Jump to content

Kolodvor u Metkoviću 9. veljače 2020.


mgalic2

Recommended Posts

Nije baš neki putopis, ali podijelit ću par fotografija s kratkog obilaska. Za početak, malo povijesti.

Metković, gradić na granici (kao i mnogo puta kroz povijest), ovoga puta Hrvatske i BiH. Željeznicu je dobio 13. lipnja 1885. kada je otvorena pruga između Mostara i Metkovića. Time je luka u Metkoviću postala prva luka u Dalmaciji sa željezničkom vezom. Dovršetkom pruge do Sarajeva 1. kolovoza 1891. luka je postala izlaz Bosne i Hercegovine na sredstva vodenog prijevoza.

1024px-Image_from_page_406_of_%22Durch_B

Željeznička stanica u Metkoviću krajem 19. stoljeća (Izvor: Wikipedija)

 

MetkovicLuka.jpg

Luka u Metkoviću oko 1920. (Izvor: Wikipedija)

 

Prugu do Ploča su 1942. dovršili Talijani čime zapravo počinje povijest luke Ploče, a samim time i smanjivanje prometa luke u Metkoviću. Problem luke u Metkoviću je osim ograničenog kapaciteta bila muljevita Neretva zbog čega su u Metković mogli pristajati brodovi plićeg gaza. Zbog toga su (npr.) lijesovi s posmrtnim ostatcima Ferdinanda i Sofije nakon atentata u Sarajevu iz Metkovića prevezeni na ušće Neretve manjim brodom gdje je čekao brod Viribus Unitis, koji ih je odvezao do Trsta, a on sam upravo zbog gaza nije mogao doploviti u Metković.

 

Zeljeznicki_kolodvor_Metkovic.jpg

Kolodvor u Metkoviću iz doba uskoga kolosijeka, vrijeme slike nepoznato (Izvor: Wikipedija)

 

Dosta povijesti. Nedjelja je bila prekrasan dan, pa sam usput povirio do kolodvora da vidim je li igdje utekao.

Bogme, nije, još je tu. Ulaz što bi rekli s civilne strane (jesam li pogodio izraz? 😁) Zgrada je obnovljana u tri navrata prije cca 10-ak godina. Žica oko njega je valjda po diktatu EU birokracije (pogranični kolodvor ili takvo nešto). Osobno mi se bilo kakva vrsta zapreka ne sviđa, ali, šta je tu je. Inače, od kolodvora (što bi rekli) plus-minus 500 metara (na obje strane) postavljena je ograda iste vrste, i s obje strane kolosijeka.

Mala prizemnica u lijevom kutu slike bio je (ako se dobro sjećam naziva) tzv. magazin. Tu su se zaprimale pošiljke koje su se slale željeznicom. Kao pučkoškolac sam se navozao onih električnih kolica koja su imale veliku papučicu za pogon i ručke s obje strane onog ormarića. Jedna bijaše mjenjač, a drugom se mijenjao smjer.:lool

P2090909.JPG.edae7dc0ececdf191c25bfade4fd0a7f.JPG

 

Još uvijek civilna strana, samo s kontra strane. Sama građevina meni je prekrasna.

P2090905.JPG.735c789c41ee4de802b477806d496d72.JPG

 

Evo kolodvora s druge strane (to je ona koja nije civilna 😆). Nema žive duše, poslije ću napisati zašto.

Zadnja vrata s lijeve strane prizemlja bio je ulaz u restauraciju (jel' se tako zvala?). Namjene sljedećih dvojih vrata (prema desno) se ne sjećam (vjerojatno neke od željezničkih službi), a nakon njih (vrata lijevo od klima uređaja) bio je ulaz u čekaonicu i blagajnu. Zadnja vrata u nizu (desno od sata) bila su vrata za otpravnika i još neko osoblje (ne znam tko je sve imao kancelarije na tom ulazu).

P2090899.JPG.79ea2bce61a98fb54165f21d19736da5.JPG

 

Pogled u pravcu Ploča - nigdje nikoga.

P2090901.JPG.5068b230c9efa841ef7603a141b15521.JPG

 

Pogled u pravcu Čapljine (BiH), isto - nigdje nikoga. Žica se lijepo vidi, dabogda je hrđa pojela.😬

P2090902.JPG.04df431a199a83b318eff7f825be525e.JPG

Link to comment
Share on other sites

Da još što obiđem, da nisam džabe dolazio. Odlutao sam u pravcu Ploča, pa se okrenuo prema kolodvoru. Ipak mi amateri nismo vični slikanju prema suncu. Lijevo opet nesretna ograda, a desno manje nesretna (plava) ograda kojom je ograđena luka koja postoji samo na papiru. Ne znam od koga ograđuju, al' "rek'o Rajko", pa oni ogradili. Priča o Rajki - neki drugi put.😁P2090920.JPG.88e9ca8d6adc6b7d99030272293b4b89.JPG

 

Malo sam se tresao (tj. pomakao) desno. Dva kolosijeka prema nigdje (tj. prema luci). Hrđa na njima sve govori: ni prometa ni luke. Dizalica je tu spremna, ali (...nima koga da je bere...)...

P2090921.JPG.ceee263106ece80d5c703f903795829e.JPG

 

Nije sve tako crno (ipak je sunčan dan), evo i koji ljepši motiv: trgovački centar preko Neretve (nekada zvan Razvitkovom Robnom kućom) čijem arhitekti treba dignuti spomenik samo iz jednog razloga: krovovi predstavljaju naopako izvrnute neretvanske lađe. Iznad lađa vidi se i zvonik simbola Metkovića, crkve sv. Ilije, na brdu Predolcu.

P2090922.JPG.f80e7b7800b4440625de8c53941ddd40.JPG

 

Naravno, ništa bez Neretve, mirne i pitome te Lučkog mosta u daljini. Ispod ovoga mosta start je poznatog Maratona lađa do Ploča.

P2090924.JPG.c59288f2c9a0ec43c5bc88511fd688e8.JPG

 

Taman sam se spremao dalje, kad tutnjava iz pravca Ploča. Udarilo sunce u sva četiri oka, jedva vidim da iz daljine ide nešto.

Za divno čudo, uspio sam ovjekovječit to nešto u dolasku...😃

P2090927.JPG.66a20fa750acdd36f5c77e829861feb3.JPG

 

Za ne faliti, okinuo sam ga i u odlasku (on će meni...:lool) Cvilež kočnica, kratko stajanje toga nečega u Metkoviću i njegov odlazak dalje prema BiH, a moj prema obližnjem kafiću na jednu teretnu. Toliko od mene za ovaj put.

P2090928.JPG.c1fe8762800c0bd04d247e6c56f86498.JPG

 

Eh, da, ostao sam gore dužan informaciju zašto nema žive duše. Naime, putnički promet je odavno ukinut. Prema BiH možda i ubrzo nakon rata (ne znam podatak), a onaj prema Pločama je ukinut prije par godina i sada ga obavljaju busevi.

  • Like 4
  • Thanks 3
Link to comment
Share on other sites

  • 3 weeks later...

Pretpostavljam da u vrijeme kada je luka Metković radila kao na onoj slici sa jedrenjacima, preko Neretve nije bilo izgrađenih mostova od ušća do Metkovića pa su morski brodovi sa visokim nadgrađem i jarbolima lako mogli doploviti do Metkovića posebno za vrijeme visokog vodostaja. Danas ispod mostova koji su u međuvremenu izgrađeni preko Neretve, visoki morski brodovi sigurno ne mogu proći. 

Pozdrav iz Osijeka !

Link to comment
Share on other sites

17 sati, dnovakovic said:

Pretpostavljam da u vrijeme kada je luka Metković radila kao na onoj slici sa jedrenjacima, preko Neretve nije bilo izgrađenih mostova od ušća do Metkovića pa su morski brodovi sa visokim nadgrađem i jarbolima lako mogli doploviti do Metkovića posebno za vrijeme visokog vodostaja. Danas ispod mostova koji su u međuvremenu izgrađeni preko Neretve, visoki morski brodovi sigurno ne mogu proći. 

U odnosu na to vrijeme, danas postoji samo jedan most između ušća i Metkovića, Rogotinski most (otvoren 1966.).  Plovili su brodovi nakon toga prema Metkoviću, istina, ne neki sad prekooceanski. Kolika je visina mosta, ne znam točno, može se možda naslutiti iz slike na Googleovim kartama https://www.google.hr/maps/@43.038418,17.487835,3a,40.7y,269.66h,89.44t/data=!3m7!1e1!3m5!1sWFIGfgF0fbJPXR6zM7DvmQ!2e0!6s%2F%2Fgeo2.ggpht.com%2Fcbk%3Fpanoid%3DWFIGfgF0fbJPXR6zM7DvmQ%26output%3Dthumbnail%26cb_client%3Dmaps_sv.tactile.gps%26thumb%3D2%26w%3D203%26h%3D100%26yaw%3D153.90057%26pitch%3D0%26thumbfov%3D100!7i13312!8i6656.

U vrijeme kad je Viribus unitis čekao Franju i Sofiju, nije bio ni gore spomenuti jedini most. Definitivno je Neretva (i mulj koji je nanosila) bila glavni krivac.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Jedno vrijeme u šezdesetim JNA je postavila i pontonski most. To je bilo negdje gdje je sad Rogotinski most.

Na trrećoj slici gdje piše vrijeme nastanka fotografije nepoznato je period Kraljevine SHS ili Jugoslavije. Trebalo bi vidjeti vrijeme od kad su se počeli proizvoditi vagoni tipa Antonijević? Na slici je lokomotiva serije 185 i do nje vagon Antonijević. Možda se vrijeme nastanka fotografije može protagnuti i na početak četrdesetih i NDH?

Link to comment
Share on other sites

20 minuta, dnovakovic said:

Hvala mgalic2 na brzom odgovoru! Mislio sam da ima više mostova...

Ne, to je jedini. Pruga prema Pločama prolazi također ispod njega. https://www.google.hr/maps/@43.0401667,17.4855567,3a,75y,272.73h,82.36t/data=!3m6!1e1!3m4!1srhF9Xk577w84CB3s8Mx0mQ!2e0!7i13312!8i6656

 

6 minuta, mali.paja said:

Jedno vrijeme u šezdesetim JNA je postavila i pontonski most. To je bilo negdje gdje je sad Rogotinski most.

Na trrećoj slici gdje piše vrijeme nastanka fotografije nepoznato je period Kraljevine SHS ili Jugoslavije. Trebalo bi vidjeti vrijeme od kad su se počeli proizvoditi vagoni tipa Antonijević? Na slici je lokomotiva serije 185 i do nje vagon Antonijević. Možda se vrijeme nastanka fotografije može protagnuti i na početak četrdesetih i NDH?

Ovdje http://www.rogotin.hr/2017/07/27/51-godina-od-otvaranja-rogotinskog-mosta/#prettyPhoto ima novinskih članaka o pontoncu. Ne znam kad je napravljen, ali je vjerovatno to bilo kad je tuda prošla magistrala (60 i neke), a do izgradnje sadašnjeg mosta, što ne bi trebao biti dug period.

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

 

1 sat, dnovakovic said:

Hvala mgalic2 na brzom odgovoru! Mislio sam da ima više mostova...

Evo ovdje http://neretvainfo.hr/?izb=nautica.asp&lang=hrv se mogu naći podatci o plovnosti Neretve: max. gaz 4,5 m; max. duljina broda 80 m, max. visina 14 m (to je visina ispod srednjeg luka Rogotinskoga mosta preko kojega Jadranska magistrala prelazi Neretvu. (citirano s navedene stranice)

Link to comment
Share on other sites

On 10. 02. 2020. at 19:57, mgalic2 said:

Prugu do Ploča su 1942. dovršili Talijani čime zapravo počinje povijest luke Ploče, a samim time i smanjivanje prometa luke u Metkoviću. Problem luke u Metkoviću je osim ograničenog kapaciteta bila muljevita Neretva zbog čega su u Metković mogli pristajati brodovi plićeg gaza. Zbog toga su (npr.) lijesovi s posmrtnim ostatcima Ferdinanda i Sofije nakon atentata u Sarajevu iz Metkovića prevezeni na ušće Neretve manjim brodom gdje je čekao brod Viribus Unitis, koji ih je odvezao do Trsta, a on sam upravo zbog gaza nije mogao doploviti u Metković.

 

 

Poštovani mgalic2, nadam se da se nemate ništa protiv da vašem odličnom putopisu o Metkoviću dodam i ovih nekoliko zanimljivih fotografija na koje sam naletio luatjući internetom, nakon što sam kod vas našao podatake o dolasku i odlasku nadvojvode Ferdinada u luku Metković 1914.  Sve fotografije (osim zadnje na kojoj je bojni brod Viribus Unitis) je snimio trgovac i fotograf iz Metkovića Jure Nikolac. 
 

 

10 a.jpg

10 b.jpg

11.jpg

12.jpg

13.jpg

14.jpg

15.jpg

16.jpg

  • Like 1
  • Thanks 1

Pozdrav iz Osijeka !

Link to comment
Share on other sites

18 sati, dnovakovic said:

 

Poštovani mgalic2, nadam se da se nemate ništa protiv da vašem odličnom putopisu o Metkoviću dodam i ovih nekoliko zanimljivih fotografija na koje sam naletio luatjući internetom, nakon što sam kod vas našao podatake o dolasku i odlasku nadvojvode Ferdinada u luku Metković 1914.  Sve fotografije (osim zadnje na kojoj je bojni brod Viribus Unitis) je snimio trgovac i fotograf iz Metkovića Jure Nikolac. 
 

 

Naravno da nemam ništa protiv. Što se tiče Nikolca, poznate su te njegove razglednice carskog para. Inače prof. Ivan Jurić (povjesničar iz Metkovića) je u par izdanja (mislim 3) izdao stare razglednice Metkovića. Je li u tim knjižicama osim Nikolčevih razglednica bilo i drugih nakladnika toga doba - ne znam. Pretisak Nikolčevih razglednica je radio i Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću.

 

16 sati, mali.paja said:

Nadopisao bih nešto iz povijesti na ovu temu pa se nadam da se nećeš ljutiti' Čekam odgovor?

 

Ne vidim razloga zašto bih se ja ljutio. Nemam nikakva autorska prava na ovu temu.:lool

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

On 10. 02. 2020. at 19:57, mgalic2 said:

Mala prizemnica u lijevom kutu slike bio je (ako se dobro sjećam naziva) tzv. magazin. Tu su se zaprimale pošiljke koje su se slale željeznicom. Kao pučkoškolac sam se navozao onih električnih kolica koja su imale veliku papučicu za pogon i ručke s obje strane onog ormarića. Jedna bijaše mjenjač, a drugom se mijenjao smjer.:lool

 

Malo skretanje s nastavka teme, a vezano za ova kolica koja sam spominjao. Evo ih. 😁

 

croatia_electric_truck1960b640.jpg

 

"Pogon tvornice Rade Končar u Sesvetskom Kraljevcu pokraj Zagreba počinje proizvodnju električnih kolica s istosmjernim motorom sa serijskom uzbudom, napajanim iz akumulatorske baterije te s upuštanjem i regulacijom brzine putem otpornika. Tijekom godina ova su električna kolica modernizirana (sjedište za vozača i suvozača). Proizvedeno je više od 500 vučnih kolica."

 

Izvor: http://www.croatianhistory.net/etf/bencic_vozila.html (Razvoj i proizvodnja električnih vozila u Hrvatskoj (prof. dr. Zvonko Benčić, FER Zagreb, 2014.))

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...