DB

Za očekivati je da činovnici pišu po gore navedenom Zakonu, a ne po tom kak on zna da su govorili njegvi stari. Time možda nekim starima nanosi bol, ali jednoznačno i nedvojbeno obilježava jedan jedinstveni toponim. Nitko jedinicama lokalne samouprave ne brani da zakonitim putem traže izmjenu imena, ako neka kritična masa ili čak većina smatra da su im neki birokrati pomiješali slova. Dakle, za mene je i dalje i Madžarevo i Mađarevo (ovisno o tom u kojem sustavu se orijentiram).

Ima još (jedna) izreka, ova počne sa "Svašta p..." - al bi ju pobrisali.

Nema ta cijela problematika baš puno veze ni sa jezičnim normama, niti sa lokalnom onomastikom nego sa Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/10 – ispravak, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) - pa konkretno, iz osnovne verzije Zakona proizlazi Madžarevo (zašto je pak na stajalištu "đ", već sam objasnil).

To bi podrazumijevalo i kratkoročnu zamjenu svih natpisa. Po meni, jedini razuman i prihvatljiv čin je službeni apel lokalne zajednice za ispravak naziva njima najbližeg i spornog službenog mjesta (ajde, još se nekak "č" i "ć" mogu riješiti dopunskim naljepnicama, ali za sve ostalo, moraju se mijenjati kompletne ploče). Pa kom smeta sadašnje stanje, taj se buni, a kome ne, ostavlja se postojeće ... Ja se evo, po drugi put bunim da se te sve priče o spornim nazivima potrpaju u novootvorenu temu na Infrastrukturi, jer će inače i dalje svako malo nicati off topic po raznoraznim temama.

Kakogod, no dok su to nazivi službenih mjesta, onda su takvi kakvi jesu, nemreš ih proglašavati po općinskim toponimima. Ne postoje ni naselja naziva Zagreb Klara ili Zagreb Glavni kolodvor ili Podsused Tvornica ili Podsused stajalište - pa ne vidim da se neko zbog toga buni?

Inače postoji nešto što se zove bitumenska stabilizacija, no ovo očito nije to, nego klasični asfaltni sloj. Može služiti za više namjena - jedna je stabilizacija nasipnog materijala, odnosno tampon (da se ne miješaju slojevi), zatim hidroizolacija (protiv dizanja kapilarnih i/ili podzemnih voda) i kao zaštitni sloj od prodora zagađenja u podzemlje. A i sve zajedno. Enigma ostaje zašto (samo) ovdje, a ne i drugdje?

🙄 A gde ti se izgubil kolodvor Jalžabet?

I u aktualnom Priručniku o željezničkim prugama, u Tablici III PREGLED SLUŽBENIH MJESTA, NJIHOVE UDALJENOSTI I NAČIN ODVIJANJA PROMETA - piše Mađarevo - pa je dakle Mađarevo, a ne Madžarevo. Prvo je naziv željezničkog stajališta, a drugo naziv naselja uz prugu. Iz iste priče ko Savski Marof, Andrijevci, Škabrnje, Pušća Bistra itd. itd. Kapiš? 😉

Naravno, al to je prokletstvo uniforme u kojoj imaš šture zadaće i ovlasti, a neograničeno vrijeme za ne činiti ništa. Pa onda neki galame ...

Pa letili su na nekih 300-tinjak metara. Da su nisko brijali, sad bi skupljal sljemenjake i crepove po ulici i krpal nosač antene. 😋

Hm, ko će ga znati ... bilo je sjedište HAC-a (ali i HC-a), pa čega je u datom trenutku, znaju točno valjda samo zaposlenici i članovi obitelji. 😋

Točno, iskliznuli su na iskliznici, ali u 12:50.

Kolko znam, u oba objekta beše vojni lekari ... pa sam mislil i da je njihovim odlaskom prestalo ikakvo vojno korištenje. Druga je stvar sa vlasništvom, odnosno posjedom.

Kad je otvorena vojna bolnica u Dubravi.

Fino su se ovi zakamuflirali.

Da, na 3. fotki je naplatni kiosk. Parkiral sam tam više puta (mislim da je 6 kuma/satu), al zato pojma nisam imal da je parkiralište - zapravo gradska ulica!?

Hm da, pamtim taj kafić u Gotovčevoj - oduvijek mi se gadila ta tapisonska podloga boje biljarskog stola. U kišne dane ko da hodaš po spužvi, a kad je suho vrijeme i tapison još vlažan, isparavanje smrdljive vlage nije baš poticajno za kontemplaciju i uživanje u kavi. Nažalost, nije jedini ... 🤢

Brrr ...

Izgleda da je ova rasprava ozbiljno zabrinula Paju, pa da ga malo preduhitrim (usput, predlažem da se cijela rasprava od Dorianovog posta preseli u Infrastrukturnu svaštaru) : pa Pravilnik o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa (NN 133/09, 144/09, 14/10 i 56/12) kaže Službena mjesta na pruzi Članak 8. (1) Na pruzi postoje sljedeća službena mjesta: – kolodvori, – otpremništva, – odjavnice, – rasputnice, – stajališta. (2) Pojedina službena mjesta na otvorenoj pruzi mogu imati nekoliko namjena (npr. službeno mjesto istodobno može biti i stajalište i otpremništvo). (3) Kolodvor je službeno mjesto na pruzi s najmanje jednom skretnicom iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak otpočinje ili završava vožnju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja. U kolodvoru se može obavljati ulazak i izlazak putnika te utovar i istovar stvari. (4) Prema zadaći u reguliranju prometa postoje: – rasporedni kolodvor; to je kolodvor u kojemu se, osim poslova propisanih za kolodvor, uvode u promet i otkazuju vlakovi, planira otprema vagona, rastavljaju i sastavljaju vlakovi te se skrbi o otpremi putnika i stvari na odnosnome rasporednom odsjeku, – ranžirni kolodvor; to je kolodvor u kojemu se sastavljaju i rastavljaju teretni vlakovi i koji je opremljen posebnom skupinom kolosijeka i postrojenjem za manevriranje; ranžirni kolodvor istodobno je i rasporedni kolodvor, – međukolodvor; to je kolodvor koji se nalazi između dvaju rasporednih kolodvora, – odvojni kolodvor; to je kolodvor iz kojega se regulira i prelazak vlakova s jedne na drugu odvojnu prugu, – kolodvor prelaska s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu; to je kolodvor u kojemu se regulira prelazak željezničkih vozila s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu i obrnuto, – granični kolodvor; to je kolodvor iz kojega se regulira promet između dviju susjednih željezničkih uprava. (5) Odjavnica je službeno mjesto na otvorenoj pruzi iz kojega se regulira slijeđenje vlakova u odjavnom razmaku. Slijeđenje vlakova u odjavnom razmaku regulira odjavničar ili se reguliranje obavlja automatski putem uređaja. (6) Rasputnica je službeno mjesto na otvorenoj pruzi u kojemu se odvaja druga pruga. (7) Otpremništvo je službeno mjesto na otvorenoj pruzi namijenjeno za utovar i istovar stvari. (8) Stajalište je službeno mjesto u kojemu se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju u skladu s voznim redom samo radi ulaska i izlaska putnika, a u kojemu vlak za prijevoz putnika može početi ili završiti vožnju. A u Pravilniku o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge (NN 128/08) imamo Članak 4. Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje: ... (20) »Kolodvor« je službeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi s najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak počinje ili završava vožnju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja. U kolodvoru se može obavljati ulazak i izlazak putnika te utovar i istovar robe. ... (28) »Mjesto prijelaza s jednokolosiječne na dvokolosiječnu prugu« je mjesto na otvorenoj pruzi na kojem vlakovi mogu prijeći s jednokolosiječne na dvokolosiječnu prugu i obratno. ... (39) »Otpremništvo« je službeno mjesto namijenjeno za utovar i istovar robe. ... (65) »Službeno mjesto na željezničkoj pruzi« je službeno mjesto namijenjeno za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi. Službena mjesta su kolodvori, odjavnice, rasputnice, otpremništva i stajališta. Pojedina službena mjesta istodobno mogu imati nekoliko statusa. ... (69) »Stajalište« je službeno mjesto na željezničkoj pruzi u kojem se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju po voznom redu samo radi izmjene putnika, a u kojem vlak za prijevoz putnika može otpočeti ili završiti vožnju. Konačno, u Priručniku za pruge (zadnje izmjene i dopune VR-a): - vidimo da je Donja Stubica službeno proglašena stajalištem / otpremništvom - iako je iz navedenih slika jasno da se tamo ništa niti tovari, niti otprema kao teret. No, postoji mogućnost križanja vlakova, ako i samo ako je kolodvor zaposjednut (prometnikom i skretničarem). Očito, u promjenama nomenklature se je (i ne tako davno) izgubila ukrsnica (dodali joj još jedno "s", pa ju proglasili veseljem uz pisanice), ili po novogovoru ukrižje, pa je tako Donja Stubica izjednačena s Oroslavjem. 🙄 U praksi, to je (trajno) nezaposjednuti kolodvor.

Donja Stubica je i danas kolodvor: - kaj je nedvojbeno prema fotografijama (iako se Paja ne bu složil s tim).

Čudna mi čuda - Baška je krajnje naselje do kojeg vodi cesta, nema dalje - pa kako ju onda zaobilazi???

Eto, i forum služi edukaciji. 🙂 U svakom slučaju, svaki put kad zaustiš ŽCP "Meja", sjetit ćeš se "Milje". 😁

Ajmo Jovo nanovo: ŽCP takvog naziva ne postoji. ŽCP ispod kolodvora Meja zove se "Milja".

Ova trojica na desno su više popila od lijeve polovice ...?

Sad se može na jedan veliki.