mgalic2

Evo, ovdje završava taj tunel.... 😄 Idem dalje prema Pločama. Još jedan ŽCP sa šumom znakića s desne strane.😁 Odmah iza njega je stajalište Banja. Očito je netko napravio gaf pa je meštar od natpisa morao izrađivati zakrpu.🙄 Iza njega mostić preko Crne rijeke ispod kojeg veslaju lađari nakon što skrenu iz Neretve prema Pločama. Idem dalje. Skrećem malo s pruge, nedavno smo nešto raspravljali o Rogotinskom mostu... Mašala junačine... Pogled prema ušću Neretve u more i Pelješcu preko mora. Zanemarite ovo što pluta, nisam ja, majke mi.😚 U daljini rogotinska postaja. Još malo pa ću i tamo. Cesta u brdu je D425, poveznica Ploča do čvora Ploče od kojeg prema Splitu ide autocesta A1, a prema granici s BiH autocesta A10, najkraća autocesta u Hrvatskoj. Povratak na prugu i rogotinski ŽCP (pogled unatrag prema Kominu). Odeeeee..... pruga ispod Rogotinskog mosta....

Ulazak u Komin, po znaku reklo bi se - (skoro) punom brzinom. Postaja u Kominu. Kao i u Opuzenu, zanimljivi volti. Isti arhitekta, garant. Odmah do zgrade je ŽCP s nekim strojem parkiranim na pruzi. Uz zgradu kolodvora zgrada je s natpisom do sada najtrofejnije ekipe Maratona lađa. Sudeći po prostoru koji su ostavili za dopisivanje godina, ne misle stati na sadašnjoj brojci prvih mjesta.😁 Moguće je da tu vježbaju ili slično, jer je poznato da se ova ekipa sprema dobar dio godine (ako ne i cijelu). Ovo je nastavak pruge dalje prema Pločama. Desno se vidi neka zgrada vrlo slična onoj pored kolodvora u Opuzenu, pa bi to onda moglo biti da su građene zajedno s kolodvorima i da su dio željezničke infrastrukture. Usput, malo iznad je i crkva sv. Ante, pa da odem i do nje.... ...odakle sam bacio pogled prema Opuzenu... ...ušću Neretve, i Pelješcu preko mora... ...te Rogotinu u daljini. Vrijeme je postajalo lošije, pa nisu ni slike ispale nešto Bog zna... Sorry... Koje ja vratolomije radim da bih snimio željeznički tunel.

S desne strane pruge prije Opuzena - nekakvo elektro postrojenje koje napaja prugu. Tako ja tumačim žice koje se iz ovog postrojenja spajaju sa žicama od pruge.😁 Još malo pravca pa... ... Misto. Opuzenci neće nikada reći Opuzen već Misto, kao i Dubrovčani - Grad. Sam gradić je (u odnosu na prugu) preko Neretve, a zvonik je crkve sv. Stjepana. Opuzen je prema tradiciji nastao od prebjega iz Gabele pred Turcima. Tradicija kaže da su tada sa sobom ponijeli i crkveno zvono. Na uzvisini desno od crkve su ostatci mletačke utvrde izgrađene na ostatcima srednjovjekovnog grada Brštanika. Vladar Tvrtko izgradio je utvrdu koja je imala obrambenu funkciju, ali se tu trgovalo i solju. Mletačka je utvrda služila (i) kao bolnica za oboljele od kolere. Za razliku od Kule Norinske, nema bršljana, ali se ni njemu ne piše dobro - zbog nebrige. Kolodvor - pogled prema Metkoviću. Zgrada kolodvora.... ...i još neke građevine u blizini za koje ne znam jesu li dio željezničke infrastrukture. Nekako se stilom uklapaju u nju, ali moguće je i da nisu. Napuštam Opuzen u pravcu Komina. Malo dalje zavoj... ...i s njega pogled na desnu stranu, na predio Lȕke, nekadašnji dio vlasništva pokojnog PIK-a "Neretva". Obrađuje se i danas (ne znam u kojem postotku), a vidio sam u daljini i ovce na ispaši. Prolaz s lokalne ceste prema Lȕkama ide ispod pruge. Pogled unatrag prema masivu Male Žabe i vrhu Marin vijenac (u prvom planu). Lijevo se u Hercegovini nastavlja Velika Žaba. Šibam dalje prema Kominu.

Prije ulaska u Kulu Norinsku pogled na željeznički i cestovni most koji premošćuju rječicu Norin koja se tu ulijeva u Neretvu. Na lijevu stranu, preko Neretve je utvrda Kula Norinska. Sagrađena je nekada oko 1500. godine, u vrijeme prodora Turaka u dolinu Neretve, kao brana upadima venecijanskih brodova. Često je puta mijenjala vlasnike (ovisno tko bi osvojio ove prostore), a danas je prepuštena drugom neprijatelju: bršljanu koji je neumorno osvaja. Šteta... Ovo je kolodvor (stanica, stajalište, nemam pojma) u Kuli Norinskoj. Iako nisam slikao iz blizine dade se naslutiti sličnost prema zgradama u Opuzenu i Rogotinu, koje su, istina katnice. Ovo na travi nije lađa (viđena iznad u Metkoviću) već trupica. Nekada davno, za razliku od lađe koja je bila "teretnjak", trupica je bila "osobno" vodeno prometalo. Malo iza njega prema Krvavcu je ŽCP. Ovo je pogled prema Metkoviću da izbjegnem sunce. Ovo je zavoj prema Krvavcu. Iako bi pravopisno bilo "u Bagaloviću", domaći izraz kaže drukčije (kojemu sam se priklonio), pa sam s gornjeg zavoja slikao crkvu Gospe Karmelske "na Bagalovićima". Ulazak u mjestašce Krvavac. Između stupova - crkvica sv. Martina. U Krvavcu su dva ŽCP-a u cca 200 metara. Prvi... ...i drugi. Navodno je jedan trebao biti zatvoren u vrijeme gore spomenutog remonta, ali se digla kuka i motika, tako da su oba ostala. Šibam dalje prema postaji u Opuzenu. Uz cestu prema Neretvi je nekakva građevina koja bi možda mogla biti kakav bunker iz 2. svj. rata.

Subotnje popodne sam odlučio prođirat od Metkovića do Ploča, zabilježiti prugu i pomalo nešto oko nje. Vrijeme poluoblačno, ugodno. Polazna točka - kolodvor u Metkoviću. Već sam pisao o njemu, neću ponavljati. Ispred kolodvora je spomen stećak postavljen 13. lipnja 1995. prigodom 110. obljetnice puštanja u promet pruge Metković – Mostar. Rad je to akademskog kipara Nikole Vučkovića s uklesanim tekstom: "Na ovo mjesto 13. lipnja 1885. stigao je prvi vlak. Od tada su se smanjile prostorne i civilizacijske razdaljine i ovaj kraj korača naprijed." Malo švrljanja na i oko kolodvora... Detalj perona. Sadašnji oblik imaju već možda 10-15 godina (ne znam točno), uglavnom kad se radio remont pruge prema Pločama, tada su i peroni dobili sadašnji izgled. Ova je vaga svoje davno izvagala (ne znam što bi drugo moglo biti nego vaga). Dizalica je u malo boljem stanju, ali ni ona odavno ne diže. Iza dizalice je brdo Predolac sa starim dijelom Metkovića. Ako se dobro sjećam, na ovoj su se rampi istovarali vagoni a roba skladištila u magacinu (duga građevina ispred). U pozadini (između kolodvora i magacina) vidi se silos za skladištenje cementa u luci. U ovom se skladištu čuvaju lađe za poznati Maraton lađa, a zašto je dio vani, nemam pojma, čudno mi je. Moguće da su to neke druge (koje nisu u vlasništvu Udruge lađara), ali ne znam. Dosta slika je slikano u sunce, pa nisu najbolje. Nadam se da nećete zamjeriti nama amaterima. Pogled prema izlazu prema Čapljini, ali neću na tu stranu.. . ...već prema Pločama. Ploče su nekoliko puta mijenjale ime. Stari su ga ljudi zvali Ploča (u jednini), pa je jedno vrijeme bio Aleksandrovo, pa Porto Tolero, pa (opet) Ploča, pa Kardeljevo (2 puta) pa na kraju opet Ploče. Već je po nazivima jasno tko je i u koje vrijeme mijenjao ime naselju. Planina u pozadini je Rujnica. Metković je za leđima, ovo je pravac prema Kuli Norinskoj. Desno je D62, cesta koja počinje u Metkoviću, a preko Vrgorca završava u Šestanovcu.

Malo skretanje s nastavka teme, a vezano za ova kolica koja sam spominjao. Evo ih. 😁 "Pogon tvornice Rade Končar u Sesvetskom Kraljevcu pokraj Zagreba počinje proizvodnju električnih kolica s istosmjernim motorom sa serijskom uzbudom, napajanim iz akumulatorske baterije te s upuštanjem i regulacijom brzine putem otpornika. Tijekom godina ova su električna kolica modernizirana (sjedište za vozača i suvozača). Proizvedeno je više od 500 vučnih kolica." Izvor: http://www.croatianhistory.net/etf/bencic_vozila.html (Razvoj i proizvodnja električnih vozila u Hrvatskoj (prof. dr. Zvonko Benčić, FER Zagreb, 2014.))

Naravno da nemam ništa protiv. Što se tiče Nikolca, poznate su te njegove razglednice carskog para. Inače prof. Ivan Jurić (povjesničar iz Metkovića) je u par izdanja (mislim 3) izdao stare razglednice Metkovića. Je li u tim knjižicama osim Nikolčevih razglednica bilo i drugih nakladnika toga doba - ne znam. Pretisak Nikolčevih razglednica je radio i Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću. Ne vidim razloga zašto bih se ja ljutio. Nemam nikakva autorska prava na ovu temu.

Evo ovdje http://neretvainfo.hr/?izb=nautica.asp&lang=hrv se mogu naći podatci o plovnosti Neretve: max. gaz 4,5 m; max. duljina broda 80 m, max. visina 14 m (to je visina ispod srednjeg luka Rogotinskoga mosta preko kojega Jadranska magistrala prelazi Neretvu. (citirano s navedene stranice)

Ne, to je jedini. Pruga prema Pločama prolazi također ispod njega. https://www.google.hr/maps/@43.0401667,17.4855567,3a,75y,272.73h,82.36t/data=!3m6!1e1!3m4!1srhF9Xk577w84CB3s8Mx0mQ!2e0!7i13312!8i6656 Ovdje http://www.rogotin.hr/2017/07/27/51-godina-od-otvaranja-rogotinskog-mosta/#prettyPhoto ima novinskih članaka o pontoncu. Ne znam kad je napravljen, ali je vjerovatno to bilo kad je tuda prošla magistrala (60 i neke), a do izgradnje sadašnjeg mosta, što ne bi trebao biti dug period.

U odnosu na to vrijeme, danas postoji samo jedan most između ušća i Metkovića, Rogotinski most (otvoren 1966.). Plovili su brodovi nakon toga prema Metkoviću, istina, ne neki sad prekooceanski. Kolika je visina mosta, ne znam točno, može se možda naslutiti iz slike na Googleovim kartama https://www.google.hr/maps/@43.038418,17.487835,3a,40.7y,269.66h,89.44t/data=!3m7!1e1!3m5!1sWFIGfgF0fbJPXR6zM7DvmQ!2e0!6s%2F%2Fgeo2.ggpht.com%2Fcbk%3Fpanoid%3DWFIGfgF0fbJPXR6zM7DvmQ%26output%3Dthumbnail%26cb_client%3Dmaps_sv.tactile.gps%26thumb%3D2%26w%3D203%26h%3D100%26yaw%3D153.90057%26pitch%3D0%26thumbfov%3D100!7i13312!8i6656. U vrijeme kad je Viribus unitis čekao Franju i Sofiju, nije bio ni gore spomenuti jedini most. Definitivno je Neretva (i mulj koji je nanosila) bila glavni krivac.

Iskreno, kad bih morao je strpati u neki ambijent, ne pada mi niti jedan kojem bi pripadala.

Oblikom neka nadasve neobična građevina. Baj d vej, nije dobro kad se kafić zatvara. Ne da je 5 do 12, već je 12 i 10.

Da još što obiđem, da nisam džabe dolazio. Odlutao sam u pravcu Ploča, pa se okrenuo prema kolodvoru. Ipak mi amateri nismo vični slikanju prema suncu. Lijevo opet nesretna ograda, a desno manje nesretna (plava) ograda kojom je ograđena luka koja postoji samo na papiru. Ne znam od koga ograđuju, al' "rek'o Rajko", pa oni ogradili. Priča o Rajki - neki drugi put.😁 Malo sam se tresao (tj. pomakao) desno. Dva kolosijeka prema nigdje (tj. prema luci). Hrđa na njima sve govori: ni prometa ni luke. Dizalica je tu spremna, ali (...nima koga da je bere...)... Nije sve tako crno (ipak je sunčan dan), evo i koji ljepši motiv: trgovački centar preko Neretve (nekada zvan Razvitkovom Robnom kućom) čijem arhitekti treba dignuti spomenik samo iz jednog razloga: krovovi predstavljaju naopako izvrnute neretvanske lađe. Iznad lađa vidi se i zvonik simbola Metkovića, crkve sv. Ilije, na brdu Predolcu. Naravno, ništa bez Neretve, mirne i pitome te Lučkog mosta u daljini. Ispod ovoga mosta start je poznatog Maratona lađa do Ploča. Taman sam se spremao dalje, kad tutnjava iz pravca Ploča. Udarilo sunce u sva četiri oka, jedva vidim da iz daljine ide nešto. Za divno čudo, uspio sam ovjekovječit to nešto u dolasku...😃 Za ne faliti, okinuo sam ga i u odlasku (on će meni...) Cvilež kočnica, kratko stajanje toga nečega u Metkoviću i njegov odlazak dalje prema BiH, a moj prema obližnjem kafiću na jednu teretnu. Toliko od mene za ovaj put. Eh, da, ostao sam gore dužan informaciju zašto nema žive duše. Naime, putnički promet je odavno ukinut. Prema BiH možda i ubrzo nakon rata (ne znam podatak), a onaj prema Pločama je ukinut prije par godina i sada ga obavljaju busevi.

Nije baš neki putopis, ali podijelit ću par fotografija s kratkog obilaska. Za početak, malo povijesti. Metković, gradić na granici (kao i mnogo puta kroz povijest), ovoga puta Hrvatske i BiH. Željeznicu je dobio 13. lipnja 1885. kada je otvorena pruga između Mostara i Metkovića. Time je luka u Metkoviću postala prva luka u Dalmaciji sa željezničkom vezom. Dovršetkom pruge do Sarajeva 1. kolovoza 1891. luka je postala izlaz Bosne i Hercegovine na sredstva vodenog prijevoza. Željeznička stanica u Metkoviću krajem 19. stoljeća (Izvor: Wikipedija) Luka u Metkoviću oko 1920. (Izvor: Wikipedija) Prugu do Ploča su 1942. dovršili Talijani čime zapravo počinje povijest luke Ploče, a samim time i smanjivanje prometa luke u Metkoviću. Problem luke u Metkoviću je osim ograničenog kapaciteta bila muljevita Neretva zbog čega su u Metković mogli pristajati brodovi plićeg gaza. Zbog toga su (npr.) lijesovi s posmrtnim ostatcima Ferdinanda i Sofije nakon atentata u Sarajevu iz Metkovića prevezeni na ušće Neretve manjim brodom gdje je čekao brod Viribus Unitis, koji ih je odvezao do Trsta, a on sam upravo zbog gaza nije mogao doploviti u Metković. Kolodvor u Metkoviću iz doba uskoga kolosijeka, vrijeme slike nepoznato (Izvor: Wikipedija) Dosta povijesti. Nedjelja je bila prekrasan dan, pa sam usput povirio do kolodvora da vidim je li igdje utekao. Bogme, nije, još je tu. Ulaz što bi rekli s civilne strane (jesam li pogodio izraz? 😁) Zgrada je obnovljana u tri navrata prije cca 10-ak godina. Žica oko njega je valjda po diktatu EU birokracije (pogranični kolodvor ili takvo nešto). Osobno mi se bilo kakva vrsta zapreka ne sviđa, ali, šta je tu je. Inače, od kolodvora (što bi rekli) plus-minus 500 metara (na obje strane) postavljena je ograda iste vrste, i s obje strane kolosijeka. Mala prizemnica u lijevom kutu slike bio je (ako se dobro sjećam naziva) tzv. magazin. Tu su se zaprimale pošiljke koje su se slale željeznicom. Kao pučkoškolac sam se navozao onih električnih kolica koja su imale veliku papučicu za pogon i ručke s obje strane onog ormarića. Jedna bijaše mjenjač, a drugom se mijenjao smjer. Još uvijek civilna strana, samo s kontra strane. Sama građevina meni je prekrasna. Evo kolodvora s druge strane (to je ona koja nije civilna 😆). Nema žive duše, poslije ću napisati zašto. Zadnja vrata s lijeve strane prizemlja bio je ulaz u restauraciju (jel' se tako zvala?). Namjene sljedećih dvojih vrata (prema desno) se ne sjećam (vjerojatno neke od željezničkih službi), a nakon njih (vrata lijevo od klima uređaja) bio je ulaz u čekaonicu i blagajnu. Zadnja vrata u nizu (desno od sata) bila su vrata za otpravnika i još neko osoblje (ne znam tko je sve imao kancelarije na tom ulazu). Pogled u pravcu Ploča - nigdje nikoga. Pogled u pravcu Čapljine (BiH), isto - nigdje nikoga. Žica se lijepo vidi, dabogda je hrđa pojela.😬

Šta reći? Kao i uvijek - sjedi 5.

Da Bog sačuva... Izgleda da je ljudska glupost stvarno beskonačna.

Izvanredno... Što se tiče slike iznad, jel' to ja ne vidim kako treba ili se grafitiraju i semafori?

Jesi li bacio pogled iskosa na njih, da nemaju sprejeve pod rukom (tj. šapom)?

Nije do mačka već do gazde.

Ja se (istina, putničkog) kolodvora u Vinkovcima sjećam iz đačkog i srednjoškolskog doba (vrijeme Pokojnice) i uvijek me impresionirala vreva, neovisno o kojem se dobu dana radilo. Uvijek sam čekajući drugi vlak vrijeme provodio na peronu gledajući toliki promet. Kako je danas, mogu samo pretpostaviti.

Izvanredno.

Bu on dobro.Ipak je to mačak, a ne kućna pudlica na baterije.

Među trsjem?

A, nije bilo - štreke?