom uslugom i do kada će to trajati. A onda će se čuditi zašto je to tako, glavno da se subvencije muzu.
×
×
  • Create New...