mali.paja

Brzinomjer!

703 Rijeka -Osijek.

Ima i takvih vlakova!

Zanimljivo. Još uvijek ne kontam kakva je to kombinacija WL + Rs-z (vlak koji sam snimio jučer). Iz Resnika vagoni prometuju po trasi 66581 do glavnog kolodvora a dalje kao vlak 12500 do Karlovca. Natrag prometuje kao vlak 12051 do Glavnog i u Resnik dalje kao vlak 66580. Od Zagreba do Karlovca i natrag vagoni voze max. 120 km/h. Ispituju se i zaustavni putevi. Valjda nisu imali koji slobodan putnički vagon pa su uzeli spavaći.

Ja sam se vozio prvi put negdje u ljeto krajem šezdesetih. Iz Zagreba smo išli u sastavu vlaka za Trst. Koji je broj vlaka to bio neznam. Znam samo da je kasnije imao broj 260. U Divači se otkvačio naš dio za Pulu. Vukle su nas dvije lokomotive. Ni ja se ne sjećam ali čini mi se da su bile serija 26. Kasnije sam putovao krajem sedamdesetih i vukle su dvije lokomotive. Bila je to serija 642. U osamdesetim već nas je vukao slovenski Regan, serija 664 podserije 100.

Vidim da ste svi pisali i postavili svoje slike. Ja zato neću ni pisati niti slike postavljati. Zado ću postaviti jedno pitanje za HODOPISCE. Kud idemo na slijedeće putovanje? Možda vožna sa parnom lokomotivom? Ili da ostavimo za iznenađenje?

Pule!

Ova listica "K" znači da vagon nakon istovara mora prazan zemlji matici. Listica je inače internacionalna i vrijedi za putničke i teretne vagone. Pregledač koji ispostavi navedenu listicu zaokruži broj kvara na istoj. Vagon kada se pojavi na nekom graničnom prijelazu po broju kvara pregledač zna na što se odnosi. Može ga ispostaviti bilo koja željeznička uprava na prijevoznom putu, neovisno o vlasdništvu vagona. Kada se vagon pojavi u povratku u zemlji vlasnici ista bi trebala vagon uputiti na otklanjanje nedostataka. To često ne rade. Ti kvarovi ili nedostatci nekad i nisu veliki. Svijedno vagon se nebi smio dostavljati za utovar. Ima slučajeva da vagon ima sa jedne strane jedan a sa druge drugi broj. Ne bi smio svijedno na utovar. Brojeve može mijenjati samo ovlaštena radionica. Ali ukoliko se usput to ustanivilo, vagon se pušta u dalji prijevoz. Kod putničkih vagona dozvoljava se i otprema putnoka i u povratku. Ispričat ću jednu zgodu koju smo imali na jednom mađarskom (MAV) vagonom na vlaku VENECIJA 240/241. Bio je to kušet vagon "Bc". Prometovao je na relaciji Budapest-Venezia. Imao je različite brojeve na sebi sa strane. Radnici HŽ-a su to ustanovili u Gyekenyesu. Zahtjevali su od pregledača MAV-a ispostavu listice"K", što su ovi i učinili. Vagon je trebao po povratku iz Italije po dolazu u Budapest ići na preobilježavanje. Ali kad se vagon pojavio u povratku i ponovno ušao u Mađarsku, njihov pregledač je skinuo listicu i vagon je mogao u promet ponovno. I Sljedeću noć isti postupak. I tako je to išlo dok vagon nije morao redovito u matičnu radionicu radi revizije. To je trajalo oko mjesec dana.

U Istri su ti teretnjaci sa par vagona. Izuzetak je ukoliko se pojavi iz Makedonije brodski lim za Uljanik. I to je svega 10-15 vagona.

Zato jer je planirano proširenje kolodvora? Ako me pamćenje dobro služi, jedna od varijanti za zapadnu obilaznu prugu bila je da ide preko Jankomira i završava u Podsused Tvornici. Ili je nešto drugo u pitanju? "Vaš odgovor je istinit". Osim obilazne pruge još je trebala pruga za Samobor ići iz po žargonu "Cementare". Pruga bi trebala ići starom trasom za Samobor pa na sadašnji most. Ustanovili su da most sad ne odgovara i treblo bi novi, samo za željeznicu praviti.

Dok je CEMENTARA radila velikih problema je imala i željeznica. Krajem sedamdesetih godina, pred BOŽIĆ je puno bilo izvanrednih vlakova iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Francuske, sa radnicima iz bivše države. Dosta tih garnitura je ostajalo i čekalo povratak poslije NOVE godine i TRI KRALJA. Garniture tih vlakova su bile dosta dugačke, 15-20 vagona. Kako su u Glavnom kolodvoru smetale, poslane su na depo u Podsused i Zaprešić. U Zaprešiću su znale biti po dvije tri takve garniture. U Podsusedu je 1977 godine bila jedna takva garnitura. I u tu jednu se zavukla cementna prašina u prozore. Više se nikako nije moglo očistiti. Nakon toga više nisu slali garniture na depo u Podsused.Manevarka je nekad znala doći sva siva od cementne prašine. Cementna prašina je znala prekriti izolatore na KM-u. Kada bi pala kišica ili susnježica došlo bi do probijanja struje. Izolatori su pucali i letili po stanici. Znao je prasak biti 'ko da puca netko iz topa. Isto tako prašina je padala po skretnicama, i kišica ili susnježica bi napravili beton, tako da je bilo problema sa rukovanjem istih.

Teretne vlakove koji si vidio jučer su: 46249 od 490m za Tovarnik. Vlak koji si vidio u Zapadnom (ČR.TK.) je bio 45517 dugačak 629m za RK. Ove vagone sa otpadom nije dovukla manevra. Stigli su 28.08 poslije 20 sati sa vlakom 61300 iz Karlovca za CIOS. Osim tog otpada stiglo je još 12 vagona cementa koje je manevra postavila na istovar.

Ta lokomotiva je takozvana MALA KRUŽNA. Nedeljom ne vozi ili bolje rečeno ne radi takozvana PODSUSEDSKA manevra. Radi toga je došla M.K. i napravila postavu u cementaru. Sada se prebacuje na prvi kolosijek radi otpreme za Z.G.K.

Ovo nije skretničarska kućica (blok). On je na sjevernoj strani, onaj bijeli kontejner kućica. U toj zidanoj kućici se nalazio uređaj za rukovanjem štitnim signalima od SAMOBORČEKA. Da malo to pojasnim. Kako si naveo, samoborska pruga je u luku zaobilazila kolodvor P.TV. Prvi normalno tračni kolosijek je utovarno-istovarni i zove se ŠTOK. Sljedeći kolosijek je prvi i od njega se odvaja industrijski kolosijek. Taj industrijski kolosijek je sjekao samoborsku prugu. Na samoborčekovoj pruzi bila su dva štitna likovna signala, sa kojima se rukovalo iz ove kućice. Jedan signal je bio od strane Zagreba a drugi od strane Samobora. Prije križanja sa samoborskom prugom na normalnoj su bile dvije iskliznice. Jedna sa sjeverne i druga sa južne strane samoborske pruge. Iskliznice i signali bili su u ovisnosti. To znači, da iskliznice nisu mogle biti otvorene, ukoliko signali na samoborčekovoj pruzi nisu pokazivali signalni znak STOJ (ručice u vodoravnom položaju). Isto tako, kada su signali na samoborčekovoj pruzi pokazivali SLOBODNO (ručice podignute ukoso uvis), iskliznice su bile zatvorene. Kada je manevarka trebala ići na industriju, prometnik kolodvora P.TV. je morao tražiti dopuštenje prometnika u Zagrebu i Samoboru. Nakon dobijenog dopuštenja išlo se sa ključevima u onu kućicu. Signali samoborčeka su se spuštali na stoj. Tada su se vadili drugi ključevi, od signala i sa njima su se iskliznice otključavale. Signali na samoborčeku se nisu više mogli postaviti na slobodno, dok se nebi vratili iz iskliznice ključevi (osim prisilno). Jedno pitanje! Zašto je zgrada kolodvora P.TV. dosta odmaknuta od kolosijeka?

Zagorac D.Đ. Nisi mu smio televizor uslikati.

Vagon je namjenjen za utovar dana 30.08. za FENIKS (onaj otpad odmah prkoputa vagona).

Jednom davno (kasnih 70-ih godina) sam na kolodvoru u Ljubljani pomoću razglasa doznao da s velikim zakašnjanjam stiže međunarodni vlak iz pravca Zagreba. Ubrzo se pojavi najavljen vlak ... iz pravca Rijeke! Malo sam se raspitao i saznao da je bio prekid saobračaja na magitreli LJ - ZG. Da li su normalni alternativni pravci bili prezauzeti ili nije bilo adekvatnih lokomotiva, ne znam. Tek, obilazak je bio zaista impresivan. Kod prekida prometa u takvim situacijama obično se teretni promet obustavlja. Izuzetak su eventualno neki posebni prijevozi ili prazni vagoni. Svi ti alternativni pravci: Kumrovec, Rogatec i Trebnje nemaju kapacitet za prihvat svih vlakova. Ovo se odnosi samo za vrijema JŽ-a. Sad je promet zanemariv a i neke pruge su zatvorene (Kumrovec i Rogatec prema HŽ-u). Nekad je iz i za Zagreb prema Zidanom Mostu bilo nekih 18 pari brzih vlakova u 24 sata. Kad bi se dodali vlakovi koji su prometovali određni period u godini ili dane u tjednu dođe se preko 20 pari vlakova. Ovdje nisam računao putničke vlakove. Sada ima 8 pari vlakova. Osim toga sve te alternativne pruge su bile sa lošim parametrima (mali osovinski pritisak, mali radijusi i veliki usponi). Kod prekida na riječkoj pruzi ŽUTKE su znale doći iz Rijeke do Dobove. Pa i u današnje vrijeme su znali u Sloveniji neki vlakovi koristiti alternativni pravac, Jesenice-Sežana (Lisinski). Neki Englezi su znali doći samo radi toga da se provozaju tom prugom. Sjećam se kada je vlak Simplon br. 220, Beograd-Ženeva-Pariz vozio preko Rijeke. U Sloveniji su se neke cisterne prevrnule negdje oko Postojne (ne mogu se točno sjetiti a neda mi se tražiti podatke). Tada je slovenska dizalica bila u kvaru ili remontu. Trebao sam otpremati dizalicu iz Zaprešića. Ista je bila spremna ali se glavešine nisu uspjele dogovoriti. Kako sam u uvodu napisao u takvim slučajevima se izuzetno obavlja teretni prijevoz. Kada je u Zaprešiću bio obustavljen promet radi oštećenja krapinskog mosta, vlak tovaren opremom Talijanske vojske sa Kosova, prevežen je relacijom: D.Selo-Koprivnica-Varaždin-Zaprešić-Dobova. I u takvim situacijama kada vlakovi voze pomoćnim prijevoznim putem gleda se sastav vlaka i položaj vagona u vlaku. Pokušava se da vlakovi u uputni kolodvor stignu propisanim redom. Uglavnom dio koji treba biti na kraju da stigne na kraju vlaka. Kada je vlak 158 Zagreb-Beč, radi udesa kod Laškog vozio preko Koprivnice i Čakovca iz Zagreba je vozio u obrnutom sastavu. Međutim u Čakovcu je promijenio smjer i otišao propisan. Isto tako su neki vlakovi OPTIMA vozili preko Pragerskog, Čakovca, Koprivnice i D.Sela. Do Čakovca je propisno stigao. Dalje do, D.Sela je tetetni dio bio do lokomotive. Od D.Sela je vlak otišao sa putničkim vagonima do lokomotive propisno.

Može! Ispočetka je i bilo tako. Onda su naši, kad su došli u Divaču razbili, koliko se sjećam službeni vagon. Iako je osoblje bilo krivo 100%, izvlačili su se da oni nisu razumjeli slovenski i upalilo im je. Da ne kažem da je sindikat zdušno stao i branio osoblje na temu jezika. U kratkom vremenskom razmaku u Zagrebu na ZAGREBAČKOJ rampi netko se bacio pod vlak (nisam siguran) ili je neoprezno prugu prelazio. Vlak je bio ARENA sa slovenskim strojovođom. Došla je policija na izviđaj. Slovenac nije imao osobnu kartu. Ne sjećam se da li je priveden ili pušten. I iza toga dosta brzo je prestala praksa da osoblje HŽ-a i SŽ-a vozi po drugoj upravi. Arena je još vozila do isteka voznog reda. Samo sad su na vlak dolazili naši ljudi za pilote. Iz Zagreba je ujutro išao čovjek reži u Dobovu po vlak 103. Poslije podne se čovjek reži vraćao iz Dobove. Isto tako je bilo u Istri. A vlak 102/103 vozilo jer osoblje domicila Divača. Velika većina su bili Hrvati iz Istre. Isto tako i naši koji su razbili službeni vagon u Divači su bili prije kratkog vremena zaposlenici ŽG-a Ljubljana. Vozili su po Sloveniji. I sam donesi nekakav zaključak.

Vozili su muzejski četvorosovinski. Inače par puta su vozili i međunarodni brzi vlakovi za vrijeme Jugoslavije. Konkretno znam za vlak 417 iz Zuricih (Cirih)-Beograd. To bi bio današnji pandan vlak 415. Samo tada je prometovao preko Siska. Nisam siguran da li je i vlak 219 (Tauern) došao u Zagreb preko Metlike, pa se ponovno preko Karlovca vraćao za Split. Inače vlak 218/219 Tauern je najprije počeo prometovati na relaciji Ostende-Split. Kasnije je ta relacija skraćivana. Split je ostao uvijek krajnji koldvor, samo se u Eurpi polazni ili krajnji kolodvor skraćivo. Dok nisu stigle lokomotive serije 664, danas 2062, vlak su vukle dvije lokomotive serije 642. Vuču je obavlalo osoblje ložionice Zagreb. Kada su se pojavile lokomotive serije 662, vuču je obavljao domicil Knin. Ljeti samo sa lokomotivom a zimi je imao i još vagon parni kotao. Ustvari je to bio pol službeni a pol kotao vagon. U Glavnom je znao zimi stajati ispred postavnice na kolodvoru. Od dolaza ujutru, pa do polaska navečer, davao je paru za grijanje skretnica. E sad vam moram i reći zašto su ti vlakovi išli preko Metlike. Negdje na potezu između Sevnice i Dobove je bio neki udes. Više se ne sjećam točno što je bilo. Ili je bujica prugu odnesla ili je neki teretni vlak iskliznuo. Teretni promet je bio obustavljen. Međunarodni brzi vlakovi su vozili pomoćnim prijevoznim putem. Neki su išli preko Kumrovca, neki preko Krapine a neki preko Varaždina. Kako su i tada kumrovačka i krapinska pruga bile "lijeve" nisu sve vlakove progutati mogle. Radi toga je nešto išlo i južnije preko Metlike. Drugu problem kumrovačke i krapinske pruge je bio taj što nisu mogle ići velike lokomotive a bili su i mali radijusi sa velikim uspinima. Tada međunarodni brzi vlakovi su bili dosta dugački i teški. Vlak 740/741 Kozara bio je težak oko 600-700 tona. Lokomotive serije 642 ili 643 to nebi mogle izvući. Najkritičnije je bilo između kolodvora Imeno i Grobelno u Sloveniji. Ako se ne varam tamo je veliki uspon bio s obje strane. Od Imenog prema Grobelnom je bio mislim i 22 promila. Znam da su preko Kumrovca išli vlakovi 411 SKOPJE EXPRESS i 1703 KRAJINA (petkom Ljubljana-Doboj). Preko Krapine nisam siguran da li je išao vlak 258 CROATIA (danas broj 158). Preko Varaždina je vozio vlak 1705 Maribor-Banja Luka (vozio petkom i ne sjećam se imena) i vlak 253 SLAVIJA Beč-Maribor-Beograd. Kad su se pojavile varaždinske lokomotive serije 645 onda je jedanput, koliko me služi sjećanje spojen vlak 219 Tauern i 258 Croatia i tako su zajedno išli preko Kumrovca. Mislim da su vozili Varaždinci do Celja. Kada sam spomenuo u početku vlak 417 moram vam ispričati jednu anegdotu. Na Zapadnom je radio prometnik rodom iz Nove Kapele R.S. Poslije noćne on je išao doma. U Zapdnom u LIMENCI je radila jedna feš konobarica Manda. Mogla je mati biti prometniku R.S. Ali on se palio na nju. Zima je bila i on je bio za šankom i pio. Ići će doma sa vlakom 417 oko 11 sati jer on stoji u Novoj Kapeli. Čim je sjeo u vlak zaspao je. Probudi se a vlak polako Vinkovce napušta. U uniformi je i kondukteri ga nisu dirali. On odluči ide u Beograd pa na vlak 252 Beograd-Beč koji stoji isto u N.K. I nastavi spavati dalje. U Beogradu pređe na vlak 252 i ponovno zaspe. I Netko ga budi. "Druže! Dokumente, pasoš. Kakav pasoš? Nemam! Pa kako onda mislite preko granice? Ma koja granica?" Probudila ga je pogranična milicija u Mariboru. Da vas ne zamaram više sa tim. Malo je skrenuto sa teme. Puno sam napisao Nadam se da se ne ljutite.

U subotu sam se vratio iz Poljske. Pripremam reportažu. Samo podatak za Maribor. On ima svaki dan tri para vlakova za Beč plus po jedan iz Zagreba i Ljubljane. Pa nije da pol Maribora putuje svaki dan u Beč. Graz osim ovih pet pari vlakova ima još deset pari vlakova za Beč. Ovo su samo brzi direktni vlakovi. A koliko ima još putničkih sa presjedanjima. Graz je otprilike tri puta manji od Zagreba. Treba imati, neću kazati naviku, nego kulturu putovanja. I svi ti vlakovi za Beč, ako nemaju restoran imaju putujući bife (na kolicima). Ja sam putovao jednim takvim vlakom iz Graza. Putnika ima toliko da ih ukupno na prste ruku i nogu prebrojiš. I sve štima, svima se isplati. Treba i te koji imaju aute prisiliti da putuju vlakom. Iz Zaprešića gledam skoro svako jutro ljudi idu na posao sa autom. U autu jedan čovjek. I onda je gužva i krkljanac od Podsuseda za ulaz u Zagreb.

Toma sa tobom se slažem u potpunosti. Pa i kod nas postoji mogućnost da lokalna zajednica (prvenstveno mislim na županije) slično naprave. Ipak nije samo HŽ kriv za sve. U bivšoj državi Osijek je imao prvi prigradski promet sa vlakom. Zašto se i sad grad ne potrudi malo više?

Ja sam isto za to da se ne ulaže. Preselimo HRVATSKU u 4-5 gradova i riješili smo problem. Ne treba toliko škola, bolnica, itd. A oni koji imaju automobil neka sami plaćaju izgradnju ceste. Zašto da svi mi to moramo plaćati. I još da moja prapraunučad to vraća. Kad se sjetim osnovne škole kako su me učili. Narodni neprijatelji i eksploatatori su nas stvarno iskorištavali. Napravili su nam pruge i što je najgore ljude zapošljavali. Sram ih bilo. Pa oni su i HNK u Zagrebu izgradili. I sad su se našli domaći koji će to ispraviti. Koja PLIVA, PRVA HRVATSKA TVORNICA ŽIGICA (Drava, Osijek), TORPEDO RIJEKA i slično. A i ove tvrtke koje su napravili domaći mi ćemo srediti (Podravka i sl.). Ili jedan dobar prijedlog! Da uvezemo malo KINEZA par miliona. Njima to nebi falilo a nama bi dobro pomoglo. Pa da ih malo par tisuća svaki dan vozamo gore dole. Oni nisu tako zahtjevni. Samo malo riže i to je to.

Između kolodvora Lička Kaldrma-Ličko Dugo Polje voda je odnijela trup pruge. Tračnice sa pragovima vise u zraku, dosta dugo.

Nemoj samo da se osjećaš. Mogao si doći u Kotoribu a nisi. Isto si mogao doći i na ovu burzu. Dođite ti i Nera na jesenju burzu.

Da sm znao, mogao si se vratiti sa svečanim vlakom do Koprivnice, sa ekipom iz Zagreba. Mogao si i mali poklon od HŽ-a dobiti. I bicikl bi smjestili u svečani vlak.