up4014

Nakon osam godina od zadnjih fotografija kolodvor Vrbovsko je danas 9. veljače izgledao ovako: Iz Moravica kroz tunel prema prvom kolosijeku šulja se pružno vozilo - vide se i novi peroni Jedan pogled prema Gomirju i Kamačniku Vratio sam se na prvi peron i lijepo su stali ispred aparata Kako je gospodin prometnik izjavio kako još bar 50 minuta nema niti jednog vlaka zbog zatvora pruge lijepo smo se pozdravili i otišli doma. Ako imate primjedbe na kvalitetu fotografija kao okolnost, koja zaslužuje razumijevanje ukupni zbroj godina dvije putnice i mene sirotoga jest 221 godina. Dobro da smo se i doma znali vratiti!! lijepi pozdrav svim forumašima..

Ogulin drugi dio 9. veljače 2022. godine HŽPP 1141-384 na vlaku 4604 Ogulin-Rijeka HŽPP 1141-311 čeka svoj turnus Vlak 4201 Ogulin - Zagreb Glavni kolodvor HŽ Cargo serija 1141 na petom kolosijeku Izvorni početak "Ličke pruge" desni kolosijek

Dana 9. veljače 2022. godine nakon završenih privatnih obveza uspio sam odvojiti nakon dvadesetak godina mirovine i nekoliko trenutaka za "svoju dušu". Pogled na zgradu sa blagajnom čekaonicom te kancelarijama šefa i pomoćnika šefa kolodvora Pogled sa novo izgrađenog 3. perona prema Rijeci "HŽ Cargo" garnitura sa kontejnerima na petom kolosijeku čeka polazak prema Oštarijama Skretničko područje, cestovni prijelaz te prema nekadašnjoj terminologiji "signalni znak opoziv lagane vožnje". Prvi kolosijek HŽPP lokomotiva serije 1141, drugi kolosijek Lokomotiva HŽPP serije 1141 i vagoni vlaka 4604 Ogulin-Rijeka. Idemo sada prema drugoj strani kolodvora.....

Škrljevo 4. veljače 2022. godine Bombardier TRAXX lokomotiva 187-310-8 Datum ispruke, dužina preko odbojnika i razmak svornjaka Priključak na vanjski izvor struje 230V/50-60Hz Pokazivač stanja kočnica(otkočeno/zakočeno) Pokazivač stanja goriva u spremniku Čep cijevi pjeskare i cijevi dovoda goriva Tip i vrste zračnih, elektropneumatskih elektrodinamičkih kočnica Vlastita i kočena težina lokomotive u različitom režimu rada kočnice i sila elektrodinamičke kočnice u kN i broj postolja. Od desno na lijevo:1.) industrijski kolosijek na izlazu skreće lijevo, a zatim desno i odmah prelazi nadvožnjakom preko lokalne prometnice. 2.) kolosijek glavne pruge nastavlja u padu prema postaji Sušak Pečine. 3.) kolosijek paralelne pruge prema postajama Šoići i Bakar. 4. izvlačnjak nekad davno(prije pola stoljeća) štitni kolosijek. Skretničko područje strane "B" kolodvora škrljevo Na kraju prije ponovnog preskakanja svih tračnica Ništa više interesantnoga toga petka nije bilo i odločio sam se na povratak .

Ideja o smještaju muzeja HŽ-a u prostor bivšeg depoa Sekcije za Vuču vlakova Rijeka je vrlo dobra no nažalost tko sam ja da o o tome odlučujem. Pomicanje stajališta Krnjevo bliže ZTC-u je sada nemoguće jer upravo probijaju D403 spojnu cestu i mislim da kako smo zakasnili sa tom idejom jer je potrebno puno toga posložiti i promjeniti projekt, koji je u tijeku, a ta lokacija je jedina prikladna budući nije u usjeku. Ove potoke je već snimio naš poštovani kolega, no sada je ograda skoro potpuno obrasla u "zelenjavu" Napajali su vodotoranj za potrebe parne vuče, koji se nalazio s druge odnosno morske strane ulice Milutina Barača, Desno se vidi početak kompleksa bivšeg Torpeda, lijevo između prve i kamene zgrade u pozadini se nalazio vodotoranj temelje ovako preko zida nisam vidio. U prvom planu je čekaonica početno/završne postaje Autotrolejove gradske linije broj 8. Odmah do nje prema centru grada bivša Sekcija za vuču vlakova Rijeka, napuštena i propada Početna skretnica industrijskog kolosijeka "3. Maf" nastavak industrijskog kolosjeka ulicom Milutina Barača Nakon ukinuća gradskog plina plinara se prvo snabdijevala iz rafinerije u Urinju vlakom iz Šoića sastav vlaka je uvijek bio 4 plinske cisterne. Sada je povezana sa magistralnim plinovodom i ujedno je i punionica za autobuse Gradskog prijevoznika "Autotrolej". Ulica Milutina Barača pogled prema 3. Maju i Torpedu i pogled prema petrolejskoj luci Vidljivo je kako su nestala sva stabla i razni cjevovodi, koji su prelazili ulicu. Upravna zgrada rafinerije u Rijeci dana 3. veljače 2022. godine Od cipelcuga nije bilo puno obzirom na raspoloživo vrijeme nadam se kako mi bude oprošteno.

Već sam se zamislio... Drago mi je da si spreman za akciju! Ovi su vidjeli rampu i pobjegli natrag vidjevši da je to kraj ulice i što se njih tiče nema se što više registrirati. Dakle prvo sam se na vratima informirao koga trebam kako bi mi odobrio fotografiranje unutar prostora "3. Maja". Mlađeg sina šogor će mi napisati memorandum "Autotroleja" kako Ti kao umirovljeni stručnjak arhivske struke i ja istražujemo povijest riječkog tramvaja te bi bilo korisno snimiti današnju trasu nekadašnje glavne ceste kojom je tramvaj vozio zbog usporedbe sa povijesnim stanjem. S tim dokumentom ću podkrijepiti svoju molbu, koju ću prema uputama odgovorne osobe u 3. Maju uputiti na njegovu E-mail dresu. Prema tome čemo u slućaju povoljnog odgovora imati snimljeno sadašnje stanje dionice nekadašnje glavne ceste, koja je već prije 2. svj. rata bila asfaltirana do Trsta. Nadam se kako nemaš ništa protiv ako budeš u memorandumu spomenut? Pozdrav i javim se kad bude sve gotovo

Već sam prilično odmaknuo od onog vražjeg "Kompasa" od prošle večeri. Ne može se više istodobno gledati TV i slušati pažljivo suprugine komentare o vijestima na društvenim mrežama (inače "jao si ga tebi!") i nešto pisati i ne pogriješiti. nakon snimanja građevina koje ne djeluju baš industrijski jedan pogled unatrag prema centru grada kraj ravnog dijela ulice i još jedna skretnica, u dnu se lijevo vidi sunčani dio sigurno je neki prolaz u neprekinutom nizu zgrada i ulaza zatvorenih rampama I tako smo stigli do lučice nekad nezamislivo, lijevo se nalazi "čuvena lansirna Rampa", koju još uvijek nastoji vitalizirati moj vršnjak i školski kolega Miljenko Smokvina. Želim mu puno sreće u tom kako izgleda uzaludnom zadatku. No čovjek ne može pobjeći od svojih ideala. Na desnoj strani prilaz tvorničkom kompleksu s morske strane "čuvali" su ovi bunkeri u koje je trebalo uskočiti i sa strane zatvoriti čelični poklopac. Tu stoje ka relikt prošlosti već najmanje 80 godina od toga 60 godinaza bez bilo kakve potrebe. Ukupno ih je šest u redu. Povratak u ulicu Milutina Barača i par koraka pred istočnim ulazom u "3. Maj". došli smo do kraja slobodnog šetanja iza skretnice kolosijek u pravcu produžje u horizontali dok se desni odvojni nastavlja uspinjati i nakon ulaska u brodogradilište

To samo luđak može napisati i onda staviti fotografiju sa natpisom "KOMPAS" no što se može, koji put ode moza na pašu👴

Blažena bila prijateljica i školska kolegica supruge, koja je vlasnik frizerskog salona na Krnjevu te na taj način imam svaki put, ako mi ne "uvali" kakav zadatak bar sat dva za svoju dušu. Jučer je za razliku od danas bio prekrasan dan pa sam morao ispuniti i ono što sam sam predložio u rujnu prošle godine i evo ulica Milutina Barača nekadašnji ulaz u tvornicu "Torpedo" nakon čije su propasti konačno skinuli brklju i nakon neznam koliko, ali čini mi se svakako nakon više od 40 godina oslobodili za još skoro 1 km prolaz ulicom te osim toga oslobodili i nesmetani pristup moru što je gradu kao Rijeka dosada nedostajalo. Nekadašnji ulaz u prostor tvornice Torpedo,na okruglom pročelju desne zgrade nema više natpisa "Kompas" 3. veljače 2022 na desnoj strani može se naći i sasvim pristojnih zgrada kao ova obnovljena, u kojoj je sada sjedište razvojne agencije "Porin" na kućnom broju 62 . Ovaj mali dvorac je sjedište "Asteus Consulting D.o.o." društva za izradu programa razvijanja novih tvrtki te dobivanja potpore od EU na broju 64 ul. M.Barača nastavak slijedi....

20 minuta kasnije kolodvor Škrljevo Vectron sa cisternama iz Šoića ulazi na treći kolosijek prolazi kolodvorom i ulazi u tunel Baudine HŽPP 1141-302 na vlaku 4001 čeka autobuse iz Rijeke, koji voze umjesto vlaka zbog zatvora pruge

Kolodvor Bakar istočna strana ponedeljak 17. siječnja 2022. kraj pruge Škrljevo - Bakar prvobitna stacionaža od rasputnice Kojonac kontaktna mreža 3,000 V istosmjerne struje protezala se skoro do kraja no sada su zadnji stupovi odrezani pogled na očuvani dio bivše čađare, koju je posluživao slijepi kolosijeka sa grudobranom pogled na kolodvor ispod D-8 "magistrale"

Bakar Nedelja 16. siječnja 2022. prvi kilometar uspona prema Škrljevu. Prijelaz pruge još uvijek osiguran brkljom sa ručnim spuštanjem i čuvarom. Nisam se pravo ni parkirao i evo vlaka! No što je sad to? Prvi mah mislio sam kako je samo strojni, no ovo je rijetka fotografija HŽ serija 2041 na čelu vlaka iz Bakra. Kameni masiv iznad pruge je konačno osiguran i ograničenje brzine, koje je počinjalo odmah nakon prijelaza u pravcu Škrljeva je ukinuto Mali dizel, koji me je pred 50 godina vozio brzim vlakom od Oštarija do Knina nastavlja svoj put. Još će se dva puta okrenuti za 180 stupnjeva prije nego nastavi zajedno sa prugom iz Rijeke do Škrljeva. Nakon 15 minuta pogled sa rive pored pekare "Bakarski baškot" vlak je u brdu gore još par stotina metara do bivše rasputnice Kojonac.

Nakon križanja sa vlakom 4605 "Bospor sprinter" Transagenta nastavlja sa kontejnerima prema Sušak Pećinama. U zadnji čas sam pobjegao natrag. U pustom kolodvoru na ledenoj buri ostale su samo dvije cisterne "mala manevra" i HŽ Cargo lokomotiva 1141-010

Škrljevo 7. siječnja nešto poslije 12 sati na trećem kolosijeku Transagentov "Bospor sprinter" čeka na izlaz za Brajdicu sa kontejnerima strojna 1141-010 dolazi petim kolosijekom iz Meje i zaustavlja se toćno ispred mene dok sam se okretao i spremao za povlačenje evo vlak 4605 Rijeka-Ogulin ulazi na drugi kolosijek na čelu vlaka je HŽPP lokomotiva 1141-384

Pogled sa utovarne rampe na kolosijek, koji dolazi iz pravca kol. Meja. Na trećem kolosijeku vlak sa praznim cisternama još uvijek čeka kraj zatvora pruge između Škrljeva i Šoića. Bio je vidljiv još dok sam izlazio iz marketa u Hreljinu pred više od sat vremena. Oproštajna fotografija sa parkirališta prije "povratka u bazu.

Vrata su otvorena i pored njih na ogradi natpis "Nezaposlenima ulaz zabranjen". Ja nisam nezaposlen nego umirovljen pa se to na mene ne odnosi i idemo dalje. Zgrada je zaključana i u na prvi pogled u jako dobrom stanju. Kolosijek, koji se odvaja sa 1. kolosijeka kol. Meja završava kod rasklopnih postrojenja EVP Meja 35KV 50 Hz/3KV istosmjerna (DC). Sasvim lijevo vidimo stupove dvaju dalekovoda. Na lijevoj strani kolosijeka nalazi se portal na koji se spajala pokretna EVP i preko njega sa rasklopnim postrojenjem. U prvom planu vidljivi su malouljni prekidači tipa HPGE Energoinvest proizvedeno 07/80 srpanj 1980. godine- iza njih 2 mala transformatora tvrtke Alsthom originalne izvedbe iz godina montiranja EVP. Meja. Treba obratiti pozornost na tračnice ugrađene cijelim prostorom, koje služe za pomicanje glavnih transformatora prilikom iskrcavanja iz vagona te njihov smještaj unutar zatvorenog prostora u stražnjem dijelu zgrade. oznake na transformatorima- nažalost je položaj sunca bacao sjenu preko natpisa, fotografirati s bilo koje druge strane nije bilo prostorno moguće oznake na prekidačima ima tu još nekih dijelova opreme od Alsthoma, ovo je bilo spojeno sa trafom evo uređaj snimljen sa čeone strane Za kraj imao sam zbilja najbolju namjeru snimiti i zgradu, čak sam i do vrata za osoblje stigao i uspio proviriti u napuštene prostore osoblja. No usput sam uspio "nagaziti na minu" nekog šumskog četveronožnog bića te me intenzitet, a i sam događaj potpuno odvratio od te namjere. Hvala bogu uspio sam sve očistiti i "neokaljan" se vratiti prema kolodvoru.

Ovaj široki put, koji vodi uzbrdo i vraća se po svemu sudeći do one "tvrđave" iznad kolodvorske zgrade ne postoji nikakav logičan razlog za gradnju puta neuobičajene širine po tim vrletima osim vojnog No budemo vidjeli drugi put koliko su mi razmišljanja ispravna. Pogled na kolosijeke sa mjesta gdje put skreće i penje se točno iznad kolodvorske zgrade sa ovog mjesta nastavljam istim pravcem prema napuštenoj EVP Meja ostaci bivšeg štitnog kolosijeka u pravu Škrljeva pruga prelazi nasip zaštićen burobranom i ulazi u tunel Meja, a kolosijek nastavlja prema EVP. na vrhu blagog uspona otvara nam se pogled na prvu EVP izgrađenu i puštenu u rad pre 64 godine i 15 dana. sutra nastavak.... LP svima!!

Današnje lijepo i toplo prijepodne, li ne dovoljno za lokalne otrovnice tako sam odlučio obavezno izviditi kako nakon 9 godina izgleda prva EVP Meja, koja je dana 6. ožujka 1956. puštena u pogon pomoću pokretnog postrojenja spojenog izravno na dalekovode od 35 KV te je od 3. lipnja iste godine omogućila prometovanje elektro vučom na najtežem dijelu pruge skoro neprekinutog uspona u dužini od 34 kilometara. Pokretno postrojenje održavalo je potreban napon na prugi sve do 14. prosinca 1957. kada je počeo rad stabilne EVP Meja, koja je pak prestala s radom skoro na isti datum u prosincu 2012. završenlm promjenom sistema napajanja na dionici Moravice-Rijeka. prekrasan pogled na Kvarner obasjan suncem, a sa svih strana uokviren oblacima nakon pogleda prema otocima, veduta Učke uokvirene sa dva reda oblaka od zadnjeg posjeta kolege "Pfaffa" promjenio se se sistem napajanja te je pruga pred nekolimo godina opremljena APB-om što se vidi po bojama signalnih stupova. lom nivelete i pad od 25 promila počinju već prije zadnje skretnice-pogledajte burobrane štitni kolosijek za vrijeme parne vuče produžen je i skrenut desno prema postrojenju stabilne EVP Meja. Iako ničemu ne služi iskliznica je i dalje na mjestu i propisno označena. Odabrao sam široki put desno od burobrana koji će me uputiti prema cilju

Nije ni minuta prošla i kad sa južinom "dolazi" zvuk vlaka u vožnji. Samo ne znam je li iz Bakra ili Rijeke..... stiže Vectron sa kontejnerima iz Brajdice kad se dužina vlaka usporedi sa cisternama iz Šoića i Eas-ovima iz Bakra, kontejnerski vlakovi iste bruto težine su znatno duži Isprativši vlak, koji sam ovaj put snimio sa protivne strane, krenuo sam konačno doma no na "veliku radost" supruge stotinjak metara niže prema izlazu..... evo jednog malog povremenog gosta na izvlačnjaku ili bolje rečeno štitnom kolosijeku pa smo i to morali snimiti dok sam sve to obavio Vectron je već prošao tunel Baudine nasip kod Bovana i penje se prema "Milji" i Meji. Ovime je završeno "predbožićno lutanje"

Prvi kalendarski dan zime 2021./2022. opet poslije marketa na povratku doma oko podne, bježim sa zaobilaznice "za svaki slućaj" idemo vidjet ima li što novo u Škrljevu. i evo me na peronu uz drugi kolosijek pogled na Riječku i Bakarsku prugu sve prazno osim ovog "ljepotana" sa novim motorom, koji spava na sedmom kolosijeku uz jeno 2-3 RC Austria vagona vratim se na prvi i ovo me čudo s visoka gleda iz pravca izlazne lire prema tunelu Baudine i dalje prema kol. Meja opet natrag do šestog kolosijeka kako bi mi cijeli stao u okvir sad moževo i pročitati čemu ova stvar služi i komu pripada, pa taj bi i vlak mogao u Bakar spustiti Sve je mirno i tiho; svejedno počekat ću još malo.

Vlak broj 17000 prometvao je 10. prosinca na relaciji Zagreb Glavni kolodvor-Rijeka i stigao u Riječki kolodvor oko 16.30 sati. Po dolasku vozna lokomotiva je otišla na drugi kraj garniture, skopčala se i nakon završene probe kočnica u istom sastavu vlak je pod brojem 17001 krenuo natrag prema Zagrebu. Ljudi su platili vlak i odvezli se malo do Rijeke i natrag i to je sve što se treba znati, a i nikakovog drugog podatka osim voznog reda vlakova nema.

Ovo već pišem treći put. Kriva je "buretina" i mačak. Motorni brod za polarna krstarenja M/s Ultramarine izgrađen u prvoj polovici ove godine u Brodosplitu Split u cjelosti isplaćen i predan naručitelju. Početkom listopada iz Trsta otplovio za Južnu Ameriku. Sin se iskrcao s njega u Gibraltaru i vratio u Hrvatsku. Sutra leti iz Zagreba za Ushuaiu (Magelanov tjesnac) od kuda će nakon karantene od 7 dana brod krenuti na svoje prvo putovanje sa putnicima (150 osoba, klijentela specifična ne oblokava se nego pohađa predavanja i slično). 2 fotografije M/s Ultramarine u različitim fazama dovršenosti u brodogradilištu u Splitu M/s Ultramarine u brodogradilištu u Trstu iz kojega je krenuo na plovidbu za Južnu Ameriku Sve ostale fotografije broda u ledenim morskim prostranstvima su Photoshop, jer brod još nije plovio tim rutama te će mu ovo krstarenje oko Božića biti "djevičansko krstarenje" Brod isplovljava pod zapovjedništvom jednog Hrvata jedinog zapovjednika koliko mi je poznato brodova za polarno krstarenje u svijetu i jednog od malobrojnih zapovjednika brodova za krstarenje u floti brodova za krstarenje uopće. Inače to je vrlo uska grupa ljudi obzirom na stalno krstarenje u vodama oko Rta Horn najopasnijim vodama za plovidbu obzirom na stanje mora u svako doba godine te vrlo vrlo rijetki brodovi tim vodama i uopće plove. Obzirom na sadržaj posta, mislim kako ste shvatili o kojem se zapovjedniku radi, koji ima čast zapovjedati najmodernijim i naj novijim brodom u toj klasi brodova u svijetu, na njegovoj "Maiden" plovidbi. Sve je to jako lijepo i čovijek je ponosan, ali i stalno u brigi do sretnog slijetanja zrakoplova i telefonskog poziva "stigao sam, kako ste?". No sve je je to život i ostajem oprezni optimist. LP i hvala na interesu!

Danas opet povratak iz dućana, supruga razgovara sa mnom kako nam sin odlazi na Antarktik u ponedeljak i kako ga treba odvesti na Pleso . Sa visoravni gledam u sumrak na Hreljin i pri samom vrhu dva tri svijetla Plase. Lijevo od "Milje" miče se neka mala svijetleća glista. Idemo u Škrljevo ovo nešto nije redovno, možda bude nešto interesantno. evo me na drugom peronu, slikam izlazni signal na trećem kolosijeku iza leđa čujem kako se otvaraju vrata prometnog ureda. Pitam misleći lako je to vlak 4604 "Kasni?" "Ne previše taj Agencijski. Sad snimam prema Meji. a vlak dolazi nesmanjenom brzinom. "Koji je broj?" pitam. "17 tisuća" odgovara on, a vlak mi prolazi ispred nosa (...) u odnosu na seriju 1061 "Končarica"je puno puno tiša kad ventilatori nisu ukljućeni - vlak je samo tiho prošao (...) za par sekundi nestao je u lijevom zavoju prema S. Pećinama Pozdravio sam se sa prometnicima i zaželio im "Sretan Božić" u 16. 38 bio sam u auto i za deset minuta u fotelji pogledam vlak broj 17000 sastav 4 A klimatizirana. Bogme to već dugo nisam vidio na ovoj teretnoj prugi.

Silaskom sa kolodvora Lokve na cestu za Mrkopalj prolazimo kroz kamenom obzidani prolaz u nasipu pruge. Stotinjak metara dalje desno je odvojak na kojemu se uključujemo u trasu "Karoline", koja se lagano penje sjevernim padinama prema lokalitetu "Sljeme" na vrhu gorskog sedla. Dionica ceste po sjevernim padinama je obnovljena u potpunosti jer je bila u lošem stanju. Vozimo se u tišini i uživamo u lijepom sunčanom danu. Dionica obnovljene ceste do vrha Sljeme prvi ovojesenski snijeg Ovo sedlo koriste slijedećim redom : 1. cesta Bakar-Karlovac, 2. željeznička pruga Karlovac-Rijeka, 3. Naftovod Omišalj-Mađarska/Pančevo 4. Autocesta Rijeka -Zagreb, 5. Plinovod Jadransko podmorje-Istarski poluotok-Zagreb i 6. plinovod LNG terminal Omišalj. Sve to prolazi jedno pored drugoga na prostoru užem od jednog kilometra. Imamo tri tunelske cijevi istog imena "Sljeme". Jedna željeznička i dvije cestovne. Dakle vozimo se prostorom, koji zbilja jest "Hrvatska vrata na Jadran". Dolaskom na gorsko sedlo Sljeme nestaje crnogorična gusta Šuma proplanci travnati sa šumarcima bjelogorice nastavljaju se laganim padom ceste s južne strane malo lošije kvalitete no stalno bez ijedne rupe na kolniku prolazimo Gornje Selo i mjesto simboličnog naziva Vrata dolazimo na rub Ličkog polja. Pogled na želj. prugu i cestu sjeverni ulaz u Fužine Duboki usjek Vrata. Njime završava uspon pruge iz Fužina te nakon predaha počinje završni uspon pruge do tunela Sljeme. i tako stigosmo do Fužina i razloga zašto nema vlakova osim vlaka broj 4000 u Delnicama Zbog zatvora pruge vlak 4000 prometovao je do Fužina-zamjenski prijevoz do Rijeke autobusom. također autobus umjesto vlaka 4001 Rijeka-Fužine. lokomotiva HŽPP 1141-305 na čelu vlaka 4001 u kolodvoru Fužine čeka dolazak zamjenskih autobusa Prikaz turističkih znamenitosti "Fužinskog kraja" na zidu kolodvora Fužine Napuštamo kolodvor Fužine i brzamo na ručak. Prolazimo još jednom prugu u mjestu Zlobin te Karolina na lokaciji Peć (zbog vapnarskih peći, koje su još krajem XX stoljeća povremeno radile na nizbrdici sa koje snimam) izlazi na more. Frankopanski kaštel u Kraljevici, sasvim lijevo tamno smeđe boje školski brod ex JRM "Galeb", Bakarska vrata i rafinerija Urinj desno Pogled na grad Rijeku u daljini I eto nas doma na ručku! Poslije kraćeg odmora stigao je i kraj dana i prizor sa balkona Hvala na strpljenju moglo je bit i bolje, ali nisam bio sam pa je možda bilo manje fotografija nego što je trebalo biti.

Lokomotiva je osigurana od samopokretanja Tvorničke i ostale oznake Dok sam sve to onako brzo i starački obavio, bilo je vrijeme i za polagani povratak. Ništa od autoceste. Starom dobrom "Luizianom" do križanja za Lokve desno i Mrkopalj lijevo odprilike 5-6 kilometara dalje prema Gornjem Jelenju. Želj. kolodvor Lokve je na cesti za Mrkopalj, a ne na cesti za Lokve. Par stotina metara vožnje prema Mrkoplju putokaz "Želj. stanica. i nakon 2 S zavoja evo nas na parkiralištu zgrade kolodvora Lokve. "Nakupina" raznih objekata oko kolodvorske zgrade zbilja ne zaslužuje više snimanja od onog koje je objavio kolega Pfaff u svojoj temi no pogled sa ruba parkirališta ipak pokazuje dio barem mali ljepote šuma Gorskog kotara. Pogled sa parkirališta prema mjestu Lokve, koje je skriveno ovim jelama u dolini jedno sat hoda od kolodvora. Čista uživancija!? Na kraju ih dočekaju još i ove blage stepenice "Ura" na zgradi radi i pokazuje točno vrijeme, samo su joj kazaljke "na dijeti" Izlazna strana prema Delnicama Strana prema Fužinama, u produžetku 1. kolosijeka je izvlačnjak sve do mosta u nasipu pruge ceste za Mrkopalj. Na njemu i 1. kol. se sastavljaju vlakovi od 1,000 tona bruta te dalje prema odredištu voze vlakovi od 2,000 tona bruta. Osobno kao starom zaljubljeniku moja ovogodišnja Adventska bajka doživjela je svoj vrh ovom fotografijom Nakon završenog fotografiranja javio sam se u prometni ured. Prometnik me pita: Jeste li snimili za dušu? Nego kako, da nije za dušu ne bih ni snimao!" Zaželio sam mu sretan Božić i za oproštaj snimio "Pfaffovog prijatelja". Kapa mu se malo nakrivila. Nemamo Alpskih vrhova no priroda je još uvijek dobrim dijelom izvorna. Odlazimo iz kolodvora Lokve prema Fužinama prvom cestom, koja spaja istočnu obalu Jadrana preko Dinarida sa Panonskom nizinom."Karolina" izgrađena još u 18. stoljeću.