Jump to content

trambus

Članovi
  • Posts

    1506
  • Joined

  • Last visited

Everything posted by trambus

  1. To sam se i ja pitao Jedino što mi pada na pamet u vezi Kršana je da je on veće i starije naselje od Podpićna, koji je tek nastao malo prije gradnje pruge. Još mi je nešto nejasno: Čitao sam da se teret za TE Plomin (ugljen) i (propalu) labinsku industriju vozio od ž.st. Kršan. Zašto ne od Kožljaka kad je on bliže Plominu i Labinu?
  2. Bliže se izbori, a s njima evo i novih obećanja (ludom ...) http://www.vjesnik.hr/html/2007/10/01/Clanak.asp?r=unu&c=3 Sanader je obećao završetak punog profila autoceste Zagreb-Rijeka i istarskog ipsilona te realizaciju dugoočekivanog projekta pruge Rijeka-Pula kako bi Istra napokon dobila neprekinutu željezničku vezu s ostatkom zemlje.
  3. Jako zanimljiva reportaža Ali nisam uspio pronaći godinu izgradnje "najstarije uskotračne željeznice u RH" Na onom linku Hrv. šuma spominje se da su se šumske željeznice počele graditi kad i pilane, u Siraču 1879. Znači nije starija od 1879.? Je li to stvarno najstarija u Hrvatskoj U putopisu o Bršici (Raša) stavio sam: Iz "Promet u Istri": Godine 1871. bila je napravljena pruga za konjsku vuču Krapan - Štalije, a 1879. su uvedene parne lokomotive. Ta je pruga bila uskotračna, sve dok nije sagrađena Lupoglav-Štalije, kad je prebačena na 1435 mm. Služila je za prijevoz od rudnika Raša do luke, znači nije bila dio rudnika.
  4. Probat ću skenirati sliku kad stignem. Evo je, kvaliteta nije vrhunska, ali glavno da se vidi
  5. A baš sam ja to htio reći , u školi se nekad učilo : Što je putopis, pročitajte ili poslušajte (na Radio-Zagrebu 3. program) Matka Peića.
  6. A valjda Most Raša, a uštedili su 4 slova u tiskari Nego, skinuo sam neki dan s foruma aktualnu mrežu pruga HŽ i tamo su stanice: Lupoglav, Učka, Kršan i Raša. Znači, Kožljak su ukinuli kao službeno mjesto, a Most Raša zovu Raša. Evo mogućeg objašnjenja zašto je na karti pruga Lupoglav-Raša, a ne Bršica. Kolodvor Raša u mjestu Most Raša je zadnji kolodvor, ono dalje u Štalijama i Bršici su (industrijski) kolosijeci. Kao što je na Divača-Pula zadnji kolodvor Pula, a iza njega je bilo stajalište Pula Obala, te još par kilometara kolosijeka kroz Uljanik.
  7. Čestitke na reportaži. Nije baš zgodno probijati se kroz šikaru gdje 50 godina nije nitko prošao. Ali i to je bolje nego ono s istarske strane "tunel" i kolodvor kojim ipak prolaze vlakovi
  8. Da, ali tu se radi o rudničkoj željeznici koja je bila elektrificirana. Normalni kolosijek do Bršice izgrađen je tek poslije II. rata (vidi onu čuvenu tablicu). S druge strane, ja imam u planu malo istraživati raške rudnike tj. njihove željeznice, ali bojim se da će taj projekt malo pričekati jer imam malo frkovitu situaciju doma... Imaš pravo. Na slici u knjizi vidi se rudnička elektrificirana želj., a kolosijek izgleda uskotračni. Još ima jedan podatak, a to je da su prije WW2 Talijani planirali uskotračnu prugu Štalije - Podpičan, ali je nisu stigli realizirati. Možda su nešto od njihovih planova iskoristili graditelji "normalne" pruge Lupoglav - Štalije. Jedva čekam nove putopise. Sretno
  9. Vrlo interesantno! Di si to iskopao? Sve je iz "Promet u Istri" Josipa Orbanića koja je izašla 2005. povodom završetka zapadnog kraka Ipsilona. Knjiga velikog formata za preporučiti
  10. A ovo je za "Vjerovali ili ne": Bršica je postala luka za opremu brodova ugljenom i vodom te postala drugom lukom Kraljevine Italije, odmah iza Genove. I željeznica je počela koristiti raški ugljen, što je omogučilo proizvodnju više od milijun tona ugljena 1939. god. s ciljem 100.000 tona mjesečno. A kako danas jadno izgleda Bršica Raški rudnički bazen imao je znatne zalihe smeđeg (mrkog, kamenog) ugljena, koje su 1950. stručnjaci procjenili na približno 30 milijuna tona. .. Najviše se upotrebljavao za pogon lokomotiva, brodova, za termoelektrane i za industriju. Jugoslavenske željeznice trebale su mnogo ugljena, i kako se kasnije pokazalo, postale su njegov glavni potrošač. Sve ložionice u Jugoslaviji, osim Ćuprije, koristile su raški ugljen u kombinaciji s drugim ugljenom.
  11. Da, evo baš sam pročitao da je ta pruga bila elektrificirana još 1928., dakle prije Rijeka-Pivka, a sama pruga je starija od Divača-Pula Eto neistraženog željezničkog blaga Iz "Promet u Istri": Godine 1871. bila je napravljena pruga za konjsku vuču Krapan - Štalije, a 1879. su uvedene parne lokomotive. Godine 1919. bilo je u ugljenokopu 7 parnih lokomotiva, 930 vagoneta i 97 km uređenih hodnika. Promet unutar rudnika obavljao se ručno i s konjima. Do galerije su vukle benzinske lokomotive a na površini parne. Benzinske lokomotive su 1922. zbog sigurnosti zamijenjene lokomotivama na komprimirani zrak. Rudnik se širio i 1924. je imao već 24 lokomotive. Počeli su razmišljati o eletričnoj vuči što je i ostvareno 1928. na relaciji Štrmac - Krapan i nakon toga 7 km pruge Krapan - Štalije i Bršica. Za te je potrebe bila izgrađena i termoelektrana Vlaška.
  12. Izvrsna reportaža. Posebno onaj dio starom cestom (pardon prugom ) priko Učke Baš sam razmišljao da sljedeći put uštedim 28 kn i odem preko, samo sam čuo da ima gadnih zavoja. Koliko treba otprilike za dio Veprinac-zap.portal tunela? Znači onaj komadić što si ušao u SLO na cesti Buzet-Brest se tretira kao prolaz, a granični prijelaz je na skretanju ceste prema Rakitovcu? Samo mali ispravak: Ročko polje nikad nije bio kolodvor. Ona zgrada je možda od čuvara pruge. Jedini napušteni kolodvor na Buzet-Pula je Čabrunići ili kako piše u monografiji Rovinjske pruge u originalu Zabrunici Ne znam jesu li Slovenci napustili kolodvor Podgorje?
  13. A valjda Most Raša, a uštedili su 4 slova u tiskari Nego, skinuo sam neki dan s foruma aktualnu mrežu pruga HŽ i tamo su stanice: Lupoglav, Učka, Kršan i Raša. Znači, Kožljak su ukinuli kao službeno mjesto, a Most Raša zovu Raša.
×
×
  • Create New...