Jump to content

DB

Članovi
  • Posts

    18769
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    64

Everything posted by DB

  1. Hm, brzo si odustal. Ostalo ti je od nesuđenog ŽCP-a još bar 2 x toliko do Sutle. 🙄
  2. Našel se i članak u nov...portalu o tvom kraju: OVO SE NE VIĐA ČESTO Lik prodaje jezero u Hrvatskoj! Otkrio nam je cijenu i tvrdi: 'Ne, nije riječ o šali'; Već su stigli i komentari ... Jezero je nastalo u vremenu kad smo tu iskopavali pijesak, a imali smo plan i gradnje kućica za iznajmljivanje uz njega, kazao nam je prodavatelj jezera u Drenju Brdovečkom 18.4.2023. 18:34 IVAN HALAR SNIMIO ČITATELJ Ovih dana u jednoj Facebook grupi za prodaju osvanuo je jedan posebno zanimljiv oglas u kojem je korisnik naveo kako prodaje - jezero! Potaknuti prodajom neobičnog 'artikla', okrenuli smo njegov broj te doznali o kakvom je jezeru točno riječ. "Dobar dan, zovemo u vezi vašeg oglasa. Prije svega, je li možda riječ o šali ili zaista prodajete jezero?", upitali smo. Oaza u Drenju Brdovečkom "Vi ste već četvrta osoba koja to pita. Znam da nije uobičajena prodaja, no zaista nije riječ o šali", odgovorio nam je prodavatelj te ljubazno iznio podatke koje smo zatražili. Kazao je kako se jezero nalazi u Zagorju u Drenju Brdovečkom nedaleko od granice sa Slovenijom. "Vlasnik parcela na kojima se nalazi jezero je moj otac i trenutačno sam u fazi prebacivanja vlasništva. Imali smo plan i gradnje kućica za iznajmljivanje uz njega, no u međuvremenu smo odustali te ga odlučili prodati. Jezero je nastalo u vremenu kad smo tu iskopavali pijesak, a poribljeno je 2011. godine", priča prodavatelj, koji je inače iz obližnje Pluske u općini Luka, te dodaje: "Znali su mi ribolovci ispričati kako u jezeru ima dosta ribe te da su ponekad ulovili amure od 16 kilograma. Dakle, nije riječ o bari već voda cirkulira kako vodostaj Save raste odnosno pada. Dubina jezera se, dakle, kreće oko dva, tri metra". Površina oko 8500 kvadrata Potencijalni kupac ima mogućnost i smanjenja odnosno povećanja površine jezera koja u ovom trenutku oko 8500 kvadratnih metara dok je ukupna površina svih parcela nekih 18.700 kvadrata. Dimenzije jezera su 120X70 metara. "Cijena je 5,5 eura po kvadratnom metru, odnosno ukupno oko 100 tisuća eura", kazao nam je prodavatelj te dodao kako je budućem vlasniku spreman pružiti i pomoć oko uređenja okoliša jezera ukoliko će biti potrebno. "Smatram kako cijela ta priča ima dosta potencijala, no neki interesenti znaju se čuditi visokoj cijeni. A za stan im, primjerice, nije mnogo platiti 100 tisuća eura", ističe prodavatelj te otkriva kako na imanju u Pluski ima još jedno jezero sličnih dimenzija, no ono nije na prodaju. 'Ponudite ga ministrima' Spomenuti oglas izazvao je dosta zanimanja i u grupi za prodaju na Facebooku. "Da imam taj novac ne bih mnogo razmišljao. Za privatne trenutke - dušu dalo", komentirao je jedan korisnik dok je bilo i onih koji su pisali šaljive poruke. "Ponudite ministrima, bivšim i sadašnjim, prodaja je zagarantirana", "Jesu li i ribe u cijeni", bili su neki od komentara.
  3. Pa kaže Mujo milicajcu: "A iza mene ide Suljo, kolko ćete tek naplatit njemu, on opće nema biciklo".
  4. Ja nikad nisam bio railfan, pa me isto tako, dok sam bil i mlađi, nije smetala trešnja, zabacivanje, lupnjava, dim i slično. Smetale su me gužve, gde sam jedva stal u profil sjedišta (pod onim brojevima na naslonu). Smetalo me je i grijanje - na 1 je bilo ko za saunu, a na 1/2 ko za bolničke pacijente. Užas! Povremeno sam se s njima susretal u razdoblju rada u ZOP-u (putnički iz Siska za Prijedor i kumrovečki). Prvi je bil čisti horror, zbog gužve i još više dima kojeg si doslovno mogel razgrtat rukama. Drugi je bil OK, jer su vožnje najčešće trajale od Zapadnog do Podsused Tv. 🙂 No, u tim,ajde mlađim godinama, nisu mi bili udobni, osobito ne oni sa skaj-tapecirungom i na iole duljim relacijama. Zadnji put sam se vozil u njima prije nekih 20-ak godina, kad me je vrag nateral da 3 dana za redom idem u Varaždin i natrag. Bili su mi na raspolaganju samo Baat-ovi. Bili su više prazni nego poluprazni, pa je s te strane bilo konforno kontrolirati pregrijavanje otvaranjem prozora - ali je truckanje i zabacivanje tih nepuna 3 sata bilo nesnosno. 😖 Ono kaj ti hoću reći je da su (puno) mlađe kosti puno tolerantnije na neudobnosti, a doživljaji vožnje puno jači.
  5. I sada je (bar pretpostavljam) važeći ugovor željezničkih uprava iz 1992. po kojem je cijela kumrovečka pruga pripala HŽP-u (ak se je u to vrijeme zval tako), a također i ovaj most na Sutli, s komadom pruge iza njega, do, vjerovali ili ne - važeće republičke / državne granice. 😉 Za onaj most kod Imenog sam zaboravil čiji je.
  6. Antiša, pomislil sam prvo još jedan forumaš je završil svoj put i znam li ga možda ... i trebalo mi je i teksta i vremena da skužim da se ne radi ni o forumašu, niti o lokomotivi, nego o vlaku. Poštujem osjećaje, tradiciju i nostalgiju, ali tako je to i u životu i u voznim redovima - nekad je pojam zagorskog cuga bil niz od 10-ak maslinasto zelenih dvoosovinaca s drvenim klupama i s parnjačom na čelu. Promjenila su se vremena, stoljeće (milenij dapače), pa bu jednom ubuduće nekakva brundava Folcika ili Som bili uspomena nekim novim klincima koji buju znali uglavnom za električne, baterijske i vodikove garniture. Možda u njima bude i kakav multimedijalni sadržaj, bar sa kavom, čajem ili (a zakaj ne) i s tudumom, delancem ... ili šampanjcem. 🥂 Nije loše ostaviti trag, ali ne treba ni previše tugovati zbog napretka. 😉
  7. Ček, ček 😲 ... tam se gradi nekakav nadvožnjak (nathodnik)? I niko ni zuc o tome?! I nisi snimil niš o tome osim te dve panorame? 😧
  8. Vidim, u trendu si sa LGBT zajedničarima. 😋
  9. Hm 🙄 ... Stanley postavi pitanja i onda nestane 👻 - jel zato kaj smo mu začetali putopis il nije zadovoljan odgovorima ...? 😶
  10. Ne kopam po projektima, pa ti bum moral povjerovat. Ipak, nemrem ne prosvjedovati da je to pretjerivanje. Jeee - to ti je nekaj čistam drugo - bi rekel Tetec z Gruntovca. 😋
  11. Klotoida je odavno u primjeni na cestama, no na kolosjecima se nije pokazala dobra. Nije problem u izračunu, nego je poanta da kad pravac i kružni luk spojiš tračnicom, ona se prirodno povija upravo po kubnoj paraboli. Do podatka da sve druge krivulje budu dezintegrirane, odnosno da se tračnice neravnomjerno troše, naravno nisam došao empirijski, nego čuo od starijih kolega ... pa ako su lagali mene i ja lažem vas. Ako je tomu tako, imam osjećaj da je to više pusto teoretiziranje (vulgo: pravljenje pametnim) nego praktična potreba. Uostalom, usporedimo to sa skretanjem još bržih vozila: mlaznih aviona. Automatski pilot u skretanju okreće avion oko vertikalne osi i naginje ga oko uzdužne osi taman koliko treba da je rezultanta gravitacije i centrifugalne sile usmjerena okomito na podnicu. Formulu koje krivulje ima ugrađenu?
  12. Statičari bi ti skinuli sva zviježđa s neba zbog toga. Prvo zato kaj je to pitanje dinamike, a drugo zato kaj oni sve dokazuju matematički, a u ovom slučaju treba uć u formule za dokazivanje statičke nosivosti s pretpostavljenim koeficijentima za kompenzaciju dinamičkog u statičko opterećenje. 😋 Stvar je u praksi puno jednostavnija: praksa je pokazala da relativno mali nadsloj tampona i tucanika na takvoj krutoj podlozi nije dobar za preuzimanje dinamičkog opterećenja ispod znatno krućih betonskih pragova (dolazi do pojačanog drobljenja tucanika i zbijanja sloja uz gubitak elestičnosti cijele nosive podloge), pa je za takve situacije (i još za razmjerno velike uzdužne nagibe i krivine manjih radijusa - čini mi se ispod 500 m - i prelazna mjesta na objekte) propisana ugradnja isključivo drvenih pragova. 😊
  13. Mogu jedino dodati da se prijelazni lukovi projektiraju (polažu) po kubnoj paraboli, koja je najprirodnija krivulja po kojoj se prema fizikalnim zakonima nastoje kotrljati kotači u prelasku iz pravca u kružni luk i obrnuto. Svaki pokušaj ugradnje neke druge krivulje rezultira dezintegracijom iste. 😋
  14. Tzv. kombinirka, ili od ovog proizvođača, među graševincima poznat kao "icebejac".
  15. Razmišljal sam odavno o tome - ali u tehničkom, a ne financijskom smislu. Za prvo ima mogućnosti, a za drugo vjerojatno fali ljudi ...
  16. Ne sjećam se za Stubičke toplice. Nastradali su pretežno ljudi koji su išli na posel.
  17. Da, al mislim da je zbog štednje samo pod ranžirnom skupinom. Kad se prevrnula cisterna sa sumpornom kiselinom (valjda na otpremnoj skupini?), nastala je galama da kak to da nisu zaštitili vodozaštitno područje.
  18. Za očekivati je da činovnici pišu po gore navedenom Zakonu, a ne po tom kak on zna da su govorili njegvi stari. Time možda nekim starima nanosi bol, ali jednoznačno i nedvojbeno obilježava jedan jedinstveni toponim. Nitko jedinicama lokalne samouprave ne brani da zakonitim putem traže izmjenu imena, ako neka kritična masa ili čak većina smatra da su im neki birokrati pomiješali slova. Dakle, za mene je i dalje i Madžarevo i Mađarevo (ovisno o tom u kojem sustavu se orijentiram).
  19. Ima još (jedna) izreka, ova počne sa "Svašta p..." - al bi ju pobrisali.
  20. Nema ta cijela problematika baš puno veze ni sa jezičnim normama, niti sa lokalnom onomastikom nego sa Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/10 – ispravak, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) - pa konkretno, iz osnovne verzije Zakona proizlazi Madžarevo (zašto je pak na stajalištu "đ", već sam objasnil).
  21. To bi podrazumijevalo i kratkoročnu zamjenu svih natpisa. Po meni, jedini razuman i prihvatljiv čin je službeni apel lokalne zajednice za ispravak naziva njima najbližeg i spornog službenog mjesta (ajde, još se nekak "č" i "ć" mogu riješiti dopunskim naljepnicama, ali za sve ostalo, moraju se mijenjati kompletne ploče). Pa kom smeta sadašnje stanje, taj se buni, a kome ne, ostavlja se postojeće ... Ja se evo, po drugi put bunim da se te sve priče o spornim nazivima potrpaju u novootvorenu temu na Infrastrukturi, jer će inače i dalje svako malo nicati off topic po raznoraznim temama.
  22. Kakogod, no dok su to nazivi službenih mjesta, onda su takvi kakvi jesu, nemreš ih proglašavati po općinskim toponimima. Ne postoje ni naselja naziva Zagreb Klara ili Zagreb Glavni kolodvor ili Podsused Tvornica ili Podsused stajalište - pa ne vidim da se neko zbog toga buni?
×
×
  • Create New...