Leaderboard

Prije neki sat vremena

I lani je isto tako kasnilo, bio je objavljen 5.12. (srijeda), a stupio na snagu 9.12. (nedjelja). Al zaista mi nije jasno čemu je toliki problem objaviti novi vozni red barem tjedan dana ranije. Zar je vozni red vojna tajna pa da ga se ne smije unaprijed objaviti?! Trebat će vidjeti kad će dodati u online VR nova stajališta Lubena, Remetinec Križevački i Haganj, ne bi me čudilo da će s unosom istih kasniti tjednima, ako ne i mjesecima (ko sa stajalištima na riječkom području).

Vidim da su se pojavila razna pitanja,pa idemo redom... Remontiram motor za svoju privatnu zbirku željezničke opreme,a ovaj motor će bit pripremljen zajedno sa svom upravljačkom opremom žutke tako da ga se može pokretati sa kontrolerom i režimima vožnja-kočenje ,vožnja-slabljenje polja motora. Ukratko da se može demonstrirati rad lokomotive. A vjerovali ili ne taj motor se poprilicno zavrti več na jedan akumulator od auta,a neki malo jači ispravljač od 10kW će biti i više nego dovoljan s obzirom da će motor radit bez opterećenja.

Morao sam uživo vidjeti kako napreduje gradilište rotora u Savskom Gaju. Pa sam sklopio moj Rog Pony, ubacio ga u gepek Medomobila i odvezao se do ŠRC Mladost. Izvadio Pony i odvezao se do gradilišta. Sjeverni tunel je potpuno završen a južnom fali još jedan sloj asfalta. Rotor je završen na sjevernoj strani, na južnoj još fali sloj asfalta i treba završiti prilaz sa Jadranske avenije. Ponovno se gradi tramvajska pruga i okretište u rotoru kojeg dosad nije bilo. Možda do kraja godine završe radove i puste promet. I naravno da sam se provozao Ponyjem kroz sjeverni tunel 😁

Joj dečki - zaboravili ste kak je bilo u dobra stara vremena kad se putovalo "carskom džadom". Lepo si si napisal u putni nalog da si doma došel kasno, pak si dobil punu dnevnicu. A ne ovak s priloženim računom na kojem piše kad si prošel naplatu.

No, tu smo, gotova je.......................jos samo neki zavrsni radovi uljepsavanja.......................

NAPOMENA MODERATORA: Fotografije (gotovo sve) u ovoj temi su zamijenjene novima, uploadanima sa računala kako ne bi nestale ili izgubile kvalitetu. Nove snimke su prikupljene iz različitih izvora na internetu i većini se nije mogao saznati autor, tako da imena nisu spomenuta. Ispričavamo se autorima kojima bi to moglo zasmetati.

Kako mogu Mađari, Slovenci zabraniti možemo i mi. Međutim mi smo imali spor s njima kao i EU jer njihovom zabranom mi stradamo. Primjeri po Zagrebu. Grad Zagreb rekostruirao cestu, cesta za čudo kvalitetno napravljena. Počela propadati neki stanovnici tvrde Čistoća, ZET, kao njihovi poljoprivredni , dostave međutim pojedinci ne vjeruju čovjeku da min 100 šlepera dnevno prođe i to svi koji idu u tranzitu i još ne poštuju znak da je zabrana djelomično za promet kamiona jer očito imaju dobru navigaciju... jer znaju gdje je dobra cesta, ne plaća se, nema tolikih kontrola,.... Sada došao problem mostića koji zbog prevelikih tereta na rubu rušenja........ trenutna hrvatska stvarnost

... ili npr. da neki od njih u nedjelju skuže da im je od ponedjeljka ukinut vlak kojim godinama svako jutro putuju na posao i da prvi sljedeći vlak imaju tek za dva i pol sata

Uz malu razliku, autoceste su građene kreditom u cjelosti i spadaju u neodrživi dio (neodrživi mod) prometa (veliki eksterni troškovi, veliki prostorni zahtjevi, mala sigurnost i sl.). Željeznicu možemo graditi EU fondovima i vjerojatno je da ćemo i u budućem razdoblju imati mogućnost sufinanciranja 85% ukupne vrijednosti (model kojim se gradi i Pelješki most). Autoceste i brze ceste nisu prema strateškom interesu ispred željeznice (strategije regija, RH i Bijela knjiga). Autoceste generiraju velike eksterne troškove i nemaju multiplikativni ekonomski faktor tako velik kao željeznica ili javni prijevoz općenito (naročito IPP). Autoceste u Hrvatskoj nisu značajno doprinijele rastu BDP-a, niti demografskoj slici (imamo demografski pad i rast BDP nam je dosegnuo 3%). Kada bi se 50% postojećeg putničkog prijevoza prebacilo na željeznicu (cilj Bijele knjige EU) postoji potencijal od oko 4.000.000 putnika na toj pruzi godišnje (primarno dionica Čakovec - Varaždin - Lepoglava - Sv. Križ - Začretje). Podaci su to koji se mogu dobiti putem brojača prometa (HC i HAC), te se pročitati u nekoliko studija koje su do sada rađene (istina, male opsegom, ali s čisto pristojnom metodologijom). Dugoročni potencijal tog područja donio bi i znatno veći broj putnika (samo u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji izravno ili putem IPP na tu prugu gravitira 300.000 stanovnika). Ovaj je koridor alternativa TEN-T-u u ovoj regiji i u slučaju održavanja ili izvanrednih događaja može preuzeti promet s pravaca Gyekenyes - Koprivnica - Zagreb (Ljubljana) i Ormož - Pragersko - Ljubljana. Rastom tereta u zagrebačkom bazenu ili bazenu luke Rijeka ovaj pravac može također preuzeti dio tereta za Mađarsku, Češku i Slovačku. Lokalni krajevi oko Varaždina, Čakovca, Preloga i Donjeg Kraljevca industrijski rastu (povećanje broja industrijskih subjekata u zonama) i trebaju sve više održive teretne logistike. Rješenje je intermodalnost orijentirana na intermodalne terminale i željeznicu. Eto, bez zamjere. Dugogodišnje proučavanje i rad na području potencijalne potražnje ovog područja nagnala me da se malo uključim u temu. Pozdrav svima! Bok! Ante

Evo još malo detalja i slika. Čiščenje i lakiranje rotora visokonaponskom izolacijskom bojom. 😀

Slažem se s tvojim razmišljanjem, bolje bilo kakve fotografije nego nikakve, ipak, trebalo bi voditi računa o nekoj osnovnoj kvaliteti, a deformirana fotografija 1141 046 (koja je u međuvremenu zamijenjena) definitivno ne spada u takvu kategoriju. U svojem prethodnom izlaganju nastojao sam objasniti u čemu zapravo leži problem - ne u samim fotografijama, već u načinu njihove pripreme za objavu na forumu. Dobar dio fotografija izvorno je bio postavljen u veličini 800 piksela po dužoj strani, dok su u novoj inačici iste skalirane na 1000 piksela, čime su izgubile dobar dio svoje kvalitete. U najboljoj sam namjeri ukazao kako bi bilo poželjno navedene fotografije vratiti u njihovu izvornu veličinu, jer bi samim time bile kvalitetnije, a cijelokupan doživljaj FAQ-a još ozbiljniji i profesionalniji. Jedno ne isključuje drugo, dapače, bilo bi poželjno da forum takve reputacije ima FAQ opremljen vrhunskim fotografijama lokomotiva. Vjerujem da je svima nama zajednički cilj imati što kvalitetniji FAQ te vam stoga svakako stojim na raspolaganju što se tiče ažuriranja podataka i fotografija.

nastavak... 5. #3029 se u medjuvremenu vraca, ovdje neposredno prije stajalista Gasometerbrücke. 6. #3011 gmize prema stajalistu Mülligen. 7. #3006 je upravo krenuo sa stajalista Farbhof.

Lijepo je vidjeti da je FAQ o lokomotivama nakon dugo vremena osvježen novim fotografijama, ipak, moram primijetiti kako je nezanemariv dio fotografija substandardne kvalitete. Pritom ne mislim na povijesne prikaze otpisanih serija i "izgubljenih" shema bojanja, već na one lokomotive čije su fotografije relativno lako dobavljive putem mnoštva internetskih izvora. Fotografija 2063 014 nije fotografija, već screenshot iz videa te je samim time u usporedbi s ostalim fotografijama ispodprosječne kvalitete. Fotografija 1141 046 nije samo skalirana s 800 na 1024 piksela, čime je izgubila kvalitetu, već je i neprirodno razvučena u smjeru duže strane. Nadalje, sljedeće su fotografije skalirane s 800/900 na 1024 piksela po dužoj strani, te su posljedično tome izgubile svoju kvalitetu: - 2044 010 - 2061 015 - 2062 018 - 2063 010 - 2041 007 - 1141 202 - 1142 008 Uz malo više truda, moglo se postojeće fotografije optimirati za veličinu prikaza kojoj su izvorno bile namijenjene ili na internetu potražiti zamjenske fotografije koje se odlikuju boljom kvalitetom i rezolucijom. Možda bi čak bilo korisno organizirati mali natječaj, gdje bi članovi foruma ponudili svoje fotografije pojedinih izvedbi vučnih vozila, gdje bi naposljetku najreprezentativniji radovi dobili svoje mjesto u FAQ. Na taj bi se način riješio i problem autorskih prava, koji je trenutno prisutan prilikom postavljanja fotografija iz neutvrđenih izvora na forumski server. Da ne bi ispalo kako isključivo kritiziram, lijepo je nakon dugo vremena ponovno vidjeti osvježeni FAQ, a dobar dio prikazanih fotografija (većinom one preuzete s Flickra ili Wikipedije) svojom kvalitetom itekako predstavljaju novu vrijednost u ovoj rubrici foruma.

Znaci da su izbori 😂😂😂

Problem je što mi nemamo nikakvu strategiju razvoja željeznice. Sve se radi ovisno o tome hoće li nešto proći kao EU projekt ili ne. Nema nikakve inicijative s naše strane, a opet ponavljam, država je tu kriva. HŽ Infrastruktura d.o.o. samo upravlja željezničkom infrastrukturom koja joj je dana na raspolaganje, sa sredstvima koje ima. Republika Hrvatska je još davnih dana odlučila dati prednost cestama. Pa o čemu mi pričamo? Imamo službeno najsporiju željeznicu od svih EU zemalja: I meni je sramota da nitko, ama baš nitko, ni struka, ni političari, ni novinari, nitko ne poteže pitanje teretnih vozila na cestama. Prema kojoj direktivi? Koliko znam, svaka članica može sama odlučiti način na koji će upravljati cestovnom infrastrukturom, odnosno naplaćivati istu. S podebljanim se slažem. No, sad je gotovo. Tu smo gdje jesmo i igramo s kartama koje smo si podijelili. Da se nešto razumijemo - osobno bih radije da imamo ekvivalent TGV-a do Zagreba i da sam tamo recimo za npr 1:15 h, nego što imamo najnovije autoceste. Inače, mišljenja sam da bi željeznica velikih brzina mogla spasiti Slavoniju, no o tome ću u nekoj drugoj temi.

Ak je prešel autoput kroz ta brda, prešla bi i nova železnica. Al kaj moreš kad neki zapneju s tehnologijom od prije 50 let pa ruke v žep i ajmo niš ne delat. Takvih sam se nagledal i u svom fahu pa smo ipak isporučili strojčeke kakve su drugi, tobože iskusniji koji to već 120 let delaju, rekli da se nemreju napravit.

Nizinska pruga: Odobreno 311 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za dionicu Hrvatski Leskovac-Karlovac http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/More/Nizinska-pruga-Odobreno-311-milijuna-eura-iz-Kohezijskog-fonda-za-dionicu-Hrvatski-Leskovac-Karlovac

ovako bi trebao izgledati novi Stadler za Bern! samo mogu reci da sam odusevljen i da se nadam da ce upravo takav izaci iz tvornice! (izvor: https://www.derbund.ch/bern/vertrag-fuer-neue-trams-ist-unterzeichnet/story/17848230)

Samo koncept poreza je "nefer". Ni ja ne želim financirati propalu brodogradnju, nego željeznicu, pa me nitko ne pita. Zapravo, izdvajanja za HŽ Infrastruktura d.o.o. bi se trebala povećati, jer postojeće financiranje je doslovno održavanje status quo. Mogu se složiti za teretna vozila. Zapravo, tu se slažemo oboje. Pročitao sam zanimljiv podatak, evo citata: https://bib.irb.hr/datoteka/339938.Reforma_sustava_financiranja_javnih_cesta_RH.doc Ono što mi nije jasno, je zašto jednostavno zakonodavac ne uvede obaveze vinjete za teretna vozila u tranzitu, jer ih na autocestu neće drukčije natjerati. Ne znam zašto bi vinjeta bila "nefer"? Pa samo bi poticala stanovništvo da se više koristi autocestama, a ne da voze po lošim lokalnim i državnim cestama. Može neki rad na tu temu o "fernosti" vinjete?

Svojevremeno je ondašnja milicija patrolirala vlakom i rješavala stvari na licu mjesta. Mislim da nije rješenje na ovakav način zatočiti ostale putnike. Zar nema nekakva telefonska veza sa Policijom pa da se samo javi da se ove mlatimudane dočeka na sljedećoj stanici? Prošle godine sam svjedočio nečem sličnom gdje je neki lik pijan pravio problem i policijska marica ga je dočekala na sljedećoj stanici. E sad, opet smo kasnili zbog pijane budale, pa nisam siguran jesu li policiju zvali još iz vlaka u pokretu ili tek kad je vlak došao u stanicu.

Kurir u obliku PDF-a na PP-ovoj stranici.

Ajde MTA reci ti meni koja je razlika između HC i HAC, tj. koja je razlika između brze ceste Sv. Helena-Križevci i autoceste Sv. Helena-Varaždin? Osim što jedno plaćaju svi porezni obveznici ravnomjerno i besplatna je za korištenje, a drugo se plaća po korištenju? Ceste su ceste, neka budu besplatne svima i gotovo. Ili neka se apsolutno svaka cesta, do najzadnjeg poljskog puta, plaća po korištenju. Uz faktor uslužnosti, naravno.

Pruga: Novska – Sisak – Zagreb GK Nakon obnove pružnog gornjeg ustroja, na dionici Sunja – Sisak dopuštena brzina povećava se sa 40 km/h na 100 km/h te se na toj dionici uvodi veći broj ograničenih brzina od 20 km/h do 65 km/h zbog pritvrđenih skretnica, smanjene preglednosti na ŽCP-ima, stanja mosta i klizišta, za oba vozna smjera. U skladu s propisanim uvjetima za postavljanje signalnih oznaka, ograničena brzina u kolodvoru Sisak Caprag povećava se s 35 km/h na 60 km/h, za oba vozna smjera. Nakon obnove pružnog gornjeg ustroja i kontaktne mreže, na dionici Sisak – Greda dopuštena brzina povećava se sa 100 km/h na 140 km/h. Zbog lošeg tehničko uporabnog stanja mosta, na dionici Turopolje – Velika Gorica uvodi se ograničena brzina sa 60 km/h od km 408+975 do km 409+000, za oba vozna smjera. Zbog starosti i tehničkog uporabnog stanja pružnog gornjeg ustroja, dopuštena brzina na dionici Velika Gorica – Zagreb Klara smanjuje se sa 120 km/h na 110 km/h, za oba vozna smjera. Nakon zamjene konstrukcije mosta na dionici Blinjski Kut – Sunja, ograničena brzina od km 353+841 do km 354+022 za vozni smjer Novska – Zagreb Gk odnosno od km 354+183 do km 353+480 za vozni smjer Zagreb Gk – Novska, povećava se s 20 km/h na 30 km/h. Na pružnoj dionici Lekenik – Velika Gorica, početak ograničene brzine preko ŽCP-a sa 100 km/h pomiče se iz km 394+756 u km 394+713, za vozni smjer Novska – Zagreb GK.

Lijepo govori prometni stručnjak i profesor Marušić: Promet treba prebaciti na autoceste, a ne ulagati u državne i lokalne ceste koje se raspradaju zbog tranzitnog prometa i izbjegavača plačanja cestarine. Vinjete sve rješavanju.

6112 je oznaka serije, ne 112.

@accord, ne možeš se ovako razgovarati. Jesi s ceste potekao? Kakva je to agresiva i općenito sadržaj? Željeznički smo forum, ne politički, i bez obzira na to ovakvom riječniku nigdje nije mjesto. Nisam ovdje moderator, ali ovo podliježe sankcijama. Ne možeš se ovako odnositi prema drugim članovima foruma, tj. živim bićima samo zato jer se zalažu za očuvanje povijesne baštine. Sadržaj na koji se referiraš nije politički obojen niti ikakva provokacija da bi se tvoj osobni obračun mogao tolerirati zbog olakotnih okolnosti radi npr. neke provokacije kad bi postojala.

A makroekonomija je neki bog kojem se moramo nemilice klanjati? Radi čega? Upravo forsiranje makroekonomskih pokazatelja uništava koncept države kao servisa građana, odnosno u potpunosti mijenja paradigmu, jer država počinje biti svrha sama sebi. Mogu se donekle složiti da su subvencije šteta za određene sektore, ali bez osvrtanja na makroekonomske pokazatelje. Više se radi o neznanju ili neželji vladajućih da usmjere sredstva tamo gdje su zaista potrebna. Dakle, subvencije u poljoprivredi - ne, subvencije u brodogradnji - ne, no s druge strane subvencije u željezničkom prometu - da. Zašto? Pa zato što npr. putnički željeznički promet nigdje u svijetu ne može opstati bez subvencija. Znači li to da prema tvojoj teoriji bi onda trebali u potpunosti ukinuti željeznički promet na razini planeta? Meni zaista nije jasno što tebi nije jasno u tome da je država servis građanima? Pa valjda znaš osnove teorije države i društva. Kasica prasica iz koje se uzima? Gdje sam ja to rekao i da ne misliš možda obrnuto, budući da mi država uzme svaki mjesec 40 % od onoga što zaradim. Dakle, ako mi ta ista država uzme 40 % onoga što zaradim, zatim mi uzme još 25 % na svaku robu i uslugu koju kupim (neporezna davanja neću ni nabrajati), onda imam svako pravo tražiti da mi ta ista država zauzvrat nešto i pruži, a ne da od mog novca nešto sagradi i onda mi to nešto naplaćuje po najvišim cijenama u EU. Nema potrebe za trolanjem, jer ja nigdje ne plačem što se Zagrepčani i ostali voze besplatno i iskreno me baš briga. Meni smeta kada mi isti ti koji se voze besplatno počnu docirati kako je sasvim u redu da ja platim povratnu vožnju do Zagreba 226 kn. Nema disbalansa. Vrlo lako se riješi to pitanje, da postoji politička volja, naravno. Ako si sa zadnjom rečenicom implicrao da se mi iz ruralnih krajeva možemo voziti i seoskim cestama do odredišta - isto vrijedi i za Zagreb i okolicu. Ne znam odakle si izvukao zaključak da bi vinjeta "uvrijedila većinu puka". Vinjeta će koštati onoliko koliko država odredi i ne mora koštati više od 200 eura. U Mađarskoj je godišnja vinjeta 130 eura. Ne vidim korelaciju. Neka naplaćuje, ali ne preko leđa građana, koji su isto već financirali kroz gorivo, porez na dohodak i porez na dodanu vrijednost. I neka pravedno rasporedi. Toma ti je naveo primjer Italije, ali vidim da si to propustio komentirati.

U Italiji, koja ima klasičan način naplate cestarine (kućice, uglavnom automatske) su sve autoceste južno od Salerna besplatne. Razlozi su višestruki: slabija kupovna moć južnjaka, poticanje vožnje autocestama zbog sigurnosti, autoceste su na jugu građene prema drugačijim, jeftijim standardima nego na sjeveru (slično kao austrijski Sparenprofil - manji radijusi, manja širina). pozdrav toma

Ma nije da napadam čovjeka. Dapače, neka radi ono što voli. I sam imam nekog iskustva sa elektromotorima i ovako nešto se ne viđa svaki dan. No evo kad već kažeš da ga može pokrenuti gdje god hoće, baš me zanima gdje to i na koji način. Ako mi je dobro poznato, žutke su radile na 3000 V istosmjerno, a snaga jednog motora iznosi 440 kW. Što će dalje reći da mu za pokretanje tog elektromotora treba jedna srednjenaponska trafostanica i ispravljač sa 10 kV izmjenično na 3000 istosmjerno. Ili možda jednostavnije da ode u Sloveniji gdje koriste takav sustav. No još jednom velim, pokretanje takvog motora nije baš isto kao i pokrenit motor stare vešmašine doma.

Ne po istoj cijeni. Zagrepčancima je besplatno. Bjelovarčanima je besplatno. Ja plaćam 60 kn svaki put tamo i natrag.

To je taj.

Vidi, umjesto obnove (ili izgradnje nove) postojeće pruge Bjelovar -Križevci, što bi iz prometnih razloga (umrežavanja linija, mogućnosti presjedanja, benefita ostalih smjerova ne samo onog prema ZG itd. ) bilo kudikamo bolje i pametnije radio se by pass da bi se prišparalo na niti 20 km razlike u duljini trase iliti nekih desetak do 15 minuta voznog vremena. Dobro. Ti sad impliciraš da eto samo jedan grad/ regija ima pravo na takvo što ili možda i neki drugi gradovi ako imaju trasu bez tunela...? Zaista? Znači tunel je problem? Čudo neviđeno, nikad nigdje izgrađeno? Presmiješan argument. Zapravo, žalostan. Cijelu stvar ionako nećemo financirati ni ti ni ja već fondovi EU. Nadalje, populacijski bazen Bjelovara neusporediv je s onim Čakovca i Varaždina. Pogledaj statističke podatke. Na kraju, veza ČK- VŽ preko KC sa ZG duga je cca 130 km. Lepoglavskom se spojnicom ta veza skraćuje za tridesetak posto. Nikako nije zanemarivo.

Netko je spominjao brojke, pa evo brojke koje će vjerujem sve zanimati, a tiču se broja utovarenih i istovarenih vagona, te tonaže, za razdoblje od 1973. do 2006.

Točno! Vozila su od osoblja broda.

Pa nije još 15.12.2019. Kome već sad treba novi vozni red ?

Bila je u Crnoj Gori.

Prva parna lokomotiva u Australiji Kad se govori o razvoju željeznice u Australiji polovicom XIX stoljeća onda se nikako ne mogu zaobići dva otežavajuća činioca. Prvi je prostornost, a drugi je mali broj stanovnika a time i gustoća stanovnika. Računa se da je 1854 kad je počela parna željeznica, cijela Australija imala nešto manje od pola miliona stanovnika. Viktorija čiji je glavni grad Melbourne imala je oko 200.000 stanovnika a sam grad oko 70.000 stanovnika. Za usporedbu na području današnje Hrvatske u to vrijeme je živjelo oko 2.1 milion stanovnika. Bile su to godine kad je započela zlatna groznica koja je u roku pet godina udvostručila broj stanovnika. Krajem stoljeća val useljavanja u Australiju je pao tako da po prvom popisu stanovništava 1901 godine Australija imala 3.7 miliona stanovnika. Danas taj broj prelazi malo više od 25 miliona stanovnika. Da se vratim prvoj parnoj lokomotivi. Prva parna lokomotiva u Australiji bila je neplanirano domaći izradak. Naime četiri naručene lokomotive od Robert Stephenson and Company su trebale stići početkom 1855, a prva pruga (Melbourne – Port Melbourne) je bila napravljena prije roka. Razlog za tako brzu gradnju je bila želja da Melbourne prestigne Sydney u gradnji prve pruge s parnom vučom. Posao da napravi prvu lokomotivu dan je lokalnoj kompaniji - Robertson, Martin and Smith Engineering Works, Melbourne. Trebalo im je dva mjeseca za izradu lokomotive bazirane na tada dostupnim nacrtima iz Velike Britanije. Cijena je bila £ 2.700 a to bi bilo današnjih $ 250.000. Uzgred da kažem, Australija je imala funte do početka šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bilo kako bilo, lokomotiva je napravljena i pruga je otvorena u rujnu 1854 godine. Sydney je dobio prugu tek godinu dana kasnije iako je krenuo u gradnju dvije godine prije Melbourne. Razlog otezanja je nedostatak novaca. Lokomotiva je svoj radni vijek uz brojne preinake i mijenjanje vlasnika završila kao manevarka u Geelongu. Bilo je to pred kraj prvog svjetskog rata. Nažalost nije sačuvana kao ni tehnički podaci o samoj lokomotivi. Prva slika prikazuje najvjerojatnije izvorni izgled te lokomotive, a druga kako je ličila nakon zadnjih preinaka. Obje slike su iz State Library Victoria. Evo, to je to. Sad možete biti mirni. Znate nešto više. Možda Vam zatreba... Medo P.S. Lagana naoblaka, 26°. Za vikend će biti sunčano i toplije. Kod nas je bilo malo kiše početkom tjedna. Slika dolje je od prekjučer iz zapadnih predgrađa Melbourne. Promjena vremena u ovom djelu Australije uglavnom dolazi sa zapada i onda u Melbourne kažu da ovakvo sranje može jedino doći iz Južne Australije. ABC news

Pruga Lepoglava-Golubovec je užasnih karakteristika, a Golubovec nije neko bitno naselje. Tako da je puno smislenije novu trasu započeti u Lepoglavi, dokle je pruga ravničarska.

Vjerojatno zbog malih brzina. Nisam inženjer, bubnuo sam Ok, što se tiče izleta. U kontaktu smo pa ćemo sve na vrijeme dogovoriti.

I u Golubovcu je kamenolom. Ali onda postoji opasnost da pruga postane industrijski kolosijek, ako ne na papiru onda u stvarnosti - neodržavanje, smanjivanja brzine, ukidanje putničkog prometa.

Čestitke. Imam more toga, hehe... Ide, ali ne uvijek. Ako Cargo dođe sa svojom lokomotivom, oni onda odrade manevru. Pod manevru mislim izvlačenje vagona ili dovlačenje, jel. Ovisno o situaciji.

Hajde malo smiri strasti. Da bi mogli raspravljati o tome ti bi trebao znati neke tehničke stvari i propise vezane uz željeznicu. Ni HŽ Infra ni HŽPP nisu ni blizu savršenstva ali nije sve baš samo crno-bijelo kako tebi izgleda. Koliko sam ja upućen, tamo ulazni signali rade, automatski pružni blok nije u funkciji. I zato se spominje kolodvorski razmak, koji nema veze sa brojem kolosijeka između dva kolodvora nego sa reguliranjem kretanja vlakova između njih. Od Novske do Vinkovaca se relativno često događa da vlakovi između dva kolodvora prometuju samo jednim kolosijekom jer se na drugom održava kontaktna mreža ili mijenjaju pragovi. U tom slučaju strojovođa dobiva pismeni nalog u kojemu mu piše doslovno sve u vezi tog kolodvorskog razmaka (koji signali za njega ne vrijede, ima li neosiguranih cestovnih prijelaza...) i dužan je postupati prema tom nalogu i ostalim propisima koji u tim slučajevima važe. Taman da ni ulazni signali nisu u funkciji to nema nikakve veze sa ispravnošću kolosijeka jer i za takvu situaciju je propisan postupak koji su i prometnici i strojovođe dužni znati i poštivati. Od Novske do Siska Capraga npr nema niti jednog signala, ni ulaznog, ni izlaznog, ni prostornog, ali se koriste signalni lopari i ručni signalni znakovi i tu se ne dobiva pismeni nalog pa vlakovi prometuju. Tržište putničkog prijevoza će biti liberalizirano 2029. (?)

Ništa ne branim, nego ti jednostavno ne znaš ništa drugo osim ciničnog pljuvanja po svemu, a pišeš bez ikakvog predznanja o bilo čemu. Ovo nije portal HŽ Infrastrukture pa da ti netko navodi tko je odgovorna osoba za kašnjenja, za takve stvari obrati se njima. Shvaćam da si ogorčen i nezadovoljan, ali trenutno je tako kako je, napraviti nešto novo i bolje nažalost ne ide bez poteškoća u odvijanju prometa (barem ne kod nas). Što se tiče pitanja, nigdje nisam vidio gdje si ih točno postavio, ali evo pokušat ću ti dat neki konstruktivan i smislen odgovor na njih. APB (ona hrpa elektrorelejenih sklopova kako si napisao) trenutno nije u funkciji između Vrbovca i Križevaca, iz istog razloga vlakovi voze u kolodvorskom razmaku. Zašto ne radi? Moja pretpostavka je ovakva, dakle u promet je pušten kolodvor Gradec i novi ESSU (elektronicki signalno sigurnosni uređaj) koji nije kompatibilan sa starim SS uređajem u Vrbovcu, shodno tome ne radi ni APB trenutno na starom kolosijeku. Ako netko s terena zna točan uzrok (DB?) može me dopuniti ili ispraviti. Između Gradeca i Križevaca je ista stvar, uz to sve skretnice u Križevcima koje vode prema Gradecu trenutno skretničari okreću ručno, dakle put vožnje postavljaju skretničari koji onda putem radioveze jave prometniku da postavi ulaz vlaku. Novi raspored skretnica ne odgovara starom koji se nalazi i na postavnom stolu u Križevcima stoga se sve radi kako sam napisao. Po novoj devijaciji uvedena je lagana vožnja s 20 km/h, tako je bilo i s devijacijom između Vrbovca i Gradeca. Lagana vožnja od 20 km/h nakon nekog vremena (kad budu sigurni da je sve leglo na svoje mjesto) se ukida i uvodi se 50 km/h. PS Od 1.1.2020. tržište u putničkom prometu bit će liberalizirano, hoće li i kada će netko doći ne za ni baba Vanga... Nadam se da si zadovoljan odgovorom.

Evo radi upravo sada kao i danas cijeli dan od ujutro 😅

Nešto malo lakše nakon pankera… Edvard Grieg - Peer Gynt Suites No. 1 i 2 Medo

Ramones ... legendarni američki pankeri

Ne znam zasto bi bilo neisplativo da se napravi nesto kao Taurenbahn. Ta pruga je ispeglana vise manje po staroj trasi, uveden drugi kolosijek i pruga je sposobna za ozbiljnu eksploataciju. Je da je projekt potrajao (započeto 70-ih), ali je to danas ozbiljna pruga.

Prošlo je gotovo tri godine od zadnjeg podsjetnika kako se objavljuju članci s interneta. Dakle, nije dovoljno postaviti samo link, nego treba citirati čitav post. Detalji i razlozi pišu u prvom postu ove teme i u pravilima foruma. U zadnje vrijeme je objavljen veći broj postova koji nisu u skladu s ovim pravilom, pa su iz tog razloga pobrisani. Stoga vas još jednom molim da se pridržavate navedenog pravila foruma i, zajedno s navođenjem linka, citirate i čitave tekstove.