Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

KT4 318

Članovi
  • Content Count

    291
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral

Profile Information

  • Gender
    Male
  • Location
    Zagreb centar
  1. KT4 318

    KT4 318

  2. Čisto usporedbe radi s recentnim projektima kružno kabinskim sustavima iz Austrije koji se drže među najskupljim ulaganjima skijališta u svoje žičare: Soelden: Gaislachkoglbahn I+II, cijena 38 mil. €, 2010. Opis: kružno kabinski sustav s kabinama po 8 osoba, dužina 1.9 km, kapacitet 3600 putnika/h, proizvođač: Doppelmayr + 3S sustav s kabinama po 30 osoba, dužina 1.8 km, kapacitet 2600 putnika/h, proizvođač: Doppelmayr Silvretta Montafon: Hochalpilabahn + Grasjochbahn, cijena 30 mil. €, 2011. Opis: kružno kabinski sustav s međustanicom s kabinama po 8 osoba, dužina 1.4+4.0 km, kapacitet 2800/1800 putnika/h, proizvođač: Doppelmayr St. Anton: Trittkopfbahn I+II + Flexenbahn + Albonabahn II, cijena 45 mil. €, 2016. Opis: četiri kružno kabinski sustava s kabinama po 10 osoba, dužina 1.9+0.9+1.8+2.0 km, kapacitet 2400/1200/2400/2000 putnika/h, proizvođač: Doppelmayr Spieljoch: Spieljochbahn I+II, cijena 40 mil. €, 2017. Opis: kružno kabinski sustav s međustanicom s kabinama po 10 osoba, dužina 2.2+1.7 km, kapacitet 3000 putnika/h, proizvođač: Leitner Bitno je spomenuti da je u cijenu svakog od ovog projekta uračunata izgradnja akumulacijskog jezera i sustava za zasnježivanje te korekcija staza što su obično popratni projekti uz pripadajuće staze tim žičarama. Dodatno, sve ove žičare svladavaju puno veću visinsku razliku (nagib je na oko 30-40% dok je sa zagrebačkom tek 15 %) te su kapaciteti tih žičara višestruko veći. U svim projektima izgradnje su sudjelovali helikopteri zbog nepostojanja pristupnih cesta na stijenama i liticama dok je kod zagrebačke do svakog stupa poprilično lako doći. Promatrajući ove cijene, čisto bazična verzija Doppelmayrove žičare, čak i najnovijeg D-line sustava s kabinama po 10 osoba i kapaciteta 1500 putnika/h ne bi smjela doći preko 30-35 mil € (izostavljanje kutne građevine bi spustilo još cijenu za 5-10%).
  3. Obzirom da se tu već pisalo o planiranim žičarama, mislim da bi bilo potrebno zabilježiti ovaj članak sa skijanje.hr: http://www.skijanje.hr/vijesti/clanak/gondola-s-kronplatza-na-novom-hrvatskom-skijalistu?id=25871
  4. Ostavili su koridor, no ne između dva kolnička traka nego južno tik uz spojnu cestu. @Gedeon je na skyscrapercity postavio nacrt: http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=124122121&postcount=700
  5. Ne bih baš rekao da ova boldana rečenica koju sam označio vrijedi. Na relaciju Zagreb - Rijeka sigurno ne utječe eventualna gradnja tunela kroz Učku/Ćićariju. Ako želiš raspravljati o važnosti Pelješkog mosta, slobodno možeš, ima ovdje tema: http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/13672-peljeski-most/, i svakako je dobrodošlo svačije mišljenje. A sad On Topic, Gradnja ovog tunela sigurno nema veći značaj od puno bitnijih projekata u Sjevernoj Hrvatskoj (dogradnja 2. kolosjeka DS - Križevci, DS - Novska, Žabno - Gradec, sređivanje Zagorske pruge, konačno sređivanje zagrebačke prigradske i regionalne putničke zone...) koji manje koštaju, a imaju mnogo veći prometni potencijal. Treba računati da se ne radi samo o tunelu, nego treba računati i prugu koja bi išla do spoja kod Rijeke koja isto nije besplatna, a i cijela gradnja tunela nema smisla bez temeljite obnove cijele Istarske pruge bez koje vlak ne bi bio konkurentan autobusnom prometu.
  6. Zanimljivi prijedlozi Ovi prijedlozi su veoma dobri, i mislim da bi ih se neke moglo primjenjivati izvan sezone, a neke u sezoni. Ostaviti stari sustav naplate bi ipak bilo nužno, a zbog toga bismo ukinuli tjedne vinjete. Komentari: 1. komplet vinjeta: mislim da će biti problem oko dogovora s Binom i AZM-om, jer njima vjerojatno takav sustav ne bi bio prihvatljiv. 2. A2/A4/A5/A8+A9: Što se tiče A2 i A8+A9 već sam u 1. rekao, a za A4 bi možda trebalo razmisliti o trajnom ukidanju cestarine na Varaždin - Goričan, jer sadašnja cestarina ne donosi prevelike prihode zbog malog prometa, a D3 ima veliki PGDP između Varaždina i Čakovca, pa bi se barem 2000 vozila prema Zagrebu iz Međimurja preselilo na A4. Za A5 bi bila manja cijena bila bolja, možda 15 - 45, i trebalo bi je produžit do Slavonski Brod - istok. 3. A3: Mislim da bi možda čak i bilo bolje u tu vinjetu staviti i A5 te Bregana - ZG, i povisiti cijenu na 45 - 120. Može se cijele godine primjenjivati. 4., 5. i 6. A1: Za Dalmatinu bi trebalo što sam već rekao, ako se već ide na takav sustav primjenjivati ga samo u izvansezonskim mjesecima. Trebalo bi i A10 i Tunel Sv. Ilija staviti kao dio A1 komplet i A1 jug. 7. A6+A1: Može, no bolje bi bilo spojiti s A7 Rupa - Rijeka, te primjenjivati u izvansezonskim mjesecima. Cijena bi bila ista za vinjetu A1(ZG-B.)+A6+A7, 35 - 100. Mogla bi se uvesti i još veća vinjeta: A1(ZG-B.)+A6+A7+Krčki most 45 - 120. Za A7 i Krčki most isto uvesti posebnu vinjetu, 15 - 45. 8. A7 i A3 sam već rekao, a vinjetu za A10 je ok. 9. Regija ZG: bio bi opet problem s AZM, i mislim da A4 treba izbaciti iz te vinjete, te staviti 20 - 60. 10. A11: Da, ove cijene bi bile taman za A11. Još uvesti kamionsku vinjetu koja bi bila spoj A4 i A1+A6+A7 vinjete, da se promet preusmjeri iz Slovenije. Znači ovakve vinjete bi po meni bile dobre: Isto molim komentare.
  7. Da, i ja se slažem da obzirom na 1000+ km autocesta, godišnja vinjeta ne bi trebala ići ispod 1000 kn, no možda se može razmisliti i o malo drugačijim modelima. Mislim da bi zbog visokog PLDP-a na AC trebalo ostavit stari sustav naplate u sezoni, a uvesti vinjetu samo u nesezonskim mjesecima, u razdoblju 15.09. - 15.06. Bila bi samo jedna vinjeta, a pokrivala bi cijelo nesezonsko razdoblje (znači 9 - mjesečna). Moglo bi se umjesto ove 9 - mjesečne uvesti godišnju, pa da se neiskorišteni dani prebacuju u slijedeći ciklus koji kreće od 15.09. Ta vinjeta bi trebala potaknuti da vozači posebno iz Dalmacije umjesto D1 izaberu A1, a kako za ZG - ST košta 116/136 (sa zimskim popustom/bez zimskog popusta) kuna s ENC-om, a bez ENC-a 174 kn, mislim da bi cijena od oko 500 kn bila dobra ako putuju 2 x ZG - ST - ZG. Zadranima i Osjećanima bi se ta cijena isplatila oko trećeg odlaska u Zagreb, a Riječanima negdje oko petog. Trebalo bi uvesti i još neku akciju na AC s jako malo prometa, pa možda na A5 i A11 trajno sniziti cestarine u redovnom sistemu barem 50% (za one koji neće uzeti vinjete). Na A5 bi se sigurno zabilježio veliki porast prometa, D7 ima PGDP oko 4500 vozila, a A5 oko 1500. Mogao bi narasti i na 5000 vozila, što je profitabilnije nego sada (ali i dalje nažalost za puni profil AC previše neprofitabilno). Za kamionski promet, koji pretpostavljam neće dobiti vinjete, mogla bi se napraviti posebna akcija za Rupa - Goričan (Rupa - A7 - Orehovica - A6 - Bosiljevo - A1 - Lučko - A3 - Ivanja Reka - A4 - Goričan), gdje bi kamionski promet sa slovenskog V koridora mogao preći na naš Vb, jer vremenski nije velika razlika na Koper - Budimpešta, a cijenom možemo konkurirati.
  8. Hvala na odgovoru! Mislio sam više kao pitanje da li će umjesto 5 m/s koji se kao standard (mislio sam da je čest) navodi u specifikacijama početi ugrađivati na sve 6, no shvaćam što hoćeš reći. Inače jedanput sam u Saalbachu i doživio da kabine idu osjetno brže na U-bahnu (za vrijeme radnog vremena, i bilo mi je jako čudno jer sam mislio da je nekim pravilnikom ograničeno, i još nikad nisam doživio), negdje i prepostavljam da je oko 7.5 m/s. Kod dosta žičničara sam vidio praksu da pri kraju radnog vremena ubrzaju žičaru do kraja, barem u Austriji, no onda ne puštaju ljude. Malo sam proučavao, sad tek vidim da ovo neće biti prva žičara sa 6 m/s (u svijetu). U Laaxu ih ima već par od Leitnera i BMF-a, tak da je naslov malo promašen, no mislim da je sigurno prva u Austriji koja ima tak zapisano.
  9. Mene zanima da li se sada postavlja novi standard kod Doppelmayra od 6 m/s za sjedežnice jer se u SkiWeltu gradi sjedežnica Jochbahn sa 6 m/s, ili je to zasada posebni izuzetak? Evo vijest: http://seilbahn.net/sn/index.php?i=21&j=1&news=6203&zurueck=2
  10. Večina novih žičara se radi bez zgrade, znači samo se stavi npr. UNI-G postaja na otvorenom i možda krov 5 m okolo nje, no to stvarno nije skupa stvar. Ništa od opreme nije iskoristivo, ništa te uštede na tehnici nema. Znači iskorištavanje zgrade koja možda dimenzijama se ne uklapa (jer je puno širi profil za nove OMEGA IV kabine), gdje će se trebati rušiti masu zidova radi izgradnje garaže za gondole... A kako je najlogičnije da kada se izgradi žičara zabrani dolazak autom, svi ljudi bi se po tebi trebali oblačit u opremu u Dolju, otići na tramvaj (koji neće ići češće od 10 minuta), presjesti s tramvaja (koji možda ni nemože bi izgrađen zbog nagiba koji se povečava nakon tunela, visinska razlika između okretišta i donje stanice žičare je oko 70 m, a duljina trase je oko 1 km, što daje prosj. nagib od 7% !), popest se na žičaru, i potrošit ne manje od 25 minuta za dolazak na vrh, dok direktnom žičarom će bit oko 16 minuta. I još se gubi moguća direktna veza žičare s 5 autobusnih linija. I još mi nije jasno da bi se novac trošio na taj tramvaj u Gračanima, a nebi se trošio na prugu po npr. Heinzlovoj, što je već druga tema. Uvjeren sam da je cijena takvog tramvaja puno skuplja nego produžetka žičare. Ok, duljina žičare je 15% kraća, pa je cijena oko 8.5€. To je stvarno velika razlika? A tko bi plačao vožnju tramvajem, to je besplatno? Taj parking pred prošlom žičarom će se brzo napuniti, ne misliš valjda da treba tamo graditi još parkinga na brdovitom kada je u Gračanima ravnica? Ne razumijem zašto toliko važnosti pridaješ toj zgradi kada nema nikakvu realnu upotrebu koja se može koristit. I još me zanima da li želiš što manje ili što više novaca da se potroši za žičaru? Prvo zastupaš jedno, pa drugo.
  11. ? Dobro, to možda djeluje samo jednostavno "produženje", no gdje ćeš naći istu tehniku za vodilice koja je korištena 60-ih? A kako će ljudi dolazit od novih? Ne znam da li shvačaš, no ako dolazi do žičare mora biti nova. Ne zato što mi se sviđa nova, nego zato što je jednostavno s tehničkog aspekta nemoguće upotrijebit staru niti postoji tvrtka koja bi takav posao odradila. Stvarno neznam niti jedan primjer gdje se 2S žičara s 50 godina starosti, obnovila, ubrzala (znači dvostruko jer pretpostavljam da ideš na standard od 6 m/s), povečao broj kabina (stavile nove), totalno izmjenile postaje, dvostruko i više povečale snage motora... Molim te ako znaš, navedi. Kada se već radi nova, logično je da ne završava u staroj zgradi gdje prolazi 0 tramvajskih i 0 autobusnih linija, nego da završava u Dolju gdje prolazi 1 tramvajska i možda ako se uspije 5 autobusnih. Dužina i nije preveliki problem obzirom da postoje i neke duže, a taj donji produžetak je samo 800 m.
  12. Ali ne može se povečati broj kabina jer se onda poveča opterećenje na žici. Ubrzanje isto nije moguće, izlazno/uzlazna rampa u postajama ima određenu dužinu koja služi za ubrzanje s 0.5 m/s na 3 m/s, a ne za neku veću brzinu. Isto tako stupovi jednostavno nisu upotrebljivi, to što se nekad u medijima čuje da samo treba stavit novu sajlu, nije točno, već je @busha2 napisao da je više od pola stupova u jako lošem stanju. Takve preinake kakve predlažeš uključuju totalno mjenjanje obje postaje, zamjenu svih motora, zamjenu sajle, zamjenu svih stupova, nabavu novih kabina... To je već nova žičara. Produženje do Dolja je logično jer je tamo tramvajska linija i prolazi (prolazit će) mnogo autobusnih linija što smo već raspravljali u tramvajskom podforumu. Gornja postaja isto nije upotrebljiva. Kao zgrada je, no kao tehnika nije. Kako nema nikakve koristi da npr. UNI - G postaju stavimo ispod krova, opet je logično da žičara završava na vrhu, otkuda je dosta olakšan pristup skijaškim stazama - zbog koje u krajnjem i gradimo žičaru.
  13. Istina je da bi sedežnica bila kratka, no Bijela Livada stvarno zna biti zakrčena i mislim da bi se kompletnim uređenjem skijališta mogao dodati možda paralelni tanjurić (koji je ipak mrvicu lakši za početnike nego sidro), ili odmah iskoristiti sedežnicu koja bi se eventualno micala (postoje i mnogo kraće, npr. Brunarica na Vogelu mi prva pada na pamet, gdje nisu dodavali još jednu vučnicu, nego odmah stavili skroz novu četverosjedežnicu). Bijela livada je primjer "široke plave" staze (sa malim nagibom, dobra za početnike), i zasada jest improvizacija, no uz neko proširenje od 20 - 30 m prema jugu (vučnici), staza bi stvarno dobila solidnu širunu od 50 m, i uspio bi se napraviti pravi snow park za boardere, koji je kao stvoren za ovakav lagani nagib Bijele livade. Mislim da u Bijeli spust ne treba ulagati, to u biti nije ski staza, nego ski put, te ne zahtijeva proširenje. A što se tiče trosjedežnice, kapacitetom stvarno zna biti usko grlo, a i uskoro navršava 30 godina. Prava staza za početnike (znači blaža crvena, "VSL staza") bi trebala biti produženi Zeleni spust prema dnu sadašnje trosjedežnice. Nagib je oko 30% konstantno, što je veoma dobro, a dužina tog produljenog zelenog spusta od početka do kraja nove sedežnice je oko 1,2 - 1,3 km što je ni predugo ni prekratko. Panjevina bi bila crna staza (ne prestrma, nego baš klasična crna), s prosj. nagibom od 50%, što je veoma dobro za stazu takvog tipa, koja nedostaje Sljemenu (ako zanemarimo onaj kratki strmi dio Crvenog spusta), znači staza za profesionalce. Isto tako, radi normalnog završetka Panjevine, bilo bi logično da nova sedežnica kreće oko 100 m južnije od dna sadašnje. To je u biti skroz nova staza koja koristi samo taj početak Panjevine. Napravio sam skice i kako bi to otprilike izgledalo (oko produženog Zelenog, Crvenog i Panjevine): 1 - Crveni spust 1a - Slalom strmi 2 - Zeleni spust 2a - Plavi spust 2b - Vrh Zelenog spusta 3 - Bijela livada 4 - Bijeli spust 4a - Ski put prema Zelenom spustu 5 - Panjevina 5a - Gornja Panjevina 5b - Ski put prema Panjevini Mislim da bi od povečanja Sljemena to više manje bilo to. Sljeme neće nikada moću konkurirati ni visinom ni veličinom, no pozicija skijališta je najbitnija, na 45 minuta od prve žičare je milijun stanovnika, a može konkurirati (ako se nabavi još ratraka), i uređenosti staza.
  14. Mislim da sa građevinskog i tehničkog aspekta ovako što nije moguće. Ova žičara je sa razmakom stupova, temeljima postaja i svim ostalim parametrima predviđena za kabine za 4 osobe, a i profili supova isto tako, znači veće kabine ne mogu doći, što znači isti - nedovoljni kapacitet, a brzina isto tako ovisi o ovim parametrima. I povečanje brzine zahtjeva mnoge prinake u postajama. Isto tako, Doppelmayr kao što smo već stranicu prije napisali, uopće se više ne bavi svojim 2S sistemima (osim održavanja), a još više sumnjam da će se bavit tuđim 2S sistemima. Leitner isto tako. Zaključak: stara žičara se više ne može iskoristit, ako se traži žičara, nova je potrebna. Kada se radi (ako će se), puno bi bilo bolje da se produži još tih 800 m. No, što sam već prije govorio, treba razmiliti da li je pametno odmah utrošiti novce za novu dostupnu žičaru, ili uložiti u šesterosjed (bolje bi bilo komb. šesterosjeda i kabina za 8 osoba, sami trošak je minorno veći) kao zamjenu za trosjedežnicu (a nju možda na Bijelu Livadu premjestit, mada postoji mnogo rabljenih četverosjeda svake sezone), napravit puno veće akumulacijsko jezero za zasnježivanje (što je već godinama problem za Sljeme), otvorit Panjevinu te ski-routu na dnu Crvenog (ispod sadašnjeg trosjeda), što bi povečalo na 6 - 7 km staza Sljeme (a i glavni dio skijališta - Crveni spust bi imao alternativu za vrijeme natjecanja).
  15. Na Alpinforumu se raspravlja o novim žičarama u Zillertal 3000 skijalištima, pa evo link:http://www.alpinforum.com/forum/viewtopic.php?f=12&t=26963&start=1300 Ima slika i vjerojatno će se postaviti mnogo novih. Mislim da će biti mrvicu pomaknuta jer se gornja stanica već krenula gradit par desetaka metara pored. Omega (IV) je manja kabina (4 - 15 osoba) i ona se koristi samo za jedno i dvo-užetne sisteme. Ovo je Taris, veća kabina (20 - 45 osoba) za 3S sisteme i Funitele, prva i mislim jedina iskorištena u Ischglu (Pardatschgratbahn, g. izgr.: 2014.). Evo i slike te žičare: http://www.lift-world.info/en/lifts/17678/datas.htm te link na CWA stranicu: http://www.cwa.ch/en/p/taris-8.html. Prije par godina se spominjalo produženje uskotračne željeznice sa stanicama: Penkenbahn i Ahornbahn. Hoće li ići taj projekt s gradnjom nove žičare ili?
×
×
  • Create New...