DB

Tja, meni je slikat vlakove ko električaru slikat struju.

Ma briga mene za slikanje - nego gde se može parkirat i kupit sengvič.

Dobro za znati da postoji - i gde postoji.

Da se nadovežem na Paju, kao kuriozitet, da je jedan par kumrovečkih godinama stajal (po voznom redu!) u Podsused tvornici. Ne doduše radi putnika, nego službene pošte, al kad bi iz ZOP-a nekim slučajem išli baš u taj kolodvor, koristili smo toj jutarnjeg kumrovčana.

Rvati inače obožavaju martinjske i one u magli - al Martinje je odavno prošlo, a od magle niti traga, pa da te malo podučim razlici između guski i patki (po domaći: raca) an face:

Si kontaktiral popa? Ups, pardon - sad vidim da si me pretekel.

Paaa ... treba priznat da si našel primjere koje barem asociraju na one na pruzi. Mislim da su dosta posebni zbog velikih prozora, a cijela konstrukcija je izuzetno netipična za ovaj dio Evrope. Nedavno sam bil toliko u suprotnom smjeru i priznam da me je ugodno iznenadil vukovarski urbani ugođaj. E, tam bi uvijek otišel šalabajzat.

Najbliže željenoj lokaciji: Kolko se sećam, na krajevima bivšeg ukrižja su prije nekolko godina još stajale blokarnice (ili samo jedna ...? ). I kolko se sećam, nisu bile katnice, nego samo "visoko prizemlje". Mislim da nema minskih polja pokraj, al ak ima blata (a teško da ga nema), znači da bu vas izvlačil GSS.

Već je "2044" odgovoril ... al da si pogledal / poslikal prema nebu, videl bi na vrhu portala primitivnu sklopku, kojom se na napon spaja (pretpostavljam) magazinski kolosjek. Al ajde, nije još pala kmica, pa ti nebumo zamjerili ... Ključevi ormarića su u Prometnom uredu. Kad se vrata otvore, ručka se može podići i pustiti struja. prosto ko pasulj.

Ta vrsta arhitekture mi je najomiljeniji način korištenja kasiranih resursa u civilne svrhe. Pa naravno, kad su stupovi od tračnica.

Obzirom na skroman broj skretnica, živio off topic. http://hr.wikipedia.org/wiki/Sana_%28grad%29 Stari grad Sane je naseljen posljednjih 2,500 godina i u njemu se nalaze biseri jemenske arhitekture, zbog čega je proglašena za svjetsku baštinu. Stari grad okružuju zidine visine od 9 do 14 metara i unutra se nalazi više od 100 džamija, 12 hamama (kupatila) i 6500 stambenih višekatnica koje svojim ravnim krovovima nalikuju neboderima. One su ukrašene raskošnim frizovima i pleterskim okvirovima prozora s vitrajima. Neke od građevina su starije od 1400 godina ... Izgleda da su Arapi bili prilično vidoviti i skužili da buju jednom dobro prodavali naftu za izolacije ...

Obzirom da je Stanley promašil poantu, evo dokaza da se stara zgrada još drži: https://www.google.hr/maps/@45.794244,15.951154,3a,81y,164.25h,77.5t/data=!3m4!1e1!3m2!1syXht7bjPtmOeF7oUSiO_5A!2e0 Nikad mi se nije sviđala, em zbog te kasarnske arhitekture i "zahodskih" prozora na hodnicima (bil sam jednom prilikom u njoj), zbog mračne atmosfere glomaznog drveća sa sjeverne strane i blizine Autoputa.

Stari dio, tamnijeg crijepa i cigle, nazire se skroz desno u hladovini.

Al da malo vratim priču na osnovnu temu. Gornje fotke me automatski podsjećaju na veliku zamjenu skretnica ... e sad, jel je to bilo '91., '92, ili možda '93. ...? Ishlapili su i neki bitni detalji, kao kolko dana smo to delali, kojim redosljedom, no ostali su neki skroz sporedni detalji u sjećanju. Npr. dan prije zatvora, trebalo je na šturc, po ovom pokosu dopremiti građevinske strojeve. Nadzorništvo je kolosjek popodilo starim pragovima i krenulo je iskrcavanje i penjanje. Prvo su, čini mi se iz u rikverc parkiranog kamiona iskrcali valjak, a obzirom na kosinu, ne da se ne bi sam nikad popel, nego bi se možda i prevrnul. Zato ga je bager prvo pridržaval korpom dok se nije maknul kamion, a zatim ga je gural dok se nije popel na kolosjek. Buldozer se je, čini mi se, popel samostalno, a bager tak da se zakačil korpom za tračnicu i popel gore. Dok se bager ili dozer okretal na kolosjeku, po Ogranku Trešnjevka (tak se onda zvala pruga M405) je od Zapadnog kolodvora dolazil teretnjak, zaustavil se negde iza zaštitnog signala i počel trubit. Prvo je odjavničar otišel do njega, pa je onda došel do nas da kaj delamo, da je stroj bil u profilu ... Tja, bil je, a sad više nije, mahnite mu"naprijed", a više niti ne bu jer su strojevi parkirani. Kooperanti nisu polagali željezničarski ispit, ljudi funkcioniraju po svom fahu. Prolazi džems, a strojovođa nam se grozi kroz prozor ... malo mi je falilo da ga pošaljem vrit. Jebiga, ipak sam ja bil odgovoran u tom trenutku na tom mjestu, al nemreš baš predvidjet svaki detalj koji se može dogodit. Zatvor Zg GK - Klara, menjamo skr. 4. Maknuli smo staru, počel iskop tucanika, najedamput se u zraku pojavljuje vodovodna cijev od pol cola. Suha i hrđava iznutra. Upitnicima nigde kraja, dok se neko nije setil da su vjerojatno u bivšu blokarnicu sproveli vodu iz obližnjeg "Daj-dama", restorana u podnožju, položili ju ispod trave po nasipu i ispod tucanika na nasipu. Mogu si mislit kak je to funkcioniralo po zimi ... Uglavnom, osim tih bizarnih detalja, bil je to uspješan posel, tim više kaj je prvi put jedan takav posel na tom mjestu napravljen s glavom i repom, a skretnice su još dugo funkcionirale uz poneku izmjenu metalnih dijelova. Čini mi se prema Stanleyevim fotkama i do nedavno izmijenjenih. Bila je još jedna neuspješna epizoda, koju smo pokušali naš geodet i ja, preprojektiranjem sve 4 skretnice standarnim 500-tkama i seljenjem skretnica br. 3 i 4 južno od podvožnjaka. Na kraju su to odbili SS-ovci zbog toga jer bi trebalo micati signalni portal, a da to "nije moguće zbog minimalnog razmaka od prethodnog portala". Tim bi se dobile veće brzine, prvenstveno za teretni promet od i prema Zapadnom, odnosno kraća prolazna vremena i veća protočnost prometa preko Rasputnice. Godinama kasnije sam čul da se je to moglo jednostavno riješit izbacivanjem jednog polja APB-a.

Nisam znal da su i njoj promenili ime ("Matija Gubec"), al fotka koju si postavil je nadograđeni dio, vjerojatno iz 90-ih.

Kolko se ja razmem, fulali ste kvart. Savska cesta 86 Dobro došli na mrežne stranice Drvodjeljske škole Zagreb! Nalazi se otprilike na pol puta između Vukovarske i Autoputa.

Nebu išlo. Blokarnica se nalazila iza bika, dapače, još uvijek stoji temelj, neposlikan doduše o'zgor ... al si ga ufatil o'zdol:

I mislil sam da bu nadopuna zgodna zbog usporedbe - kaj se odonda promijenilo, a još i više kaj se nije.

Nisam. Stope sam tek sinoć otkril.

Nakon invazije kod u Pafa: http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/11129-seniori-na-sjeveru-hrvatske-ii-dio/?p=495441 , vraćam se dokrajčit jučerašnje impresije iz uvijek mračnog Golubovca. Tamo je biblioteka, koja mi jučer nije bila suđena. Ovde imaju svega ... rekli bi braća (moram jednom pohoditi taj Centar ) I na kraju - civilna strana kolodvora:

Prolaz kroz Čakovec (prema Varaždinu) U smjeru Male Subotice: U smjeru Varaždina: S druge strane: Ranije, uspjel sam se nać sa našim strojovođom Dacom na kavi nakon kaj je pretražil sve kolodvorske biblioteke, da mu prenesem kakvo je vreme na Horvackom (nažalost, bilo je istovjetno).

Mala Subotica Prema Donjem Kraljevcu Prema Čakovcu

Pogled prema Donjem Kraljevcu ... ... i prema Maloj Subotici ... ... u Čehovcu: (hmmm - čime se ljudi ovde bave?)

Poznata biblioteka iz Kraljevca Donjeg: I kolodvorska zgrada Donji Kraljevec nazbilj: I pogled unazad i prema Kotoribi ...

Donji Mihaljevec (ili kaj je već od njega ostalo) Prema Kotoribi: Prema Donjem Kraljevcu: