Jump to content
zeljeznice.net

Ivan_T-101

Članovi
  • Content Count

    7,107
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral

Profile Information

  • Gender
    Not Telling
  • Location
    Zagreb

Recent Profile Visitors

The recent visitors block is disabled and is not being shown to other users.

  1. Da, to je samorazumljivo, ali na otvorenoj magistrali ili tramvajskoj pruzi izvan naseljenog mjesta (ili i u naseljenom mjestu gdje je veća brzina adekvatno propisana) nema jakog razloga da samo cestovni JGP sa stajaćim mjestima bude apsolutno ograničen na 50 km/h i time bude smiješno prespor tamo gdje nema posebne brige za sigurnost. Možemo tako sav promet na autocestama ograničiti na 40 jer je brže uvijek opasnije. Naravno da treba postojati briga o tome da se ljudi ne slome, samo sumnjam da je u Njemačkoj gdje sa stajaćim putnicima smije voziti redovno 60 i u nekim uvjetima 80 ili u Francuskoj 70 svijest o tome da su putnici sigurni bila ikad slabija ili manje proučavana i znanstveno utemeljena nego kod nas... Volio bih da netko pokaže relevantnu studiju ako stvarno naši uvjeti zahtijevaju i zašto je baš ovo ispravno a drugdje ne, no ja bih puno prije rekao da je taj dio zakona slučajni relikt o kojem nitko nije mislio desetljećima.
  2. Svi prešutno krše zakon jer je jasno ograničenje 50 km/h bez iznimke, a zakon je u RH zaglavio vjerojatno u nekoj odredbi iz doba SFRJ, jednom sam tražio gdje još ima tako niskog ograničenja za cestovna vozila sa stajaćim mjestima i našao sam jedino kod jugoistočnih susjeda, dok u ostatku Europe ili nema posebnog ograničenja ili se kreće od 60 do 90 km/h, ovisno o kategoriji cesta, uvjetima vožnje itd. Uglavnom nitko nije mislio na to, ali ako se netko zamjeri prijevozniku, može ga gnjaviti, iako je zakon jednostavno neekonomičan i neodrživ. Što se tiče tramvaja za ZLZ ili željeznice na Radničkoj, mislim da se možemo većinom složiti da ima malo smisla dok su dvije dobre željezničke pruge blizu, a s jugoistoka Zagreba baš otkud dolazi Radnička je jedva iskorištena dvokolosiječna teretna obilaznica, graditi tešku željeznicu ili teški metro na Radničkoj dok to postoji bi bilo izvan pameti jer bi koštalo milijarde ako bi bilo iznad ili ispod tek napravljene ceste, kroz kvartove koji ukupno imaju desetak tisuća stanovnika; a tramvaj je na Radničkoj do Petruševca je ukratko potreban i osigurano mu je mjesto, i do ZLZ se lako produži ako ispadne da vlak iz nekog razloga treba pomoć, no vlaku u najjednostavnijoj formi s produženjem pruge iz VG treba dati prednost jer brzina i ekonomičnost projekta i potencijal za putnike iz grada VG ne mogu biti bolji, sve ostalo razvlači resurse a bez posebnih prednosti. Samo opet, kako je tram4 više puta detaljno objasnio, u slučaju produženja tramvaja, ne razumijem koje su prepreke za 2200 kao vozilo koje bi išlo za ZL, preuveličavate probleme. Brzina 70 je adekvatna, i prostor u njemu sličan većini tramvaja/lakih metroa koji idu u zračne luke. Nedavno sam bio u Portu koji je kao grad dosta manji a s konurbacijom nešto veći od Zagreba dok aerodrom ima 4 puta više putnika od ZAG (kad se jednom oslobodi prostor za budget airline možda će i ZAG biti popularniji) i tamošnji premetroi nisu skoro ničime drugačiji od 2200 osim 35 cm širine koja se ne osjeti posebno, a torbe su svima fino stale. Jedina vidljiva razlika je da torbe imaju osigurano mjesto ispod nekih sjedala koja nisu na postolju, tome bi nosači stolica u 2200 smetali... No vidio sam i dosta puta sasvim normalne prigradske vlakove i autobuse kako idu za aerodrome bez problema drugdje, tako da uglavnom ne znam čemu drama oko tih specijalnih vozila. Eventualno se može u nekoliko vozila preurediti interijer, za to nije potrebno raditi drugačije vozilo. I opet ponavljam, ne kužim kakve su to hrpe prtljage koje viđate u zračnim lukama. Ljudi za vožnju zrakoplovom moraju imati obično uredno spakiranu manju torbu, standardna cabin bag za koju nemate doplate je najčešće 55x40x20 cm, cca veličine onih torbi s kotačima kojima penzići kad idu na plac zatrpaju javni prijevoz ujutro... To vrijedi za većinu putnika, poneko plati ili ima uključenu dodatnu torbu do 23 kg što opet nije neki dinosaur. Nešto veće ili više od 2 torbe je iznimka radi koje ili idu na taxi ili dođe netko drugi autom. Puno gore i pretrpanije torbe ljudi navlače dok preko vikenda idu kod rodbine i trenutno se voze na Glk i Ak. Ugl pomalo se ponavljamo, sve navedene teme smo već prošli i u temama s povezivanjem ZL, a nova kao najava iz Vlade nije donijela nikakvu veliku vijest.
  3. Ivan_T-101

    Ivan_T-101

  4. Ajd daj molim te. Pa mislim da nismo puno pogriješili u procjenama, kako tko ali ja nisam bio katastrofičar, upravo suprotno. A cijeli forum je "zabadanje" u tuđi posao jer ne znam kako bi trebao izgledati ako će se na njemu javljati samo ekipa iz HŽ-a, ZET-a, ZC, Holdinga i sl. Semafor nije bio jako blokirao pravac ali glupost je bila staviti ga kad postoje elegantnija rješenja, i u pravu sam bio ako sam napisao da je to inače efikasna metoda uz dodatni broj traka (nisam ja izmislio)... Nisam ni napisao da će izazvati potpuni pad ali izmišljali su toplu vodu s tim. Da, moglo se inače podnijeti sami obilazak radova uz malo strpljenja ali cijeli pravac je, kako Seabral kaže, obilažen od svakoga tko je imao priliku. To je glavni razlog da nije bilo raspada ali drugdje se itekako vidjelo da obilasci trpe zbog toga (čvor Buzin i Moat slobode prije svega, ne avenije i autoceste). Dakle problemi su se prelijevali... I to je bilo očekivano... Ali ne strašno. To je moje iskustvo većinu dana u zadnjih 6 mjeseci... pa eto... I evo citat mog ranijem posta koji je potpuna suprotnost katastrofičarstvu. Samo već me stvarno živcira koliko forum postaje ad hominem. Tako da molim lijepo, ako mi se ne sviđa semafor na mostu ne znači da sam bio katastrofičar, a što se tiče predviđanja bio sam prilično u pravu i s okolnom cestom koja je upravo i bila na solidnoj razini i efikasna kako sam rekao, i s još ponekim detaljem. Ubuduće bi cijeli forum bio ugodniji da se prati tko što priča umjesto da se dijeli na mi vi i oni i svaki skeptik prema nekom mišljenju proglašava ekstremistom pa mu se zalijepi još 10 ideja koje nikad nije podržavao.
  5. Oživljavanje Brestovca trenutno je jako daleko, nije provedena niti bilo kakva javna rasprava a još manje poziv za bilo kakvo idejno rješenje. Isto tako ne znam kako bi neki drugi teži projekt prošao i koliko dugo bi trebalo rješavati papire unutar PP. Privatni investitori zato sigurno čekaju da vide hoće li biti više fluktuacije izletnika/turista kad žičara krene, ali ako ne zaživi poslije par tjedana entuzijazma moguće je da neće htjeti riskirati. Pitanje je onda tko bi uopće zasad investirao osim Grada, koji je uložio u Snježnu kraljicu i Pansion Medvednica koji su sad prazni, pogotovo ovaj drugi propada. A dok nema sadržaja nema ni punjenja žičare i tu se stvara začarani krug. No eto, to je trebala biti tema prije gradnje. Ovo što postoji može biti samo brutalno zatrpano nekoliko godina ako se žičara i popuni, a ako se ne bude punilo ispast će da je cijeli projekt žičare samo uteg. Niti jedno nije dobro. Ugostiteljski objekti svi skupa imaju kapacitete u stotinama, osim skijališta nikakav drugi ozbiljniji rekreacijski projekt ne postoji, a kapacitet žičare je u satu daleko veći on svega toga zajedno, smještajni kapaciteti su još manji na razini toga da ih žičara sve popuni za 10 minuta. Postoji i problem da se najviše modernijih objekata gradilo na istočnoj strani koja je šira, Snježna kraljica i Hunjka dobro izgledaju no prilično su daleko od žičare, za nekog kome je ovo opcija za boravak u Zagrebu u prirodi moguće je organizirati da žičara to smisleno poveže (prema reviewovima za Snježnu kraljicu na bookingu i sličnim stranicama vidim da je povezanost prerijetkim busom ili dugom trasom za taksi bila veliki nedostatak), ali postoje očiti logistički problemi i od Grafičara do Hunjke mora postojati neka zamjena za sadašnji bus... Ugostitelji su prosvjedovali jer bus isprva nije imao međustanice, a kod drugih ni prolazio dok trasa nije dobila odvojak, i treba im u svakom slučaju. Žičara do njih jednostavno ne vodi ako imaš neku torbu koja nije namijenjena planinarenju ili si došao na neki event koji nema veze s planinarenjem pa nisi u dolasku niti prikladno obučen, nego tražiš u udobni smještaj u smislenoj udaljenosti od grada. A to sve skupa, naravno, nije nitko ozbiljno shvatio, a na forumu je nekoliko skeptika samo dobilo hrpu pljuvanja oko toga kako naravno da će svi planinarit ako su već krenuli u šumu i koga briga, i kako su autobusi smeće.
  6. Dosadašnja 120 je rasipala resurse s voznim redom kakav je imala, vozila je prečesto i obično u krivo vrijeme (previše polazaka iza duže 123 ili 131 itd.) tako da je bilo polazaka skoro bez putnika i u špici pa na kraju nije bila ni bitna, čim zafali bus drugdje skine se sa 120; da su 119, 123 i 131 bile usklađene (nemogući zadatak za ZET, naravno) mogla je voziti puno rjeđe, ili izvan špice uopće ne voziti, a praktički na neke dane se i radilo bez nje jer bi ostala bez svih autobusa i ljudi na nju uopće nisu računali. Uglavnom bezveze. Ovako je isti broj autobusa iskorišten za nešto korisnije. Šteta samo što opet nema boljeg usklađivanja voznih redova...
  7. Garaža pod žičarom je prilično mala i nije namijenjena velikoj fluktuaciji vozila, mislim, teoretski bi trebala služiti ljudima koji misle provesti dan na izletu dok recimo garaža Cvjetni, Tuškanac i mnoge druge s klasičnim raskrižjima ispred imaju puno veći kapacitet a mnogi korisnici tamo parkiraju samo na 1-2 h, tako da opet ne vidim smisao i kojim očekivanim uvjetima rotor može služiti. I ponavljam, radi se i o tome da je ovo drugi rotor unutar uređenja od dvije jednosmjerne ceste oko parkirališta koje već formiraju veliki kružni tok, zaista čemu dodatni rotor...
  8. Imat će 86 kabina. Kutna građevina neće biti niti I ni L nego dugi luk od 30-35°, bar što se tiče donje strane. Gore je građevina ugrubo s jedne strane nekog kutnog oblika ali ne L a srldrige strane ravnija, no to je stvar arhitekture. Postoji projektna dokumentacija a donji dugi betonski dio je već i uživo vidljiv.
  9. Sry ali svi glumite da znate sve napamet bez pravih podataka dok pričate s ljudima koji ipak znaju nešto. Ako hoćete argumentirano odgovoriti potrudite se umjesto da se ponašate kao da pričate s nepismenima. Ovo je došlo već do stvarno neugodnog tona. Kutna građevina bit će duga otprilike koliko i početna ili krajnja postaja zajedno sa svim ostalim stadržajima, ne samom tehnikom potrebnom za žičaru. I dalje stoji pitanje zašto je sâm zavoj od 30° rađen da je toliko dug i blaži od punog okreta ako se radi o tehnici identičnoj onoj na krajnjim postajama (a nitko nije na kraju naveo o kojoj se tehnologiji točno radi). Da je rađena samo kao okretna postaja to bi bilo daleko kraće, no pitanje je kakva bi bila brzina s putnicima itd. Da je potpuno ista priča kao s krajnjim postajama onda ne bi imala blagi zavoj jer bi na ovakvom zavoju okret 180° bio dug nekoliko stotina metara a ne 10-ak m kako je normalno s krajnjim postajama. Ako kažem da to košta više nego obični stup žičare u pravu sam sigurno, a ako pitam koliko košta ili odgovorite ili nemojte. Ako pitam koja se tehnologija koristi i je li mogla biti građena postaja kod bivšeg stupa trebam onda odgovor od nekoga tko eventualno zna zašto je stara ideja (ne jako elaborirana ali postojala je) napuštena, a ne odgovor da kutne građevine nisu nečuvene, da su sve zapravo iste i da nema nikakve veze ni gdje su građene, a svi koji pitaju za njih seljaci. Dakle ne treba mi spekulacija nego odgovor o kojoj se tehnici radi, objašnjenje za idiote kako svako rješenje postoji i da je to potpuno logično zadržite za sebe jer sam skoro sve što ste naveli znao, nego ako znate odgovorite koja je izvedba odabrana i zašto. Što se tiče provedbe projekta, na netu se može naći "Projektni zadatak za izradu Projekta uklanjanja stare Žičare Sljeme, izradu idejnog rješenja i idejnog projekta nove Žičare Sljeme - Zagreb", i zatim natječaji za nabavu koje stalno ponavljaš, dok je za bivše rješenje projekti zadatak formiran negdje godinu dana nakon zatvaranje stare, oko donje postaje postojao još i vrlo kvalitetan natječaj za arhitektonsko rješenje (dakle ne odabir firme koja gradi nego nagrađen arhitektonski tim) kratko prije mijenjanja plana, bilo je uneseno i urbanističko rješenje u UPU, i još neki detalji koji su se formirali godinama, dok se ovdje od promijenjenog zadatka za izradu idejnog rješenja do nabave došlo u otprilike 1 g. dok se ostali natječaji ne mogu naći. Ne kažem da ne postoje, ali volio bih ih vidjeti ako postoje. I takvi projekti nemaju uvijek isti tehnički naziv, to nekad ni nije strogo definirano ni po koracima, ali sigurno je da je staro rješenje imalo puno koraka koji su kvalitetno zamišljeni a novije verzije toga su ili ignorirane ili odrađene kao formalnost. Nemoj se praviti da sve kužiš oko građevine i urbanizma ako misliš samo opet ponoviti da postoje natječaji za nabavu i gradnju na NN. Na kraju mi je očajno da iskreno pitam da netko tko ima detaljnije podatke o projektu dobavi ih i stavi u kontekst, a dobijem lekcije o tome kako postoje puno pametniji ljudi koji znaju o čemu pričaju bez ijedne konkretne nove informacije.
  10. Kružni tok za samo ulicu Gračansko Dolje, dok umjesto toga može biti traka za lijevo kakva je sad? Kad si vidio prometne probleme tamo? Pričamo li uopće o istoj cesti? Apsolutno nije potreban. Ovo je jednostavno ulica na kraju grada na kojoj se dva auta na dijelovima ne mogu fizički mimoići. Doslovno fizički ne može biti prometna cesta. https://www.google.hr/maps/@45.8615027,15.9825092,3a,75y,291.24h,90.15t/data=!3m6!1e1!3m4!1spTqcQIuyLthuOg14Bbl_eQ!2e0!7i13312!8i6656 Pa i ovdje na početku ulice, promet je skoro beznačajan (i nema ni mogućnost da bude protočan zbog same ceste) u usporedbi s Gračanskom-Markuševečkom koju na kraju ne ometa, samo raskrižje je moguće i puno propusnije od pojedinog smjera ceste na kojoj je mimoilaženje komplicirano. I na samoj ovoj ulici iz grada se za mnoge kuće logičnije dođe kroz Gračane cestom ispod vijadukta, znači skretanjem s Gračanske ranije. Po čemu ta ulica treba kružni tok širok 50 m? Ovdje se radi možda prosječno o prolasku 1 auta po minuti. Mislim, možemo ići mjeriti ako hoćeš ali ne vidim smisao. Čak i da treba kružni tok, očito ceste oko cijelog parkirališta su posložene kao dvije jednosmjerne i formiraju veliki kružni tok. Zašto je potreban dodatni veliki kružni tok unutar još većeg kružnog toka za ulicu s tako malo prometa dok ni Gračanska-Markuševečka ne doživljava zastoje? I to za ulicu koja ima praktički samo jednu traku, nema mimoilaženja odmah iza kružnog toka kakav se može staviti i na raskrižja dvije magistrale. (Šire gledano ul. Gračansko Dolje mogla je imati potencijal kao rješenje za neku verziju sjeverne obilaznice, ali žičara nagurana na ovu parcelu je to otežala i sad ni kod nje neće imati dvije trake normalne širine kako nije ni prije imala, bit će problematična kako je i dosad bila, vidljivo je jasno u planu; to se jednog dana sad uz još veću investiciju može riješiti, ali tko zna kad. No da i prerasta u sjevernu obilaznicu, glavni pravac nije skretanje s juga prema zapadu, nego očito sjeveroistok-zapad. I da ima više prometa, ovaj praktično veliki kružni tok oko parkirališta zapravo može dobiti i drugu traku; ugl poanta barem jednog od ta dva kružna toka je nejasna)
  11. Sry, ali na koga mislimo s ovim "gluposti"? Što se mene tiče "zahtjevna postaja", gdje piše da sam mislio obavezno unutra neshvatljiva tehnologija? Ne mora biti svemirska tehnologija da jednostavno kažemo da je nešto skuplje i kompliciranije ako ima dodatni element koji se možda konstruira kao i drugi dio istog sustava, ali očito košta više dok ničim ne poboljšava funkcionalnost. Prvo, sigurno je da ovdje ispada kompliciranija građevina nego bi bio još jedan stup, drugo, da je i odlučeno da se kut mora zakrenuti pitam se zašto je zgrada na ovom mjestu dok je sama ogromna i na oštrijem kutu još mora sadržavati sigurno barem više istih elemenata koji zakreću trasu ako je kut veći (nije odgovoreno ništa onog pitanja koje sam postavio o mogućoj prije razmatranoj lokaciji); ali i održavanje će isto definitivno biti skuplje s jednom postajom više koja god da je tehnologija u pitanju. Ako je netko drugi pretjerao u priči s "habanjem", nije niti potpuno pogrešno postaviti pitanje koliko to više košta što se tiče operativnih troškova jer ne mogu biti isti i nezanemarivi. Odgovor nije da su pitanja glupa i da je to sve isto. No ukratko da se vratim na svoje pitanje, "skreće koliko je potrebno" nije odgovor. Jednostavno je činjenica da ako je kut zakretanja manji, onda je i zavoj s istim promjerom kraći, to je jednostavna geometrija. Nemoguće je da dužina zavoja za 4° mora biti velika kao i za 30° ako imaju isti minimalni promjer zavoja. Čak i da je osnovna tehnika za manji kut identična, zgrada ne bi bila dok ovdje imamo ovu grdosiju koja košta tko zna koliko. Postoji sigurno minimalni polumjer kojim se svaki određeni tip žičare može zakrenuti kao i većina bilo kakve tehnike (uvjetno rečeno vozila) koja su konstruirana da se kreću primarno na pravcu, i on sigurno nije nula ničega, tako da pod većim kutem zakretna postaja mora biti duža a onda i skuplja, a ispada da je na ovom terenu građevina i duga i užasno visoka. Čak i da je postojala jaka potreba za zakretanjem (a sad vidimo da je livada za prvobitnu postaju ipak u procesu preuzimanja i potpuno sigurno je i da je postrojenje još jedne postaje čak i da je tehnika identična krajnjim postajama vrlo skupa investicija neusporediva s ravnom trasom, no nvm sad), nevjerojatno je da nije moglo biti nađeno jednostavnije rješenje. I da, ako je ova građevina tako duga, ja bih laički pitao po čemu je tako sigurno da je za kutnu građevinu odabrana tehnologija identična krajnjim postajama gdje se žičara skida sa sajle? One okreću žičare na drastično manjem polumjeru... Ako je, zašto je toliko duga? Onda je novac bezveze bačen? Ili postoje konkretne potrebe što se tiče brzine, udobnosti s putnicima itd? Kad su svi toliko upućeni neka odgovore na pošteno postavljena pitanja. I usput, ako je sasvim svejedno koji je kapacitet, zašto je itko birao manji broj manjih kabina (ili ponekad i puno manji broj još većih kabina) dok većina žičara nema ovakav kapacitet? Koje su razlike u cijeni? Ne bi škodilo malo konkretnosti. Žao mi je da zvučim konfliktno jer znam da nisi često na forumu, ali ovo se ne bi trebao svoditi na to da su sugovornici potpuno nekompetetni išta shvatiti i da im treba na konkretno pitanje očitat bukvicu kako postoje različite teško shvatljive stvari oko kojih za laike nema puno razlike.
  12. Kako god bilo... Ne znam koja je velika privlačnost maltretirati Forumaša, no očito je glavna atrakcija polovici foruma. Iako više ne razumijem ni njegove fore da ponavlja istu stvar, ali reakcije su još bezveznije. Vidi se itekako, da. Ne blesirajte da je išta zaraslo, nije još vrijeme za to a pogotovo ne na jesen, ako ozbiljno mislite očito je tko se ne kuži u bilje, ako nije ozbiljno ovo s Forumašem je dosadno. Ja kažem da to nije neki posebni ekocid jer ovdje uz koridor nema biljnih rezervata prisutnih drugdje na Medvednici, ali nije napravljeno niti lijepo. Koridor je prekopan s prilično malo obzira i vidljiv je iz mnogih dijelova Zagreba. Nadam se da će biti kompetentno saniran, ali jednostavno nije bilo nikakve posebne pažnje i ekologije u gradnji ove žičare iako su i vlastima i nekim ljudima na forumu usta bila puna toga dok je trebalo, ovdje je očito da može biti i erozije ako ne bude sanirano, ne znam čemu je trebalo toliko razdrljati sve. I nemojte mi opet s floskulama da je to jedini način jer je debilno više, tko nikad nije vidio motornu pilu ili lopatu u šumi neka ne izmišlja više. Uglavnom, ovo je umarajuće.
  13. @tram4, Mislio sam na natječaje kao prvo natječaje za opći projekt žičare s promijenjenim smjerom, kao drugo za ovo arhitektonsko rješenje donje postaje. Ne za gradnju i nabavu opreme. Uglavnom za prethodni projekt s velikom donjom postajom to je bilo barem za donju postaju detaljno odrađeno samo par mjeseci prije ubacivanja kutne izmišljotine. Nego, sad mi je palo na pamet da sam na nekom dosta starom planu iz 90-ih vidio neku eventualnu promjenu smjera žičare, ali kut ne bi bio na ovom mjestu nego kod nekadašnjeg prvog stupa. Uglavnom, osim uz malu izmjenu koridora između stare donje postaje i prvog stupa gdje je nedavno ionako puno šume piljeno, otprilike jednaka količine šume koja se sad novo očistila bi nastradala tako da ni nije stvar u koridoru kroz šumu. Zanima me ima li netko tehničko objašnjenje zašto onda ako se postaja i premještala nije onda odabrano takvo rješenje s manjim kutom? Čini se geometrijski vrlo jednostavno. Koliko ja mogu izmjeriti, tada bi kut kojeg bi trebalo savladati bio nekih blagih 4-6°, a na ovom mjestu toliko blizu postaji je drastičnih 30-ak° zbog kojih je kutna postaja očito vrlo zahtjevna. Tako jak okret se čini potpuno besmislen ako nema stvarne potrebe, zna li netko bolje objasniti po čemu je ovo bilo bolje? Je li to na bivšem 1 stupu nemoguće izvesti, ili je ovo ovdje bilo zbrda-zdola kao i sve ostalo?
  14. Pa možda ne do kraja da je izvlašteno i prepisano, ali do razine da stvar ide dalje. Ne mora biti do kraja riješeno, to ne znači da Grad ne može preko toga graditi. Eto primjer je i Prečko, a pogledaj i stanje s kutnom građevinom, tamo ispada da ni za jednu česticu posjedovni list ne glasi na Grad, dok je u zemljišnim knjigama sve u izvlaštenju koje je za dvije čestice u nekom višem stadiju (dakle sve skoro isto kao na čestici parkirališta iliti nekadašnje lokacije donje postaje)
  15. To treba provesti kroz knjige itd., koliko sam zadnji put vidio puno od ovih privatnih čestica je bilo u procesu prijenosa vlasništva ili izvlaštenja. Kako sam već par puta rekao, skoro isto je i s česticama "kutne građevine". Možda je već riješeno samo nije uneseno, sve u svemu dok to traje ne znači da se ne može već graditi na tim česticama. (da kažem malo klišejizirano, u biti tak to sve funkcionira u RH)
×
×
  • Create New...