Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

Janko

Članovi
  • Content Count

    368
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

4 Neutral

Profile Information

  • Gender
    Male
  • Location
    Zagreb
  1. Joj dečki - zaboravili ste kak je bilo u dobra stara vremena kad se putovalo "carskom džadom". Lepo si si napisal u putni nalog da si doma došel kasno, pak si dobil punu dnevnicu. A ne ovak s priloženim računom na kojem piše kad si prošel naplatu.
  2. Janko

    Janko

  3. Hvala accord. Ove kratice su u stanju svakoga izluditi. CNG bi moglo biti i cryogenic... UNP i UPP su toliko slični da ne vjerujem da će oni, koji ne znaju točno o čemu je riječ, uočiti tu razliku. Ni sa LPG i LNG situacija nije puno bolja... No kako je moje pitanje pokazalo da sveopće neznanje diskutanata, evo malo teorije. Plinska goriva se dijele u tri plinske grupe: I. grupa - gradski plin. Danas ga više u Hrvatskoj nema u javnoj potrošnji. Proizvodile su ga gradske plinare suhom destilacijom drva i ugljena, a kasnije iz nafte (prljavo i skupo). Osnovni sastojci su vodik H2 i ugljični monoksid CO. Obje komponente su jako je eksplozivne. Ugljični monoksid CO je u jako malim koncentracijama u zraku otrovan. Varijanta gradskog plina poznata pod imenom generatorski plin može poslužiti za pogon benzinskih motora u vozilima. Gradski plin je lakši od zraka. II. grupa - prirodni ili zemni plin. Osnovni sastojak je metan CH4. U velikim količinama se dobavlja se iz bušotina. Nije otrovan, i puno je manje eksplozivan od gradskog plina. Lakši je od zraka. Najviša temperatura pri kojoj se može ukapljiti iznosi -83°C, ali pri tlaku od 45 bar. U cestovnim vozilima koristi isključivo kao SPP ili CNG, pod tlakom od 200 bara. Spremnici na vozilima pod ovako visokim tlakovima su dodatni rizik u ljetu jer, kad je vozilo na suncu, tlak plina raste. (Boce s kisikom za zavarivanje se također pune na 200 bara. U međugradskom prometu vozila s punim bocama kisika smiju prometovati samo po noći!) Puni se iz plinske mreže posebnim kompresorima (veliki utrošak energije). UPP ili LNG je tekući oblik prirodnog plina koji se koristi za transport posebnim plinskim tankerima. Pri atmosferskom tlaku se metan ukapljuje hlađenjem na temperature ispod -160°C. U transportu na tankeru se isparavanjem plina održava u tekućem stanju. Ispareni plin služi za pogon brodskih motora. , Prirodnom plinu je sličan bioplin. Proizvodi se od organskog materijala truljenjem u anaerobnim uvjetima (bez prisustva kisika). Osim metana sadrži ugljični dioksid CO2, pa ima nešto manju ogrjevnu moć. III. grupa - naftni ili tekući plin. U svijetu se naftni plin prodaje, ili kao čisti propan, ili kao smjesa propan-butan. Propan i butan su nusprodukti prerade nafte. Sličnih su svojstava. Nisu otrovni i manje su eksplozivni od gradskog plina. Teži su od zraka i zadržavaju se u udubinama na tlu. (Opasni su u podrumima!) Skladište se u tekućem stanju - zato UNP ili LPG. Propan i butan se, uz povišeni tlak, mogu ukapljiti pri okolnim temperaturama. Tu je najveća razlika među njima. Kod atmosferskog tlaka propan C3H8 prelazi u tekućinu ispod -42°C, a butan C4H10 ispod -0°C. Tlak para u spremniku ovisi o njihovom omjeru, ako ima više propana biti će viši, a sastav se mijenja s potrošnjom i temperaturom spremnika. Ako je spremnik sa smjesom propan-butan izložen temperaturama ispod 0°C, može se desiti da smo potrošili sav propan, u spremniku ostane samo butan, ali ga ne možemo trošiti jer je tlak para u spremniku manji od atmosferskog tlaka. (U spremniku su iznad tekućine pare, a ne plinovi i ponašaju se drugačije.) Važna napomena! Danas u kućanstvima koristimo isključivo plinove koji nisu otrovni. Trovanja (koja su prečesta) događaju se zbog nedovoljnog provjetravanja prostorija. izgaranje nije nikad potpuno, uvijek nastaje malo jako otrovnog ugljičnog monoksida CO. U dobro brtvljenim prostorijama (plastična stolarija) sadržaj ugljičnog monoksida brzo pređe opasnu koncentraciju. Prvi simptomi trovanja su glavobolja i mučnina. Usput: Tlakovi u cjevovodima i spremnicima se uvijek izražavaju u odnosu na atmosferski tlak. Tlak od 0,4 bara nije podtlak (vakuum) nego pretlak.
  4. Kaj (doslovno - sad nadopune riječi) znači CNG????
  5. Otkad to???? Električne lokomotive, tramvaji, elektro kare i sl., ne trebaju pa ni nemaju nikakav mjenjač.
  6. Sis je vrh Cresa. Drugi najviši vrh na našim otocima. Visina 639 m.
  7. 1981. sam bio u Holandiji. Posjetio sam Zandvoort - ljetovalište i tada slavnu trkaću stazu (F1). Zapamtio sam da je vlak za povratak u Amsterdam kretao iz Zandvoorta u sat:03 i u sat:33. I zamislite - još uvjek ide po istom voznom redu! Holandija je u ono vrijeme bila poznata po tome što tamo vlakovi voze ko (ondašnji) tramvaji kod nas. Ovdje nisu prikazani teretni vlakovi. Preko dana je vrlo živ putnički promet, koji praktički nestaje poslije pola noći. Tada kreće teretni promet. Na pruge izlaze teretni vlakovi koji voze ono što se ne prevozi brodovima i kanalima. Tako se putnički i teretni promet međusobno ne ometaju. Zandvoort - isključi Distortion, uključi Labels i to je točkica lijevo od Haarlema. Sasvim konačna stanica - dalje je Sjeverno more...
  8. Negdje sam pročitao da je prosječna godina godina proizvodnje vagona od kojih je vlak sastavljen, bila 1936. Dovoljan razlog za nesreću prije ili kasnije.
  9. Ne vidim tu baš niš humorističnog. Smatram da u voznu kartu spada i neometani pogled kroz prozor i sunce u kupeu. Između ograničenja vidika s rupičastim folijama i transporta ljudi u stočnim vagonima nije velika razlika. Ovi glupi reklamni natpisi na vlakovima su ekvivalent kojekavih odvratnih polupismenih šaranja - tzv grafita.
  10. He, kad smo bili klinci, onda je skoro svaka javna ustanova imala svoju uniformiranu pleh muziku. Kolko kužim situaciju danas funkcioniraju samo još ZET-ovci.
  11. Kakva je to nizbrdica da vlak ide nizbrdo 50 km???
  12. S parama koje budu potrošili da ovo raskrče mogli bi barem 25 godina platiti po 3 čovjeka na svakom vlaku... Pitanja: Kako je strojovođa javio da ga je vlak ostavio i kaj bi se dogodilo da se stojovođa nije javio?
×
×
  • Create New...