Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

tram4

Moderatori
  • Content Count

    11192
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    4

Everything posted by tram4

  1. Nešto konkretnije? Trajekt za vanjske otoke ili? Kad smo kod trajekta za otvoreno more, meni najdraži Lastovo (slučajno sam se na njemu najviše i vozio) nedavno je proslavio 50-ti rođendan (ima i reprtaža u Dnevniku), i obnovljena mu je klasa na daljnjih pet godina. Nadam se da će još toliko i ploviti.
  2. @accord, ne možeš se ovako razgovarati. Jesi s ceste potekao? Kakva je to agresiva i općenito sadržaj? Željeznički smo forum, ne politički, i bez obzira na to ovakvom riječniku nigdje nije mjesto. Nisam ovdje moderator, ali ovo podliježe sankcijama. Ne možeš se ovako odnositi prema drugim članovima foruma, tj. živim bićima samo zato jer se zalažu za očuvanje povijesne baštine. Sadržaj na koji se referiraš nije politički obojen niti ikakva provokacija da bi se tvoj osobni obračun mogao tolerirati zbog olakotnih okolnosti radi npr. neke provokacije kad bi postojala.
  3. Odlične fotke. Hvala. Fotić je super. Mali ispravak. Ja na prve dvije fotke uporno vidim 2084, ne 2048. Omaška u mom stilu, sviđa mi se.
  4. Ako je to istina onda je meni logično da je takva manipulacija kazneno djelo. Ali ne znam jel je ili nije jer nisam pravnik i u ovoj suludoj zemlji je svašta moguće pa eto pitam. Nadalje, ja još uvijek ne želim vjerovati da se to desilo već vjerujem službenom objašnjenju da se na toj parceli nije gradilo jer nije bila rasčišćena, a predug i preskup bi bio otkup. Ako se uspostavi da je bilo drugačije, tj. da se radi skuplji projekt bez jasnih argumenata, već sam rekao što mislim. U tom slučaju mi je logično da netko za to i odgovara.
  5. Ova cijena totalno odudara od normalnih cijena izgradnje žičare. Kao što je Toma rekao. Ovo su naša posla.
  6. Još malo tehnikalija. Puni naziv tipa tramvaja je Bombardier Flexcity Zürich. U voznom parku VBZ-a uz navedeni naziv nosit će oznaku Be 6/8. Po tome se zna da je jedno postolje od četiri prazno, tj. dvije osovine bez pogona. To je vjerojatno treće. Nabavit će se 70 komada (g.b. 4001 - 4070). Dugačak je čak 42,86m (npr. Cobra ima 36m). Širina 2,4m. Raspolaže sa 6 motora po velikih 110kW. Motori su AC sa IGBT upravljanjem i rekuperacijom energije. 6 zglobova, 8 vrata od toga su prednja i stražnja jednokrilna. Kapacitet ukupno 279 putnika (91 sjedeće mjesto i 188 stajaćih) po uobičajenom standardu od 4put/m^2. Nisam siguran jesu li ono nožne komande za šinsku i zvono ili samo oslonci za noge?
  7. Jedan filmić sa predstavljanja novog Flexcitya. Ovdje se bolje vidi interijer i upravljačnica. Idemo od dobrih stvari. Upravljačnica je rijetko mjesto na tramvaju koje je zaista u korak s vremenom i na prvi pogled već zadovoljava potrebe vozača. Nemam fotku ali se vidi u videu vrlo dobro. Počevši od pulta koji je ogoljen od silnih prekidača i lampica, nepotrebnih za redovitu vožnju, dakle imamo dva centralna ekrana kroz koje vozač dobiva sve informacije (možda su i touchscreen, ne znam) i nekoliko prekidača ispod i to je sve. Dakle vozač ima najbitnije informacije i funkcije u centralnom vidnom polju s minimalnom rotacijom glave. Komande koje se stalno koriste (kontroler i funkcija vrata) su na dohvat ruke, no išli su i korak dalje pa sve smjestili na samo sjedalo! To doduše nije nikakvo novo rješenje ali je definitivno prednost ovog tramvaja. Očito se na ergonomiju i sigurnost jako mislilo. Sve ostalo što se koristi povremeno je prebačeno na stranu. Tu je i odlična preglednost, 180 stupnjeva oko vozača bez ikakvih zaklanjanja. Sama kabina je zaista ogromna i prostrana. Koliko sam skužio ima pretince za odlaganje prtljage itd. Bez premca. Ono što mi se još sviđa je povratak na materijale iz stojadina i bika. U jednom trenu sam mislio da gledam stojadinov interijer ako se pogled fokusira na oblik sjedala i rukohvat pored. Dakle potpuno isti materijel sjedala kakav imamo u bikovima (kad se gleda odozdo izgleda kao da je putpuno isti oblik), čak je sjedalo za nosač pričvršćeno popnitnama, dakle original ĐĐ. Uz to old-school aluminijski rukohvat koji dan danas izgleda moderno, a putpuno je zahvalan za eksploataciju, i za 30 godina će izgledati isto ili slično (pogotovo u Švicarskoj) za razliku od farbanih rukohvata. I tu su moderne stvarčice poput LED trake na vanjskoj strani vrata. Jako dobro izgleda, podignu izgled i vidljivost tramvaja, iznutra svijetle crveno/zeleno ovisno o poziciji vrata. USB punjači za mobitele na rukohvatima i dobro osvetljenje interijera. Ono što mi se i dalje ne sviđa jest cjelokupni dojam interijera, tj. dizajna interijera. Nemaštovito, sterilno i zastarjelo. Čak i ti retro stolci (iako su dobri) ne pomažu izgledu interijera nego baš povećavaju taj "retro" moment zastarjelosti, tj. umjesto da rade kontrast modernom interijeru oni se stope sa dosadnom i sterilnom pozadinom. Općenito Bombardier ima dosadne interijere, u toj tradiciji i nastavljaju. Ja razumijem da je to sve super funkcionalno, i to je najbitnije i zato oni idu na tu varijantu. Ali može se puno bolje, da je i putnicima ugodnije. Pogledati kako to radi CAF npr. Pa i Končar u kraju krajeva. Možda je na 2200 plastika svakakva ali sam interijer je puno bogatiji nekih dizajnerskim detaljima nego u toj sterilnoj Flexcity kutiji iako se radi o tramvaju starijem 14 godina. Za vanjski izgled sam već pričao. Ne sjeda mi i dalje radi te glomaznosti iako su interesantni neki detalji. I da se još osvrnem na postolja. U snimci se vidi kako se cijeli tramvaj naglo trzne u zavoju i kad prelazi preko srcišta. Radi se o još jednom "specijalitetu" Flexcitya a to su fiksna postolja. I opet kao i kod interijera, oni idu na provjerena i dobra postolja koja se koriste na ogromnom broju tramvaja diljem svijeta itd itd. I sve ja to razumijem, i jasno mi je zašto Bombardier i 2019. to ugrađuje. Ali mi nije jasan VBZ i ostali koji to uporno nabavljaju. Da 2019. netko kupuje fiskna postolja za grad poput Zuricha (u smisu konfiguracije mreže) je totalni promašaj. Tehnologija je zaista uznapredovala i ne može se reći da su okretna postolja neka skupa tehnologija ili rizik radi potencijalnih problema i održavanja kao što je to nekada bilo sa postoljima bez klasičnih osovina na niskopodnim tramvajima iz sredine 00-ih itd. https://www.blick.ch/news/schweiz/zuerich/flexity-hat-sogar-usb-anschluesse-fuer-smartphones-werfen-sie-einen-blick-ins-neue-zueri-tram-id15618088.html
  8. Meni nije jedan od najružnijih ali za sada definitivno imam problem s tim glomaznim prednjim krajem koji je osim zbog oblika i proporcija još dodatno naglašen tom "kino-plazmom" na čelu. Ne znam, možde misle vrtiti reklame na displayu, ili posebne akcije VBZ-a gledanje romantičnih filmova u kasne sate na Bellevueu.
  9. tram4

    tram4

  10. Sviđa mi se. Prati trendove, prozračniji je, moderniji. Moram se još naviknuti ali bit će to super. Svaki član si može urediti pozadinu po svom izboru, i da geek statistike nikad previše! Novi okviri za profilnu su osvježenje!
  11. Današnje slike s gradilišta donje postaje Gračansko Dolje. Stražnja južna strana zgrade. Primjetite kako su okomite grede posložene po visini, tj. svaka je dulja od prethodne. Dakle krov će biti kosi i zgrada će završavati s tom kosom stražnjom stranicom. Gledano s juga prema sjeveru okomito na trasu. Ovo je pogled s druge strane, s Gračanske ceste s juga prema sjeveru. Dakle, kao što sam označio na slici. Radi se u biti o dvije odvojene zgrade koje su povezane zajedničkim temeljem i prizemljem. Između njih je prolaz od cca 6m. Dio pod br. 1 je manja zgrada u kojoj je smješten tehnički dio žičare. Konkretno glavna užnica, mehanizam za usporavanje i okretanje kabina, odspajanje i spajanje na sajlu, ulaz/izlaz putnika itd. U drugoj zgradi (označeno br. 2) bit će ostali sadržaji ali možda dio i spremišta kabina. Ova linija koju sam povukao izgleda kao da je položena malo po širini, tj. da zgrade nisu u istoj ravnini. No radi se o optičkoj varki, dakle zgrada 1 nije isturena prema desno u odnosu na zgradu 2 kako se možda na prvu čini. Detalj U sklopa oko kojeg kabine okreću, slikano s Gračanske. Zašto sam rekao da mislim kako će i u "zgradi 2" biti neki dio vezan za tehniku same žičare? Zbog toga što na zaobljenom dijelu U mehanizma po kojemu se gibaju kabine kroz donju postaju i okreću vidimo (narančasto) dvije skretnice (ako se ja ne varam) koje su usmjerene prema tramvajskom okretištu, dakle od strane na kojoj ja stojim i slikam. Što bi značilo da će možda dio kabina stajati u prizemnom nivou u drugom dijelu zgrade. Zgrada 1 imat će također kosi krov u istom smjeru kao i zgrada 2. Sada slika iz drugog smjera, okomito od sjevera prema jugu. Ovo je koliko vidim ulaz u garažu za cestovna vozila. Nalazi se točno ispod "U" mehanizma. Malo detaljnije mehanizam donje postaje. Vide se ispod place zaštitne cerade gumeni kotači koji će pogoniti kabine kroz postaju, a služe i kao usporivači te ubrzivači. Također se na slikama vide nosači sajli. Pogled na donju postaju također od strane juga prema sjeveru. Vidi se i prvi stup koji se oslonjen o armirano-betonsko prizmelje zgrade(a). Isti smjer slikanja ali zumirana tehnika. Ovdje se lijepo vidi kontura U mehanizma. Pogled iz smjera okretišta tramvaja prema tom dijelu gdje bi trebalo biti prizemno spremište kabina ako ja dobro tumačim položaj skretnica za kabine. I naravno neizostavna kutna. Postavljene su poprečne grede na koje se spaja donja (podna) ploča.
  12. Forumas, koliko će WC-a biti na Brestovcu? I kad kažeš ogromni, na što pod tim misliš?
  13. A tako! Kvragu kad ne znam njemački. Hvala na dopuni tj. ispravku. I ispričavam se na čistom dezinformiranju u maniri pravog novinara 24 sata.
  14. Novosti iz Graza. Kupuju 15 tramvaja Bombardier Flexity Wien. Dakle odlučili su se za najnoviji tip niskopodnih tramvaja od tog proizvođača. Dobro im stoji i bijelo-zelena shema i drago mi je da nisu nastavili s onom srebrnom kao na Variotramima. Ovdje je tek jedna slika ali na instagramu ih ima hrpa. Znači, treba opet do Graza skoknuti! https://www.holding-graz.at/holding-graz/news/holding-testet-neue-strassenbahnen.html Time neki tramvaji zu Grazu postaju prošlost?
  15. Najprije da odgovorim Ivanu za kružni tok. Još i bolje da Gračansko Dolje nema veliki promet jer tek tada kružni tok nebi bio dobro rješenje zbog količine lijevih skretača. Dakle, uopće nije poanta u tom pravcu nego u prometu po Gračanskoj cesti te sa i na parkiralište. Kako možeš po sadašnjoj situaciji procijeniti kako će to biti nakon puštanja u promet žičare? Slažem se i ja da po sadašnjem stanju kružni tok tamo ne treba ali upravo je rekonstrukcija napravljena radi promjene prometne situacije nakon izgradnje žičare i parkirališta. Parkiralište usporava tok i sigurno će se tim dijelom sporije voziti, isto tako bit će puno prelaska pješaka preko Gračanske ceste što je sigurnosni rizik ukoliko se brzina ne regulira nekim zahvatom, a kružni tok upravo to radi. Ima tu još razloga zašto, ali kažem i ponavljam. Znamo li kakva je prometna prognoza za to raskrižje nakon puštanja u promet žičare i znamo li koliki je sada promet na Gračanskoj cesti? A sad za slike. Super Arno što si se potrudio. Nadam se da su stupovi zaista ovako zeleni da se uklope u okoliš, dakle da se ne radi o nekakvoj zaštitinoj foliji koja je omotana radi transporta ili slično.
  16. EDIT: počeo sam pisati post 2h prije postanja pa nisam vidio što je Arno napisao. Dakle moj post niti nije potrebno čitati jer sam ponovio sve što je on napisao. Ali tim više znači da očito ne pišem gluposti. Ne znam za koga se to odnosi. Ne osjećam se prozvanim jer ja tako ne komuniciram. Evo preciznije i konkretno o dimenzijama da se ne natežemo oko duljine jer duljina ovdje nije varijabla koja je uopće bitna, ali dobro. Kutna građevina sastoji se od pet armirano-betonskih stupova na koje dolazi armirano-betonska ploča. Na nju se montira čelična konstrukcija na koju idu svi tehnički elementi kojima se savladava kut između promjene smjerova trase žičare. Koriste se ubrzivači i usporivači kabina (vjerojatno pneumatski kotači), oprema za transport kabina (recimo to tako tračnice) te oprema za stezanje i otpuštanje kabina na pogonsko/nosivo uže. Armirano betonska ploča na koju ide sva ta oprema dimenzija je 43,11 x 21,55m. Na cijeli taj sklop dolazi još krovna konstrukcija. Najviša visina kutne građevine (visina najvišeg stupa pa do krova) iznosi oko 24m. Unutra u tom sklop koliko sam shvatio na toj platformi nalazi se servisno-upravljačka prostorija. Što se tiče dijela donje postaje koji se može usporediti sa kutnom postajom što se tiče tehnologije prihvata kabina i manipulacije s njima (dakle isključivo konstrukcija s tehničkom opremom), biti će duga 27m i bit će dvostuko široka od kutne dakle oko 40 do 50m. Javno dostupna dokumentacija je aljkava i nema izmjere širine. Ono što je glavna stvar i ono što određuje cijenu jest opremljenost donje postaje odnosno kutne građevine. Donja postaja je daleko skuplja jer ima više pogonske opreme i opreme za savladavanje kuta (180 stupnjeva), plus ostala oprema koje nema na kutnoj građevini. Zašto je rađena baš u toj duljini ne znam. Mislim li da je mogla biti kraća? Ne mislim, jer takvo nešto rade inženjeri građevine i strojarstva koji su očito s razlogom postaviti takve dimenzije, iako to je dobro pitanje i ja bih volio znati taj odgovor. Međutim ne mogu tvrditi da je mogla biti kraća jer nemam na osnovu čega to tvrditi. Ono što ja kao laik u tom području mogu reći (pošto nisam inženjer strojarstva nego prometa i nisam upoznat s točnim dimenzijama pogona i s točnom izvedbom) da je potrebna duljina na kojoj kabina se odvaja od užeta te postupno usporava na nešto nižu brzinu te ponovno prilikom savladavanja tog loma trase ponovno ubrzava na brzinu izlaznog užeta. Pretpostavljam da se u manjoj duljini to postupno smanjenje i povećanje brzine ne može izvesti, odnosno da bi kabina usporila s prevelikim ubrzanjem i obrnuto (kao što si i sam rekao). Osim toga negdje mora stati taj mehanizam za prihvat i odvajanje kabine te skretne užnice. Sad se otvara pitanje, jeli moguće imati pogon preko kotača koji se vrti istom brzinom kao ulazno i izlazno uže pa da kabina ne gubi brzinu? Odgovor ne znam ali i u tom slučaju je potreban blag radijus radi centrifugalne sile i uopće tehničke mogućnosti savladavanja takvog kuta bez promjene brzine. Naravno da ne košta kao obični stup žičare. Ne znam tko to je dosad to tvrdio? Gdje vidiš spekulacije? Napisano je više puta (od više forumaša) koja se tehnologija koristi po onome što se može iščitati iz dokumentacije i uz saznanje što se inače koristi u takvim slučajevima. Dakle ako je to spekulacija onda u redu ali nitko od nas nema detaljnija saznanja od toga. Dakle kabina se odvaja od užeta, prelazi na kotače, s postupnim usporenjem te potom ubrzanjem te opet prelazi na uže. Samo uže prelazi preko sustava skretnih užnica i nastavlja dalje. To da projekti nemaju uvijek isti tehnički naziv nije točno. Znači želiš reći da sam ja u krivu kad tebi kažem da nešto poput "Natječaj za opći projekt žičare" ne postoji? Opet te molim da jasno kažeš što nije definirano i što fali? Ja ne razumijem što fali. Po mom mišljenju sve što treba je tu. Fali arhitektonski i urbanistički natječaj za donju postaju? Isto tako, jedno je kako je nešto odrađeno a drugo ima li natječaj ili nema. Ne znam što je odrađeno kao formalnost. Onda nas upoznaj precizno s time što je odrađeno kao formalnost ovdje za razliku od starog projekta donje stanice. Ja takva saznanja nemam niti stvarno znam na što ciljaš.
  17. Evo ja ne znam jeli moglo ljepše. Jer se po dokumentaciji vidi da se kompletnom duljinom polaže jako puno kablova, možda i kakva odvodnja, tu su još temelji za svaki stup, teška vozila itd. Uz to idu betonski zidovi na dijelovima trase kao zaštita od klizišta tamo gdje je očito procijenjena opasnost od toga. Ja vjerujem da će to srediti i da će vegetacija brzo napraviti svoje. Mislim da tako ljudi reagiraju na Forumasa jer on nikada još nije vodio dijalog i odgovorio na argumente protiv njegovih. To je glavni problem bar što se mene tiče. Ja nemam ništa protiv da iznosi svoja stajališta. PS. vezano za ono rješenje parkinga. Kako znate da kružni nije potreban? Netko je od vas mjerio promet i zaključio takvo što? Dakle kako se neko mišljenje o konkretnom tehničkom rješenju (ne o doživljaju slike, okusu jela itd.) može dati bez konkretnih informacija? Jer ovdje ne pričamo o načelu nego baš o tom kružnom toku. Isto tako, ono kublachovo rješenje. Ok, načelo okomitog parkiranja je u redu. Ali onaj plan nebi prošao baš nigdje što je kublach nacrtao jer nedostaju neki osnovni elementi koji su nužni.
  18. Ali to ne funkcionira tako. Prvi je problem što se ne izražavaš precizno i točno. Razgovori o tehničkim pitanjima traže preciznost i konkretnost. Dakle, što po tebi znači opći projekt žičare? Što bi on uključivao? Zna se kako ide tijek od ideje do konačne odluke pri gradnji bilo čega. Dakle od idejnog rješenja do izvedbenog projekta. Ne znam što bi značio opći projekt žičare, to ne postoji. Ovim natječajem za opremu je upravo definirana i trasa te svi elementi potrebni za gradnju. U natječaj je priložen idejni projekt na temelju kojeg se radi (razvija) glavni kad je već odabran izvođač i proizvođač postojenja. A drugi natječaj je za samu izradu izvedbenog i glavnog projekta. Što ti više treba od toga? Za promjenu same trase naravno da ne postoji nikakav natječaj jer je to odluka gradske uprave. Što se tiče kutne građevine (to nije postaja). Točno je da za veći okret treba više kotačića. Isto tako za veći kut treba logično i dulja tračnica, sve jasno. Nisam shvatio baš što je sporno? Međutim bilo je riječi o "zahtjevnoj tehnologiji", ne o tome koliko gdje treba kotačića. Kutna građevina nije zahtjevna tehnologija, već ista ona koja se koristi u donjoj i gornjoj stanici ali korištena u manjoj količini pojedinačnih elemenata koji se koristi za ubrzanje i usporenje kabina te za odvajanje kabina od sajle. Baš zato što se na donjim postajama okreću na manjem promjeru (za 180 stupnjeva) treba veća građevina, logika mi ne štima. Dakle, kutna građevina je manja (ne veća) od donje postaje zato što je manji kut, upravo je njena veličina razmjerna namjeni ako uspoređujemo sa donjom postajom. Ne shvaćam kako na pamet možeš reći da je kutna građevina prevelika a ni sam ne znaš zasigurno mora li uopće postojati i kako ista funkcionira. Ali glavno da je preduga ovako od oka. Ljudi moji, pa ne možemo o inženjerstvu kao na placu licitirati, a čak i tamo postoje vage. U natječaju se može pronaći da će imati ubrzivače i usporivače, što imaju i krajnje postaje, a zna se da će se skidati sa sajle jer je kut loma trase veći od 3,5 stupnjeva. Ovisi o proizvođaču kako će to riješiti ali zna se općenito iz prakse kako se rade takva rješenja. PS. ja sam sad ponovio dobar dio posta gdje sam pisao o tome još prije od Arna. Očito se ignoriraju odgovori ili se desio previd. Inače, Arno je napisao "skreće koliko treba" jer je jasno na što misli. U kontekstu da nije problem savladati bilo koji kut (razuman, ne npr. veći od 180 stupnjeva) pogotovo sa 1S tehnologijom gdje nema komplikacija sa drugim sajlama. Koristi se svugdje klasična tehnologija sa ubrzivačima i tračnicama.
  19. Ja to više ništa ne razumijem. Idu u projekt iako Grad nije vlasnik kompletnog zemljišta. A sami su naveli kao razlog premještaja Donje postaje na sadašnju poziciju radi istog tog problema što bi čak i držalo vodu. I slažem se kublach. Tvoje parkiralište je smislenije, s većim kapacitetom ako se ne varam, s manje konfliktnih površina. Pregledan je i organizacija prometa je sasvim intuitivna te s manjim mogućnostima za nesreće jer nema centralne prometnice prema kojoj ide sva količina prometa sa i na parkiralište. EDIT. sad sam povećao sliku. Fali ti kublach pješačkih površina (nogostupa), fali ti ulaz odozgo iz pravca Markuševca i fali ti zelenih površina između parkirališta po novim standardima gradnje parkirališta. S toga sam ipak obrisao komentar o prometnim inženjerima iako mi se tvoje načelo okomitog parkiranja više sviđa. Ovaj dio s kružnim je sasvim u redu ali sporan je ovaj s parkingom.
  20. Da ok. Dakle onda je Grad otkupio parcelu i to nije razlog da se žičara gradi tu gdje se gradi. Ne razumijem. Tko je tu lud. Onda je Bandić jednostavno lagao kad je naveo da se žičara gradi do samog okretišta radi nesređenih imovinsko-pravnih razloga. Ovo je stvarno otišlo izvan kontrole po razini bahatosti i bezobraznosti. Ne mogu shvatiti kakvi su tu interesi u pitanju da se žičara zajedno s garažom ne gradi na toj parceli. Pa da je i u pitanju pogodovanje opet ne razumijem jer se ionako tamo gradi parking. A ovako su mogli uklopiti garažu i postaju u jednom.
  21. Ok, dakle tražiš natječaj konkretno za nabavu opreme ili? Ne razumijem. Dobro, mogu se složiti s tobom. Želio sam reći, žičara ne treba nužno biti okrenuta skijašima i planinarima koji ciljano i sada idu gore. Nego da privuče građane u širem smislu, i one kojima je sad nepristupačna i nemaju posebnog motiva da odu gore uz prethodnu činjenicu. Ali ako pišeš nešto totalno nevezano za ono što sam ja rekao onda to odvoji. Ovako ispada da meni odgovaraš na nešto što ja uopće nisam spomenuo. Dakle, slažem se. Uopće nema elaborata koji podržava ovakav kapacitet žičare kakav je u projektu. Da ponovim. Ja sam pogrešno definirao nešto kao "ne-turistički" što je zapravo i daje turistički. Gore sam napisao što sam htio reći. Dakle naravno da nisam mislio na JGP u smislu prijevoza ljudi do Zagorja. Ugl. nije mi ovo jasno za natječaje, što po tebi fali i što nije razjašnjeno? Ja ti nisam dao sve linkove nego samo dva primjera.
  22. Molim cijenjene forumaše da ne repliciraju članu Forumas totalno nevezanim uz temu komentarima (off topic). Ne moramo se slagati s njim ali može mu se replicirati i argumentima i u konstruktivnom duhu rasprave. Hvala. Off topic je sakriven.
  23. Rijetka tehnologija? Koristi US Navy i NASA i nitko više osim Bandića. To nije rijetka tehnologija, ali jest rijetka izvedba žičare. Međutim tehnologija nije ništa spektakularno kao što sam i napisao u nekom od postova prije. Dakle obični produljeni stup na kojemu se mijenja kut trase i na kojemu se kabina najvjerojatnije odvaja od nosivog užeta, klizi inercijom po tračnicama te se na kraju stupa ponovno priključuje na uže. Druga varijanta da ju pogone gumeni kotači kao u postajama, a najjeftinija opcija da se ni ne odvaja od stupa. Ne znam kako će biti točno izvedeno. U svakom slučaju posve standardna oprema, nikakva posebna tehnologija, materijali, posebna oprema itd. Potpuno ista oprema koristiti se ponavljam u svim segmentima trase gdje se vrši odvajanje kabine od nosivog užeta. Bit će unikatnih dijelova koji se najviše odnose na građevinske elemente, ne toliko na tehničke elemente samog pogona i mehanizma koji će omogućiti odvajanje kabine prilikom promjene nagiba. Ukoliko će postojati tračnica po kojoj će kabina kliziti onda je to primjer jednog elementa koji se troši (dakle nije građevinski) a kojeg nema na ostatku trase. Ali to nije nikakva posebna tehnička mana ovog sustava u vidu problema s održavanjem (bilo ekonomskih bilo logističkih). Okej dobro, kutna košta toliko koliko košta. A koliko košta izvlaštenje sa svim troškovima dakle zemljišta i postupka? Isto ako ponovno ja naglašavam. Samo prolongiranje početka gradnje samo radi toga je po meni nedopustivo i trebalo je prići planu B. Da je po 77 put ponovno prolongirao početak radova ja bih ga prvi kritizirao zašto nije prešao na plan B i na drugu lokaciju, odnosno izvedbu koja se i gradi. Ne znam jeli ovo provokacija sa linkom ili što jer i sam znaš kako doći do informacija o natječajima. Ukoliko ne znaš, onda sam te precijenio i isričavam se. Dakle ovdje se javno objavljuju svi natječaji sa popratnom dokumentacijom. Treba pretražiti povijest, bilo je više natječaja vezanih za cijeli taj projekt. https://eojn.nn.hr/spin/application/ipn/documentmanagement/DokumentPodaciFrm.aspx?id=1881433 https://eojn.nn.hr/SPIN/APPLICATION/IPN/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?id=1034131 itd. A ovo za Forumaša. To se odnosi na mene? Ne odgovaram mu s argumentima? Ili sam napisao da laže bez argumenata nakon toga? Ozbiljno? Ajde me onda citiraj i pronađi gdje sam ja tako postupio. Ja tvrdim da nisam. Nevjerjatno da ja kao protivnik Bandića i njegovog odnosa prema Gradu (i zakonu), netko kojemu se gadi kako se odnosi prema medijima i koliko zapostavlja mišljenje struke moram opravdavati njegov projekt ove megalomanske žičare. Zato jer ste jako skloni pretjerivanju, i zato jer nihilizam ne vodi nigdje. Umjesto konstruktivnih kritika, ovo je sve samo ne to. Ovo su djetinjasti komentari koji daju samo pravo onima koji ga brane da kažu "pa vi nemate pojma". A što se tiče cijene! Pa naravno da je 50kn preskupo i da mi je jeftinije i praktičnije onda autom otići, jer se sve uvijek svodi na cijenu. Ja sam već na samom početku ove teme rekao da naša žičara ne može biti direktno uspoređena s npr. Pohorjem jer situacija s prometnom potražnjom nije analogna, a gradi se radi iste, ne egzistira u vakuumu, Sljeme nije elitna ski-destinacija, niti Srđ. Sljeme treba biti dostupno prvenstveno građanima Zagreba za rekreaciju, uživanje u prirodi i približavanje svih tih (i budućih) sadržaja gradu. Dakle žičara treba biti oblik JGP-a, a ne usmjerena turizmu i zaradi. Zbog toga građani žele žičaru, samo tako ona ima smisla. Ali pričekajmo stvarno stanje, ja novinama ne vjerujem. @diogen. Također pitam i ja. Tko je ikada od nas forumaša zagovarao ovakvu žičaru, s ovakvim kapacitetom itd.? Pod tim ne mislim na izbor trase.
  24. Sve se prolongira radi nesposobnosti Gradske uprave i Gradonačelika da razmišljaju i djeluju unaprijed. Pa se ta imovinsko-pravna pitanja ne rješavaju na vrijeme na parcelama koje su GUP-om rezervirane za određenu namjenu. Tako je došlo i do ovog problema zbog kojeg je lokacija donje postaje premještena. Druga verzija priče da se donja postaja mogla raditi i na staroj lokaciji ali da je u pitanju kriminal. Ja se ipak nisam sklon prikloniti toj opciji jer je besmislena jer je ovaj projekt pod povećalom javnosti i priča je jasna oko problema sa zemljištem. To da se može graditi na tuđem je neistina i pretjerivanje koje ide u prilog krininalcima u Gradskoj upravi i hobotnici oko Bandića. Ovo s Prečkom je primjer koji nije analogan situaciji sa parcelom gdje je trebala biti građena donja postaja. Svaka relativizacija kako prolongiranje nije problem ide upravo u prilog ovakvom funkcioniranju grada. Ne vidim u čemu je problem s ovim rješenjem ako je ono jedino moguće u ovim okolnostima. Opet mi nije jasno otkud taj zaključak da bi otkup zemljišta i gradnja po starom planu koštala manje? To isto tako nema baš smisla. Pa nije kutna postaja svemirska stanica. Radi se o sklopu od 3 stupa pod kutem. Na kraju na žalost ispada sa ja branim Bandića, no ovdje se priklanjam zdravom razumu. Kriminala i korupcije ima svugdje, ali od tolike inflacije optužbi i traženja kriminala u baš svemu se taj isti kriminal kad zaista postoji (a najčešće na stvarima koje nisu pod povećalom javnosti) neće se ni primijetiti. To je klasičan problem. Zagovaratelji Bandića slijepo i tupo podržavaju sve što radi iz raznih razloga a protivnici pretjeruju i na baš sve imaju negativnu kritiku sa svakakvim argumentima.
×
×
  • Create New...