Jump to content

mali.paja

Članovi
  • Posts

    13156
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    12

Everything posted by mali.paja

  1. Lijevo se vidi kroz šipražje uzani zeleni most.
  2. Raštani! Izlazni signal kolodvora Raštani prema Mostaru je ujedno i predsignal ulaznog signala kolodvora Mostar. Ista takva je situacija i u obratnom slučaju od Mostara prema Raštanima.
  3. Uskotračna Drežnica (stara) je pod vodom, na slici sa lijeve strane.
  4. Grabovica! Drežnica stara je pod vodom. Na normalnoj pruzi je u Drežnici staroj je bilo nekad stajalište. Sad više ništa ne stoji tu.
  5. Most preko jablaničkog jezera.
  6. E moj Nenade malo si ipak pretjerao! Kako možeš napisati da je ovo imalo teška pruga, pogotovo u svjetskom vrhu. Pa zar ti neznaš da nema u svijetu teže pruge od RIJEČKE. Pogotovo što se tiče kočenja.
  7. Nije točno! Sve lokomotive su u krugu depoa.
  8. Ovo nije CIOS. On se ne vidi iz kolodvora. Sad se ne mogu sjetiti imena ovog otpada.
  9. Ovo izgleda kao cisterna serije Z, dvoosovinka. Nažalost, što radi ovdje, i otkad to zbilja ne znam. Inače, imao sam prije 2 tjedna priliku proći kroz kolodvor Lipovljani, i mogu reći da nisam pohvatao sve ovako dobro! Svaka čast Ta cisterna je tamo bila i prije 1984god. Možda još i iz sedamdesetih godina. Ukoliko uspijem doći do podataka o njoj izvjestit ću. U krugu ŠUMARIJE se nalazi i mala uskotračna šumska željeznica. Sad je tamo kao spomenik. Sastoji se od jedne lokomotive i jedan ili par vagona.
  10. Evo malo tehničkih podataka o uzanoj pruzi za Dubrovnik i Ploče. Prvo podaci o pruzi i kolodvorima iz grafikona od 1957god. Mostar-Ploče. http://img444.imageshack.us/img444/7280/grafmopl19571.jpg Podaci iz grafikona od 1966god. Čapljina-Dubrovnik. Uzana pruga za Ploče je nedugo ukinuta. http://img687.imageshack.us/img687/1268/grafgadu19661.jpg Red vožnje iz god.1970/1971 http://img684.imageshack.us/img684/57/rv1bq91.jpg http://img706.imageshack.us/img706/8829/rv2xf71.jpg http://img36.imageshack.us/img36/5674/rv4rp61.jpg http://img684.imageshack.us/img684/8629/rv6oi51.jpg Kod ovog teretnog vlaka interesantno je da se pokreće sa tri parne lokomotive serije 83 od Čapljine do Hutova, gdje je največi uspon bio 18 promila. U Hutovu su se dvije lokomotive skidale. Jedna se vraćala strojna u Čapljinu. Druga je ostajala u Hutovu i ujutro vraćala lokalni vlak (đački) u Čapljinu. Iz Hutova je vlak produžavao sa jednom lokomotivom do Huma. Na Humu se skidalo brutto za pravac Nikšić. Iz Huma do Uskoplja je vlak išao sa dvije lokomotive radi uspona od 18 promila. Druga se lokomotiva vraćala u Hum, dok se u Dubrovnik vlak spuštao sa jednom lokomotivom.
  11. Evo Metković iz 1907god. Interesantno je da je sadašnja kolodvorska zgrada bila i od ĆIRE. http://img44.imageshack.us/img44/7479/metkovickolodvor190721.jpg Metković luka. http://img197.imageshack.us/img197/4043/metkovicluka1.jpg Po mome nekom razmišljanju, ovo bi trebao biti doček posmrtnih ostataka 1914 prestolonasljednika i supruge nakon atentata u Sarajevu. Lijes je dopremljen vlakom u Metković i torpednim čamcem do jahte na ušću u Neretvu. Jahta nije mogla u Neretvu radi dubokog gaza. Jahtom je dalje otpremljen u Trst. Iz Trsta je vlakom prevežen u Beč. Jahta je krajem osamdesetih i početkom devedesetih bila restoran na rivi u Splitu. Pogodite što je kasnije bilo sa jahtom? http://img690.imageshack.us/img690/903/metkovickolodvorprijeww.jpg
  12. Ah kako bih volio da se saznaju i objave imena ljudi koji su nas odveli u bolju buducnost i oslobodili nas uzasne proslosti. Znaju oni i za Čapljinu (Mogorjelo) i Rodoč tko je izrezao lokomotive.
  13. Dečki znam da je to vaš putopis. Nadam se da se nećete ljutiti ako vam stavitim par slika iz ere uzanih pruga. Inače putopis je super. http://img196.imageshack.us/img196/8770/yugoslavia19652.jpg Brzi vlak za Sarajevo ljeto 1965god. http://img39.imageshack.us/img39/7295/96759423.jpg Gornja pruga vodi za Čapljinu. Dole lokomotiva manevarka izlazi iz pravca ložionice. Inače na samom izlazu iz Dubrovnika na prvoj izlaznoj skretnici je bio uspon 25 promila. Slika je iz svibnja 1975god.
  14. Lokomotiva 83-106 nikad nije vozila za Ploče. Najviše se motala oko Sarajeva. Bila je aktivna skroz do ukidanja uzanih pruga. Svoj kraj je dočekala najčešće između kolodvora Međeđa i Priboj na Limu. Najprije je dopremljena u Čapljinu. "Maznuo" je jedan tada od šefova u vuči Sarajevo. Dovukli su dizalicu iz Rajlovca u Čapljinu, lokomotivu utovarili na vagon i odvukli u Ploče. To su sve napravili sve u manje od 24 sata. Taj čovjek je nedugo otišao u mirovinu. Većinu radnog staža je odradio u ŽTP-u Zagreb i HŽ-u. U Čapljinu su kasnije dopremili uzanu lokomotivu 85-040. To je bila beogradska lokomotiva napravljena u Slavonskom Brodu (Đakuša). Našla se jedna budala koja ju je izrezala i prodala u staro željezo.
  15. Težina teretnih vlakova za jednu lokomotivu iz i za Ploče je nešto malo ispod 3000T.
  16. Šveđanima je najjeftinije bilo te vagone donirati, nego oplatu koja je od azbesta zbrinuti. Radnici koji su to rezali u Hrvatskoj sumnjam da su i znali što režu. Gdje je završio azbest iz oplate? Ti vagoni su mogli prometovat samo na prugama elektrificiranim naponom 25kw. Nisu mogli niti prometovati sa dizel lokomotivama. U Rijeci ti vagoni nisu nikad bili.
  17. Ne, nažalost nismo, jednostavno nismo nikako mogli i to ubaciti u plan................................ Šteta! To nema niti možda 1 km. od magistrale.
  18. Jedno pitanje? Da li ste slikali željeznicu u solan Ston? To vam je jako blizu glavne ceste. Trebali ste skrenuti prema Orebiću. Solana je uz cestu i vidi se pruga.
  19. Zato što su u tih 5-6 godina istrčale kilometre, a u ŽTO Priština nisu mogli obaviti VP/SP Ovi vlakovi su koliko me služi pamćenje bili namjenjeni ŽTP-u Zagreb. Priština ih je političkom odlukom kupila (dobila) iz zagrebačkog kontigenta. Kada bi se pojavio kakav problem u radu sa tim vlakovima onda se on nije rješavao popravcima. On se rješavao odstranjivanjem problema. Malo smješno ali istinito. Kada su imali problem sa vratima onda su jednostavno vrata skinuli. I vlak je bez vrata vozio. Kako su u to vrijeme bili napeti i međunacionalin odnosi nitko nije smio karte gledati. U to vrijeme (kraj osamdesetih) još su mogli revizori iz drugih ŽTP-a vršiti kontrolu na tuđem teritoriju. I išla su ti naša dvojica revizora iz Varaždina na Kosovo. Nikog nesmiješ ništa pitati. Ukoliko bi kod nekog i našli kartu, a bila je neispravna nisi smio ništa prigovarati (pogotovo naplatiti). U tim vlakovima znalo se nać' budala koji su i vatru ložili u tim vlakovima. Vlakovi su došli na popravak u Gredelj jer je on opravljao i zagrebačke garniture. Drugi nisu bili za to osposobljeni. Koliko je samo ŽTO Priština ostao dužan Zagrebu? Stvarni dug nije bio veliki. Ali je političkom odlukom dug Prištine Beogradu prebačen Zagrebu. To su bila ogromna sredstva. Rečeno je da te napete odnosie Prištine i Beograda treba stišavati. Kako će to izgledati da je Priština nešto dužna Beogradu u tim napetim međunacionalnim odnosima. Ti dugovi su nastajali na sljedeći način: Kod vuče vlakova uvijek, se gledalo da približno svaki ŽTP, koliko vozi po drugom teritoriju da i taj drugi vozi na njegovom. I to se uglavnom prebijalo. Samo dole je bio veliki plus u korist Beograda i nije se mogao nikako prebiti. Osim toga bilo je i drugih dugova (npr. popravci vagona). U to vrijeme Zagreb je imao jedino sređenu situaciju sa ŽG Ljubljana i ŽTO Novi Sad. Sa Skopjem nije bilo problema ili ako je bilo to je zanemarivo.
  20. U kolodvoru je točno da su se prevrnule tri cisterne, ostalo nije točno. Prevrnule su se tri cisterne tovarne u kolodvoru Sisak Caprag za BDŽ. Znači nisu bile namjenjene separaciji Ivanić. Iskliznule su u vlaku koliko se sjećam broja 45801. Vlak je prometovao na relaciji RK-Srbija. Već je bio prošao kolodvor Ivanić. Isto tako nije iskliznuo radi neispravne skretnice. Iskliznuo je radi proširenja kolosijeka. Sreća je bila što su te cisterne bile na kraju vlaka. Da je skretnica bila neispravna onda bi iskliznula lokomotiva i istali vagoni. Za vrijeme Tita kada se vozio u PLAVOM vlaku, u Ivaniću je spavao. Možda sam se malo krivo izrazio, pa da pojasnim. Nije u samom mjestu spavao. Kada je putovao noću, vlak bi se zaustavio i tu mirovao. Ostali vlakovi imali su strogu zabranu upotrebe zvučnih signala (sirene). Sad pitanje zašto je tu spavao? Nije bio problem doći u Beograd brzo. Samo što bi radio u noći u 2-3 sata. Taj vlak nije imao druga zadržavanja. Zato je stajao da bi Tito i pratnja odspavali cijelu noć.
  21. Hvala na reportaži. Malo pripazi na slova "Č" i "Ć". nije kuča nego kuća nije proči nego proći nije uopče, opčim i opčeg nego uopće, općim i općeg nije neče nego neće nije skrečem nego skrećem Pozdrav!
  22. Taj vlak je nosio broj 625.
×
×
  • Create New...