mali.paja

Pa i vlak i nije tako nepoznat. Vlak je već u prometu 15 godina. Na letku je netočan podatak da je vlak star 14 godina. Ja sam na vlaku 14 godina. Nisam bio samo prvu godinu. Ove godine računam na dvadesetak vožnji. Prije par godina sam bio na 43 vlaka. Bio sam tada osim Zagreba i u Novskoj, Sunji, Volinji, Koprivnici, Sisku, Novoj Kapeli i Lipovljanima. Dosad sam na preko 200 vlakova bio. U Zagrebu nisam propustio niti jedan vlak od kada sam preuzeo dužnost. Zajedno to cijelo vrijeme na vlaku je samnom jedan strojovođa. Nas dva nastupamo zajedno 14 godina. On je bio na desetak vlakova manje od mene. Ja nastupam do 06.12. kao SV.NIKOLA a iza toga sam DJED MRAZ. Moj kolega cijelo vrijeme nastupa kao DJED MRAZ. Do 06.12. putnci na našem Božićnom vlaku imaju mogućnost sresti SV.NIKOLU I DJEDA MRAZA zajedno. Iza toga mogu susresti dva DJEDA MRAZA. Uglavnom naša prva vožnja uvijek je bila slabije popunjena. Zadnji dan do kada bi vlak trebao voziti je 23.12. To je bilo tako do sada a biti će i ubuduće. Ove godine je malo vikenda, samo tri. Vožnje za građanstvo je vikendom (subota i nedelja). U tjednu se vožnje organiziraju za škole, vrtiće, razne ustanove itd. Skoro svaku godinu na zadnji dan vožnje imali smo problema sa prebukiranjem vlaka. Za vlak se prodaje karata onoliko koliko ima mjesta. Ljudi su molili da ih pustimo sa djecom u vlak pa makar i stajali. Na ovom našem forumu vlak se prati nekih 4-5 godina. Naš Poštarčina o ovome piše tri godine. Prije toga je i Portos nešto pisao. Za sada toliko.

Bogme dobar ti je ovaj KRAMPUS! Gdje ga samo nađe?

Ne bih znao točno za taj dan ali mislim da lokomotive idu strojne iz Knina za Ogulin. Svi teretni vlakovi iz Knina za Ogulin i obratno ukoliko nemaju bruta za svoj vlak idu po turnusu strojne. Mislim da eventualno mogu kasniti u polasku na turnus do 120 minuta, to jest čekati priključno bruto. Ukoliko ono ne stigne lokomotive se strojne otpremaju.

Kada se ova nesreća dogodila na pruzi Sarajevo-Ploče u funkciji je bila telekomanda. Točnije Rajlovac-Rogotin. Na telekomandi prometnik nije obavezan izlaziti pred vlakove. U Konjicu je na kolodvoru bio neki odvjetnik, koji je nekog ispraćao na vlak za Beograd ili Ljubljanu. Iz Bradine se spustio teretni vlak, koji je imao kotače usijane od kočenja. Od Konjica prema Jablanici je i dalje osjetan pad. Vlak je prošao bez zaustavljanja. Taj odvjetnik je otišao prometniku i rekao mu o usijanim kotačima . Ovaj ništa nije poduzeo, niti kome javio. Za nekih sat vremena došlo je do eksplozije ispred Mostara. Kada je doznao za to odmah je prijavio prometnika miliciji. Prometnik je uhapšen i zatvoren. Dalju sudbinu neznam.

Jasenka!

Koliko znam, sada se to skladište ne upotrebljava. Koja je svrha tog skladišta bila? Bivša država je izvozila mnogo exploziva. Najpoznatiji je bio VITEZIT. Samo ime mu kaže da se nalazio u gradiću Vitez u središnjoj Bosni. Radi tvornice exploziva su i bile najžešće bitke u srednjoj Bosni između HVO i armije BiH. No, pustimo to. Osim toga, Čehosovačka je puno izvozila plastičnog exploziva. Uglavnom je sve išlo samo preko luke Ploče. Ostale luke na Jadranu nisu bile za to. Na jednoj temi sam pisao, da je tu bilo exploziva toliko, da ukoloko bi to explodiralo, do Mostara bi se osjetilo. Skladište nije bilo u brdu. Samo je prokopan tunel kroz brdo. Pruga je dolazila u jednu udolinu (vrtaču) okruženu brdima.

Cestovni tunel je stari uzani, parsto metara od novog kolodvora. Tunel je od normalnotračne pruge zapadno. Jadranska magistrala ide poviše njega, pa nije vidljiv. Tek kada se spustiš na lokalnu cestu dolje, onda se vidi.

Prije nekih 10-15 godina vlak 204/205 je vozio dizel iz Zagreba via Čakovec i Kotoriba do Balatona. Ne mogu se sjetiti kolodvora. U Mađarskoj se samo osoblje izmjenilo. Navečer se lokomotiva vraćala u Hrvatsku. Prije povratka je odvozila još jedan par brzih vlakova sa mađarskim osobljem do Gyekenyesa i natrag.

Dosta je prigovora od putujećeg svjeta za nove Beet vagone. Ovaj prigovor je od putnika koji putuju malo dulje sa vlakom (30' i dulje). Ljudi se smrzavaju. Ugodno je ući po ovoj vrućini u klimatiziran vagon. Ali ljudi koji dulje putuju se smrznu. Drugi problem je što ljudi koji ulaze sa ove vrućine u vagon dožive i temperaturni šok.

Informacija nije točna. Bilo je tereta ali je vuča zaribala sa turnusom za taj dan.

To pazi P.S. Ključevi od ovih prostorija su kod šefa kolodvora Savski Marof.

Kad je bio remont pruge Vukovo Selo Kumrovec ja sam bio na zamjeni u kolodvoru Klanjec, radi remonta. Remont je obavljen između kolodvora Klanjec i Kumrovec i Klanjec i stajališta Vukovo Selo. Kolodvori Kumrovec i Klanjec su ostali još za remont i dionica Kumrovec-stajalište Zagorska Sela -d.g. Zaboravih još i dionicu Vukovo Selo-Harmica. Klanjec je uglavnom radio sa prekidima. Ovaj prijelaz na ulazu od strane Zagreba se aktivirao davanjem ulaza. Kada je kolodvor bio nezaposjednut vlakovi su morali stati radi osiguranja prijelaza. Bilo je dosta prijelaza sa samo Andrijinim križem. Drugi problrm je bio što nekad po Pravilnicima nije bio moguć lom brzine između kolodvora. A samo rastojanje između kolodvora Savski Marof i Klanjec je preko 20km.

Ma, prije 20 i kusur godina nije bilo toliko izgrađeno.

Baš ste mi dali ideju da se malo raspitam kod nadzornika pruge za drezinu. Nisam ni znao da je još tu. Tko zna, možda se i provozamo?

Ova krivina je razlog zašto je najveća brzina 80km/h. Kod zadnjeg remonta trebalo je ispeglati tu krivinu za 100km/h ali se odustalo. Kumrovačka pruga je trebala biti pomoćni pravac od Zagreba prema Mariboru i Ljubljani u slučaju zatvaranja magistrale između Dobove i Z.Mosta.

Jedne godine (prva polovica osamdesetih) je bio nekakava skup omladinski u Kumrovcu. Vozilo je 6-8 (ne sjećam se više) posebnih vlakova. Po izlazu putnika neki su vlakovi išli u Stranje i Imeno na depo. Neki su išli u Klanjec a jedan je bio deponiran i u tovarštu Prosinec. Lokomotive za vuču ovih vlakova su bile serije 664 i 645. Dosta dugo su Varaždinci i Zabočani obavljali vuču prema Kumrovcu. Ispočetka sa šinobusima, kasnije sa lokomotivama serije 642. Dolaskom serije 645, one su preuzele vuču.

Bilo je to u prvoj polovici osamdesetih godina, mjesec svibanj. Poslan sam na zamjenu u kolodvor Kumrovec. U proljeće su masovno išle exkurzije u Kumrovec. Što posebni vlakovi, što dodati vagoni na redovitim vlakovima, što u redovitim vlakovima. Najviše ih je bilo u svibnju, pogotovo oko 25. Iz Zagreba je došao poseban vlak sa desetak vagona. Lokomotiva je bila serije 664. Jedan strojovođa je bio Idžan (instruktor vuče), dok za drugog se ne sjećam. Pol vagona tog vlaka je bilo iz Titovog Užica a pol iz Šapca. U Rumi su spojili te vagone i došle su kao jedan vlak. Od te dvije skupine jedna je imala uplaćen aranžman u Podčetrtku (Atomske toplice). Nakon posjeta Kumrovcu selu i rodnoj kući Josipa Broza svi su se vratili na kolodvor. Ovi za Podčetrtek su sjeli u vlak. Po predviđenom voznom redu za polazak vlaka, vidim da ljudi ne ulaze u vlak. Kažem strojovođi da zasvira sa sirenom. Nitko ne trza. Ja vlaku dam polazak. Kada su vidjeli da vlak kreće , nastade strka. "Pobeže nam voz", nastala je vika. Ja nisam znao da samo jedna skupina ide dalje a ni druga skupina nije znala za aranžman prve skupine. I dobro što je tu je. Čekat će vlak predvečer u povratku. Po izlazu putnika u Podčetrtku garnitura je produžila u Stranje. Tamo je bila deponirana do povratka predvečer istog dana. Ovi što su ostali, nisu znali od dosade što će. Ja sam u međuvremenu poslije podne krenuo prema Klanjcu na BLOK I na pregled skretnica. I negdje malo priije mosta, na ulaznoj strani čujem žamor i pomjeranje šikare. Mislim u sebi: 'Ko je sad? Kad izlaze iz šikare dvojica, trojica. Jedan se samo češe po cijelom tijelu. Bilo im je dosadno pa su sišli na Sutlu. Toplo je bilo pa se jedan od njih kupao. Što ste radili dolje, priupitam? Oni meni protupitanjem: Jel' bre! Pa kakva je to voda ovdje? Moje protupitanje:Zašto, što ste radili? Kupali se? Da! Pa što niste pitali da li je voda za kupanje? Naime tvornica kristala u Rogatecu i tvornica stakla Straža sa nše strane su znali ispuštati staklenu vodu u Sutlu. I to sam doznao od jednog doroca, koji se kupao prije u Sutli.

Informacija je netočna. Kako je mogao proći na vlastiti pogon kad nije bilo struje? Ni dizel lokomotive koje su bile izlagane na velesajmu nisu nikad išle na svoj pogon. Uvijek ih je manevra postavljala i izvlačila.

Ovi vagoni su danas bili na probnoj vožnji od Čakovca do Vrbovca i natrag. Ovo uplovljavanje na peron mi se sviđa. Kad se pojavila željeznica između Mostara i Metkovića nije bilo kolodvora niti stanica. Korišteni su službeni nazivi ŽELJEZNIČKO PRISTANIŠTE.

Pa tko je rekao da je došao vlastitim pogonom? Manevra ga je dogurala. Ja sam bio u tom Pendolinu na velesajmu. Imao je i svoj posebni energetski vagon. Iz njega je snabdjevan strujom. Isto tako taj vagon je davao struju kad je vlak prometovao po našim prugama. Čak i u dolazu nama preko Slovenije nije koristio svoj pogon nego ga je vukala SŽ lokomotiva. Zašto mu je bila potrebna struja? Vlak je dosta uzak i klaustrofobičan. Prozori su mali, koji se nemogu otvarati. Potrebna je struja bila za klimu, WC, uređaje i slično. Energetski vagon je bio FS sa dizel agregatom.

Ja sam bio na Velesajmu kad je dimila 33 serija. Bilo je to '71 ili'72 godine. Nakon završetka sasjma (mislim da je bio jesenski) izvlačili su vagone.

Majstor Joža je uoči početka Oluje '95 iz Capraga u Zaprešić sa elektrom dovukao preko 3000t težak vlak. Pokupili si sve cisterne tovarene plinom.

Cudno da jedan takav uredjaj ruzi toliko, ali dobro ako je ... to je...! I na drugim je vozilima tako bučan. Neznam zašto je to tako? Možda te drži budnim? Raspitat ću se. Možda koji strojovođa može odgovoriti? Malo sam opet preslušavao i nije mi sve baš jasno. Hasler ima jedan konstantni tik-tik-tik zvuk koji se ne mijenja s promjenom brzine, ali u pozadini se baš čuje nešto kao klak-klak kao da vlak vozi po nevarenim tračnicama. Nažalost nisam slikao Mađara pa mu ne znamo broj, ali se dade ustanoviti koji je bio pa pitati nekoga od njegovih šofera To kažu željezničari FLAŠTELI. Inače su to plosnata mjesta na kotačima. Nastaju kod kočenja. Odstranjuju se prilikom tokarenja.

Cudno da jedan takav uredjaj ruzi toliko, ali dobro ako je ... to je...! Velimir I na drugim je vozilima tako bučan. Neznam zašto je to tako? Možda te drži budnim? Raspitat ću se. Možda koji strojovođa može odgovoriti?