Jump to content

Cipelcug oko kolodvora Savski Marof, 17.03.2012


seabral

Recommended Posts

Most je izvanredan (iako mislim da je betonski). Znaš li nešto više o vremenu gradnje i ostalim detaljima?

 

Most je izgrađen 1924. godine, zamijenivši stari most kojeg je srušila poplava.

 

Najprije nešto o samom industrijskom kolosijeku. Izgradio ga je 1910. godine Makso Mayer iz Zagreba, i to od postaje južne željeznice Sav. Marof do svoje tvornice žeste (danas Pliva), u duljini 1860 m. Početak kolosijeka je odvojna skretnica u Savskom Marofu, ugrađena prilikom 1904. godine izvedenog proširenja kolodvora.

 

Jedina zahtjevna točka na trasi je prelazak preko mrtvog rukavca Save, kojim voda protiče za velikih kiša. Ovdje je bio izgrađen armiranobetonski most sa dva otvora od 12 m i 4 m, koji je mogao podnijeti opterećenje od 25 tona sa natovarenim željezničkim vagonom. Više od desetljeća služio je svrsi, ali se kod velike poplave u jesen 1923. most srušio, zajedno s dijelom željezničkog nasipa. Razlog su bili slabi temelji mosta, koji su dosezali jedva 80 cm ispod razine terena. Kako je nadošla katastrofalna voda, počela se odbijati od zavojitog korita i stvorila veliki vrtlog, koji je potkopao srednji stup i stup na desnoj obali, i tako srušio most.

 

Sad su inženjeri morali konstruirati novi most na istom mjestu, ali tako da bude omogućeno oticanje ovakve količine vode, a da se pritom ne diže niveleta pruge, jer je uspon od stanice na most već bio maksimalni uspon što ga mogu savladati benzinske lokomotive tvornice. Uslijed male konstruktivne visine nije bilo moguće projektirati zasvedeni most s jednim otvorom, pa je most konstruiran kao armirani betonski kontinuirani nosač sa dva polja po 12 m čistog otvora. U statičkom proračunu došli su u obzir teretni vagoni s ukupnom težinom od 28 t, najmanjom duljinom 7,5 m i udaljenosti između osovina 4 m, što odgovara opterećenju od 3,73 t po tekućem metru.

 

S izgradnjom mosta započelo se u travnju 1924.g, rušenjem ostataka konstrukcije starog mosta dinamitom i pravljenjem novih temelja. Temelji stupova ovoga mosta su bunari od armiranog betona promjera 3 m, po dva ispod svakog stupa i smješteni 5 m ispod razine terena. Kod samog betoniranja nosive konstrukcije bilo je uposleno 120 ljudi, a za nju je potrošeno tri i pol vagona portlandskog cementa, te velike količine šljunka i vode koji su uzimani na gradilištu. 11.12.1924. obavljeno je pokusno opterećenje mosta, sa dva vagona za melasu, sa sadržajem oko 15 m3 svaki. Kako je komisijom ustanovljeno, da je most izveden točno po nacrtu, a pokusno opterećenje zadovoljilo, most je odmah predan prometu.

 

Izvor za većinu informacija je Tehnički list, mislim iz 1927.

Edited by Greg
Link to comment
Share on other sites

Žalosno ali bitno je da pruga ipak još postoji i da je u funkciji.

Od kasarne u Januševcu ostalo je malo, od pruge niti malo. Svake godine u njoj je sve manje objekata. Pustoš.

 

Tako je, bitno da i dalje vozi, nadam se da će vlasnici ostati pri tome jer je najefikasniji način dopremanja sirovine u tvornicu.

 

Što se tiče kasarne, otpisana je od strane HV-a kao neperspektivna i predana lokalnoj vlasti. Na sjevernoj strani određeni objekti su preuređeni u dječji vrtić i starački dom, a na južnoj strani, kamo je vodio kolosijek, priprema se izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa. Međutim, taj projekt još nije blizu realizacije. :-?

 

Bas ti je vrijedilo setati do tamo. :zubob

 

Već vidim koja fotka je najdojmljivija u ovom putopisu :kul

 

:??? khm, to su djeca... cura skroz lijevo ima 12, a ova desno 13... :beba: osim ako mislite na mamu ;)

Link to comment
Share on other sites

  • 4 months later...

U povratku sam otišao do onog zaraslog odvojka pruge

 

P3170167res.jpg

 

Nije se moglo puno toga vidjeti

 

P3170169res.jpg

Kud je taj odvojak vodio? Ravno ispred lijeve tračnice vidi se neka bijela građevina. Što je to?

Link to comment
Share on other sites

Kud je taj odvojak vodio? Ravno ispred lijeve tračnice vidi se neka bijela građevina. Što je to?

 

Odvojak se kasnije razdvaja na dva kolosijeka, koji vode prema nekadašnjoj šupi za Plivine lokomotive. Te šupe više nema, a bijela građevina koja se nazire na slici nema veze sa željeznicom.

 

Ne znam kad je točno izgrađen ovaj odvojak, kao ni dva kolosijeka koja se još uvijek koriste, ali u krugu tvornice još postoje (rijetki) tragovi originalnog kolosijeka koji vodi prema najstarijim tvorničkim zgradama.

 

 

Portos je odlično opisao povijest pruge i Plivinih lokomotiva u ovoj temi:

 

http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/4348-industrijskim-kolosijekom-plive-savski-marof/

Link to comment
Share on other sites

  • 3 months later...

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...