Jump to content
zeljeznice.net

zglajzan

Članovi
  • Content Count

    382
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

2 Neutral

Profile Information

  • Gender
    Male
  • Location
    Zagreb, Hrvatska

Recent Profile Visitors

The recent visitors block is disabled and is not being shown to other users.

  1. Kad je zadnji put CIWL-ov restoran (prije gubitka monopola za tuzemni posao) prolazio kroz Kutinu, piše u knjižici JDŽ STU za 1947., brzina brzoteretnih vlakova je na ovoj dionici jednokolosječne pruge bila 50km/h za brzoteretne, a 60km/h za putničke, a brzi sa kursom Wl CIWL iz Pariza (službeno još nije bi imenovan S.O.E.) vjerovatno isto toliko. Povijest se ponavlja samo na drugačiji način (brzine iste samo nema ni teoretske zakonske mogućnosti za vuču na parni pogon).
  2. U Švicarskoj isto tako nisu pruge bile baš ovakve kao sada, iako još uvijek "lagano zavojite" ipak s pristojnim brzinama pa kad se naleti na preostalu jaču krivinu odmah se osjeti čar starinskog trasiranja pruga. Tu mislim konkretno da prugu Sarganz-Zurich, jer sam o tome slučajno čitao. I k tome tamo su pruge visoko otvorene za poprečne ali naravno denivelirane prelaze a da oni ne izgledaju impoznatno kao nadvožnjaci Križevci-Dugo Selo. Ovdje kod N. Marofa to je onako po naški još izraženije. Možda lakši primjer su krivine kod Hum Luga, koje su se mogle riješiti u okviru izgradnje brze ceste. Ovako je elegantnim i dugačkim nadvožnjakom/mostom samo zaobiđen problem željezničkog prometa i još više zacementirano postojeće stanje. U nas se to nije radilo jer koliko mogu sagledati, ravnanja krivina su bile preskup zahvat iako su bila planirana, a meni vidljivo je jedino u kolodvoru Tovarnik koji nije zahtjevao posebnu rekonstrukciju kao npr. Škrljevo gdje je uz to dovučen kolosjek od pravca Bakra, itd. Zagorska pruga je bila u tom mozaiku dosta postrani dovoljno je reći da je prvi kapitalni remont dao na nizini toj pruzi 100 na sat ali zbog polovnog materijala brzina je ubrzo pala na 80. I godine su trebale novinarima Željezničara da posjete zagorske željezničare... U Švicarskoj brojni feler-kilometri pa i vidljivo na terenu odaju da je trasa barem sitno korigirana, iako na 1m širine (štreke) i preko 1000m visine (trase) se ne očekuju neke brzine, možda i kao ove od 45km/h, ali ipak su im pruge remontirane i iz njih je izvučen maksimum. Kako to da redovan promet normalnog kolosjeka u Švicarskoj na trasi punoj krivina i 50 promila nagiba je bolje provediv nego kod rute pruge kod Podruta? Njima ne trebaju Englezi, kao ni nama (tj. ŽTPu) svojedobno englezeri da su se moge povećati brzine prolaza na magistralnoj pruzi.
  3. Dobro da je oduvek i zauvek ograničenje iza Budinščine do Turčina 45km/h pa se ovih polaganih 30 na sat može ljepše probaviti. Sigurno da takva brzina nema neku budućnost, ali nije kod nas čudno da po ravnom i to na glavnoj pruzi pa vozi se 50. A ovi zavoji mogli su se malo zravnati i pruga bi bila preporođena. Zamjena za tu prugu nije nova pruga koja ako i kada a bila bi udaljena 30-50 km. Tu gdje pruga postoji treba ju modernizirati jer samo kao takva će biti lakša za održavanje a iskoristiva u upotrebi. Ovako se puno troši novaca a efekt je opet 45. Naravno da se pruga treba održavati i da to očito i košta, ali da je plana i programa, mogla se je retrasirati. Malo po malo jednom bi bilo puno.
  4. Dok na bajpasu kod Gradeca cvate, ovdje i dalje povenuto. Već ima dana na TVu prilog kako je županija jako zadovoljna s kupljenim kartama za ovoj pruzi, iako je sjeverno od Daruvara, kako su rekli u TV prilogu, u prometu samo jedan par vlakova. Naravno i HŽ PP je jako s time zadovoljan pa je ostavio i dalje isti raspored na pruzi za naredni vozni red. Još k tome su pitali neku ženu kojoj baš paše takav raspored, očito relikt putnika koji je slučajno prilagođen putovanju na pruzi koju poslužuje 10 ljudi, od toga glavnina u Daruvaru kao jedinom kolodvoru plus valjda dvoje motorvođe. Sve u svemu rezultat dobar a ne zna se na koji način s takvom uslugom i do kada će to trajati. A onda će se čuditi zašto je to tako, glavno da se subvencije muzu.
  5. Netko bi rekao da željezničkoj stanici ili kodvoru ili samo peronu najviše fale vlakovi, a sve ovo drugu može biti bilo gdje... Mnogi su kolovdori izgubili funkciju, zgrade im se same urušile ili se potpomognuto uklonile, ali kao po nekom pravilu i takvim službenim mjestima fale vlakovi. Još jedan ubojica željezničkog putničkog prometa je brzina, koja već dugo šteka na bivšoj magistrali, pa bivšem X-u, tako da su kronično "B" ranga pruge (podravska pruga) prešišale ovu.. Naravno nisam ja protiv poboljšavanja i humaniziranja prostora za putnike, za željezničke radnik itd, ali ljudima treba brzi vlak koji će brzo voziti, odnosno koji neće sporo voziti...
  6. Pa baš je logično da ZAGREB POŠTA 2 završi u Velikoj Gorici, pa onda mogu i penzići....rekreativno uz korištenje javnog prevoza. Čuo sam u pošti razgovor, kad paket zapne u Veliko Gorici, a čovjek bi skoknuo tamo po njega, nema veze što nije baš blizu, ali to nije predviđena opcija, jer tamo je samo traka sa velikim strojem za sortiranje i skladište. A kad će tom čovjeku biti ponovljena dostava, kao jedina opcija, e to službenica u pošti ne zna..... ipak je bilo lakše skoknuti do sobe 15 ili koji već broj i saznati pa i preko telefona da je pošiljka moja tamo, kao što je bilo su slučaju kad je njemački antikvarijat napisao kućni broj do mojeg, i da nije bilo tracking broja ne bih niti znao da se je dogodila "neuspješna dostava". Ali telefonskim pozivom na pravo mjesto u "sobi 15" odmah je detektiran paket i oko 19h sam vlastoručno podigao.... kako bi se moj slučaj razriješio u velikom skladištu/sortirnici? Isto tako kad zapne paket sa pokvarljivim stvarima, a moraš čekati dostavu koji dan možda a nikako da si sam uzmeš... Glavno da su troškovi firme na minimumu u susjednom gradu.
  7. Da se to "mini otvorenje" zbiva u doba slavlja Dana republike, popratno bi bilo kako nije bilo sredstava, fale republička sredstva, slaba akumulacija, pozitivna nula, dogravanja SOUR-a i OOUR-a, kako ovo kako ono, a u ovom slučaju kad će biti finiš otvorenje nitko ne bi dao ni ruku u vatru niti žrtvovao kemijsku olovku za to obećanje, samo u ovom aktualnom slučaju je sigurno - sredstava ima i to je tragedija tog građevinskog zahvata, o kojoj se ne govori.
  8. neću da provociram, ali kakva je ponuda tamo-trebal bi progresivne naočale s dijoptrijom minus 3,5, plus 1,5. Negda su govrili da je ponuda na Hreliču od igle do lokomotive, samo očito da slabo stoje s rezervnim delovima, a Tokić to ne drži.
  9. A čemu žurba, kad već nismo imali tako dugo novu prugu i to ne na vlastiti trošak, pa nek čeka (mislim na prugu) - ne bumo se mi nikom molili!
  10. zglajzan

    zglajzan

  11. U zemlji gdje kupnja WC papira je političko pitanje očito i kvazi jedna vrsta krumpira, ovaj jogurta ima isti učinak. Na cestama su znali biti znakovi s pločama i tekstom: Sretan put želi vam ŽTP Zagreb. Sada smo spali na jedan poslovni vlak ili ti IC ali to dotična jogurt-dama ne zna.....
  12. Forum mi sada izgled baš veliko i s puno praznog prostora. Dobro, prije neki dan mislio sam da sam izbačen pa da zato mi ne ide logiranje. Forum je još jedino mesto gde nam nemreju ukinuti štreke niti vlakove.
  13. izvan teme: pred Univerzijadu se i mjenjao plan na Čulinečkoj da bude nadvožnjak, tada je treblo uzeti Duhanskom institutu...kasnije je institut popušio pa niknula Billa, danas Spar. Zadnje je Klarić fantazirao što bi bilo kad bi ICEx poslao Nijemac u Zagreb, pa bi putničko-tehnička bila na Borongaju+3 električne manevarke da prevlače kurseve simo-tamo na Glavni, a ako Glavni nema šarafenciger i ruku koja bi ga vrtila, onda da ostanem u temi, u Zadru ne treba niti stanice, niti šinje niti šlipera. Kad sam se vozio Munchen-Hamburg 2011., štekala su vrata prema predvorju gdje je ulaz i WC, i tokom vožnje je majstor to popravi i kako ušao na nekoj dr. stanici izišao (a bila je to pulman-garnitura kao zamjena za ICEx)...na Gl kolodvoru barem se ima ramena za sljegati kad štogod treba, dok u Zadru niti to jer valjda ni ne trebaju blagajnu.
  14. Željeznicu čini prostor. Nekim slučajem i jedan čovjek i to obični ima parcelu na kojoj je dio okretišta tramvaja...pa šta će mu taj travnjak kad baš Zagrebu i ZETu treba. Najbolje popikati kućice, apartmane ili zgrade po kolosjecima koji "ne trebaju", a onda da krene akcija potpunog kako se to veli izmještanja pruge čim dalje od ljudi, tereta...jer željeznica smeta. I park Maksimir zauzima puno, pa što će to kad i tako malo dalje je Medvednica krcata šumama, uzmimo i tu malo... Željeznici se je dosta toga uzimalo, pa čak i jedna vila na M. Lošinju što je i bila jedinstvena pojava kad država uzima svoje da da privatniku. Al ito je već igra oko privatizacije. Uništiti željeznicu pa ona šta bude, to se i dosta uspješno radi. Ak da se sve rasproda, od Vrapča do Borongaja, uključujući i prostor na Glavnom, onda ćemo reći pa ni tehničko-putnička ne treba, jer željeznica naša kad je napravila novu poslovnu zgradu ili slično? Još se krpamo od A-U monarhije. Pitanje Zadra je u tom okviru. Onda najbolje skratiti zadarsku prugu do Benkovca, a dalje bus, kako je to bilo u doba etapne izgradnje te pruge. Samo onda se brže bolje stavljala u funkciju i sa kursnim kolima iz unutrašnjosti, a ne da čini na primjeru pruge za Žabno, koja je kao pacijent na dugo-mjesečnom promatranju bez dijagnoze.
  15. Meni se baš to ne čini nešto urbanizirano ni vrijedno pažnje, za turiste plićeg džepa. Što su gradili rivijeru uz prugu, sigurno je zemlja bila badavo a od urbanizma niti k. Po tome bi kućerci na Čulincu mogli zahtjevati micanje pruge i preusmjeravanje prometa na kolosjeke istočne obilaznice, jer eto smeta im za razvoj. Ne treba niti tunel a pruga obilazno postoji. A ovdje kod Zadra pruga bez prometa, turizam 2 mjeseca ako i još bi htjeli valjda duži tunel i od Sinca. Možda bi 3 km vrtanja brda u Gorskom kotaru više značila za riječku prugu nego li ovdje za prigradsko divlje naselje legaliziranog tipa. Kad sam čital o izgradnji zadarske pruge, akcent je bio na divljini u unutrašnjosti gdje do valjda 70ih nije bilo niti struje. A sad se divljina spustila na more. Ipak su htjeli linčovati strojovođu zato što vozač auta nije htio stati. Da je isti vozač pregazio na zebri, zar bi onda rulja linčovala mrtvog pješaka...
×
×
  • Create New...