Stanley

Autobusni kolodvor ili po domaći gumenjak: Vrijeme je za povratak kući. Očekivao sam da će Som iz Novoselca za Harmicu kasniti u dolasku bar 15 minuta, ali je - vjerovali ili ne - stigao 2 minute RANIJE: Do Sutle smo ipak nakupili dvadesetak minuta zakašnjenja zbog puzanja iz poznatih i opravdanih razloga.

U parku je jedna mala fontana... ... i spomenik herojima NOB Marijanu Badelu i Tonetu Stančiru: Još nekoliko fotografija iz ovog dijela Sesveta:

Župna crkva Svih Svetih prvi put se spominje 1328. godine. Kanonske vizitacije opisuju 1622. i 1630. staru župnu crkvu, zidanu unutar ''utvrđenog grada'', a 1746. kanonik vizitator navodi da je ova crkva u prošlim vremenima bila okružena jarcima i utvrdama. Godine 1766., u vrijeme župnika Marka Radovića, započela je gradnja gradnja današnje crkve, a posebne zasluge za njezinu izgradnju imao je veliki prepozit Stolnoga kaptola zagrebačkog Franjo Popović. Njegovim zalaganjem je godine 1773. ''podignuta i dovršena crkva veličanstvena, da bi mogla bilo u kojem velikom gradu stajati kao ukras''. Crkva je barokna jednobrodna građevina s dva zvonika visine 36 m i spomenik je sakralne arhitekture. Više puta je obnavljana, a posljednja obnova započeta je 2018. godine i još je u toku. Crkva Svih Svetih: Na pročelju se nalaze kipovi dvojice ugarskih kraljeva i katoličkih svetaca, svetog Stjepana i svetog Ladislava: Još dvije fotografije spomenika sakralne arhitekture: Mali park uz glavnu ulicu i uz njega veliki I.N.R.I.:

Konačno se Som udostojio krenuti iz kolodvora: Za njim je ubrzo krenuo i teretnjak: Vrijeme je za povratak do glavne zgrade, a usput se zatekla i jedna k.u.k. željeznička građevina očito pretvorena u stambeni prostor: Svatko od nâs putopisaca ima svoj osebujan stil, a moj uključuje i poneku crticu o naselju uz koje se kolodvor naslanja. Tako će biti nešto riječi i o samim Sesvetama. Od sela do najveće četvrti Grada Zagreba Danas su Sesvete jedna od 17 gradskih četvrti Grada Zagreba i to površinom najveća. Na popisu stanovništva 2021. godine gradska četvrt Sesvete je imala 70.800 stanovnika, od čega u samom naselju Sesvete 55.313. Mnogima nije poznato da je ovaj lokalitet jedno od najstarijih naselja u povijesti Zagreba i okolice. Zapis o Sesvetama prenosim sa službene web stranice Grada Zagreba: Sustavna arheološka istraživanja, što ih od 1976. kontinuirano provodi Muzej Prigorja Sesvete, iz dana u dan upotpunjuju sliku najstarije prošlosti sesvetskog prostora. Uz brojna nalazišta iz brončanog i željeznog doba te antike, osobito su značajni nalazi na višeslojnom arheološkom lokalitetu Kuzelin kod Glavnice Donje, sjeverno od Sesveta. Tu su, osim predmeta iz već spomenutih ranijih razdoblja, nađeni i artefakti iz keltskolatenskog vremena, do nedavnih nalaza s Gornjega grada jedini takve vrste na području Zagreba: fibule, srebrni novac, luksuzna grafitna i smeđepolirana keramika te ostaci utvrde na uzvisini od 511 metara. Najvažniji nalazi, ipak, potječu iz doba antike i seobe naroda, 4.-6. st., zasad jedini na ovom području. Pretpovijesna i srednjecarska gradina na Kuzelinu u to se vrijeme obnavlja novim kamenim fortifikacijma i pristupnim rampama. Tu se sklanjaju posljednji Rimljani na tlu Zagreba koji grade drvene kuće vapnenih podova, prekrivene slamom. Kasnije dolazi i vojna posada koja štiti najkraći strateški put između Podunavlja i Jadrana. Sesvetsko prigorje vjerojatno je već od ranoga srednjeg vijeka pripadalo staroslavenskoj (hrvatskoj) župi Moravče koja, osnivanjem Zagrebačke biskupije i županije, ulazi u njene međe. Godine 1242. ova se plemenska župa izdvaja iz Zagrebačke županije i postaje samostalnom županijom ili distriktom Moravče. Na prvi dosad poznati pisani trag naselja i posjeda u Sesvetskom prigorju nailazimo u Povelji kralja Emerika iz 1201., u kojoj se spominje posjed zagrebačkog biskupa - Vugrovec (predii Vgra). Najstarije je naselje na tom prostoru selo Kašina koje se spominje već 1217. u Povelji kralja Andrije. Selo Sesvete i tamošnja crkva Svih Svetih prvi se put spominju u Povelji kralja Karla Roberta 1328. U pisanim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća navode se imena naselja: Adamovec, Belovar, Moravče, Jesenovec, Planina, Šašinovec, Kraljevec (dodatak Sesvetski dobiva tek potkraj 19. st.), Prepuštovec i Jelkovec. Sesvete 1457. od kralja Matije Korvina dobivaju sajamski privilegij – imaju pravo održavanja četiri sajma godišnje te trga (tržnice) svakoga tjedna. Prema popisu dike, kraljevskog poreza, 1601. Sesvete imaju 107 kuća. No, broj stanovnika toga sela sljedećih se godina smanjuje pa je 1786. zabilježeno samo 15 kuća. Broj kuća jednak je i 1866. kada u njima živi ukupno 169 ljudi. Emerik Arpadović Matija Korvin: Škola u Sesvetama (Pučka učiona Sesvete) započela je radom 1865/66. Obilježja značajnog industrijskog središta naselje Sesvete počinje poprimati potkraj 19. stoljeća. U srpnju 1879. počela je gradnja Tvornice mesnate robe i masti d.d. u Sesvetah, a koju 1921. preuređuju Kata Rabus i sin. Iz male destilacije špirita obitelji Badel, na početku 20. stoljeća razvilo se veliko poduzeće za proizvodnju alkohola koje postoji i danas. Sesvete su 1934/35. priključene na Zagrebačku električnu centralu. Prometno značenje Sesveta i njegove okolice, u osnovi određeno zemljopisnim položajem, već je u drugoj polovici 19. stoljeća bitno poraslo obnovom stare ''vojničke'' ceste od Sesveta preko Kašine do Laza na zagorskoj strani Medvednice (1878/79., u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića) i gradnjom željezničke pruge Zagreb - Budimpešta (1870.). Tijekom prošloga stoljeća, pak, taj je prostor ispresijecan brojnim cestama od ogromne važnosti za prometnu povezanost Zagreba s njegovom okolicom i mnogo širim prostorom. Počelo je betoniranjem cesta Zagreb - Dugo Selo (uoči II. svjetskog rata) i Sesvete - Sv. Ivan Zelina (početkom četrdesetih godina), nastavilo se gradnjom stare ceste Zagreb - Beograd (nakon II. svjetskog rata), zatim gradnjom autoceste Zagreb - Lipovac i Zagrebačke obilaznice, a zasad završilo gradnjom početne dionice autoceste Popovec - Goričan. U drugoj polovici četrdesetih godina prošloga stoljeća područje današnje gradske četvrti podijeljeno je između Kotara Zagreb i Kotara Sv. Ivan Zelina. Zagrebačkom kotaru pripadaju tadašnji mjesni narodni odbori: Cerje, Kašina, Markovo Polje, Planina, Prekvršje, Sesvete, Sesvetski Kraljevec, Šašinovec, Vugrovec i Vurnovec. Sjeveroistočni dio područja, koji obuhvaća naselja Adamovec, Belovar, Donja Glavnica, Donji Adamovec, Gornja Glavnica, Jesenovec, Lužan i Moravče, u sastavu je Kotara Sv. Ivan Zelina. Godine 1952. većina naselja Sesvetskog prigorja grupirana je u tri općine u sastavu Kotara Zagreb: Kašina, Sesvete i Šašinovec. Općina Belovar-Moravče, pak, sastavljena je od sesvetsko-prigorskih naselja u okviru zelinskog kotara. Općina Sesvete koja je obuhvaćala cijelo područje današnje gradske četvrti i područje Dupca, danas u sastavu Gornje Dubrave, osnovana je 1955. kao jedna od općina proširenog Kotara Zagreb. Sedam godina kasnije Sesvete postaju općinom užega gradskog područja, ali 1967., kada se općine užega gradskog područja spajaju u jedinstveni Grad Zagreb, ostaju izvan Grada kao samostalna općina. Od 1975. sesvetska je općina u sastavu Zajednice općina Zagreb, ''zagrebačkog prstena'', a 1982. postaje jednom od 14 općina Gradske zajednice općina Zagreb. Općina Sesvete, kao i druge zagrebačke općine, prestala je postojati 31. prosinca 1990. https://aktivnosti.zagreb.hr/gradske-cetvrti-19/sesvete/iz-povijesti-14505/14505 Od poznatih osoba vezanih uz Sesvete najistaknutiji je pjesnik Dragutin Domjanić (1875.-1933.), rođen u obližnjem Adamovcu. Dragutin Domjanić: Nema vremena za provjeru gdje se sve smjestilo tih 55.313. stanovnika, stoga ću na kratko obići samo područje u blizini kolodvora. Ovu građevinu, zaštitni znak Sesveta, nikako neću zaobići:

Izlaz iz kolodvora i otvorena pruga u smjeru Dugog Sela: Pogled na kolodvor iz smjera Dugog Sela: U jednom trenutku na ŽCPR je počela zvonjava i žmiganje svjetlosnog signala. Postavio sam se u poziciju za snimanje, ali vlaka niotkuda. Rekao sam jednoj ženi koja je htjela prijeći prugu, ali je zastala: - Gospodična (nota bene, ja i staroj babi kažem ''gospodična'' jer tako nemreš fulat 😁), slobodno prijeđite jer nema vlaka ni s jedne ni s druge strane. - Ipak je ostala čekati, a usput sam od nje čuo da u jutarnjim i popodnevnim ''špicama'' kolone automobila znaju biti dugačke sve do glavne ceste kroz Sesvete. Zaista, na oba prijelaza preko pruge u Sesvetama, pješačkom i cestovnom, vrijeme dolaska vlaka nakon signala je neubičajeno dugo. Konačno se nešto pojavilo i to sa zapadne strane - teretni i putnički vlak: Teretnjak se zaustavio na izlaznom signalu: Ja sam nonšalatno prešao preko kolosijeka i iskoristio priliku da ga snimim izbliza:

Tko to meni kukucka iz trave?: ŽCPR na istočnoj strani kolodvora: I ovdje se odvaja jedan industrijski kolosijek: Sudeći po tračnicama ovaj se koristi, a kamo vodi reći će upućeni: Zatvoren je iskliznicom: I ovaj se račva u dva kolosijeka: Sudeći po sjaju tračnica oba su u pogonu. Ajde, barem nešto: Skretnica je ručna:

Krećem prema drugoj strani kolodvora i ponovo se držim južne strane. Tamo nešto viri iz betona: Još jedan industrijski kolosijek: Ima i skretnica: Za kolosijek ravno rekao bih da vodi u ''Sljeme'', a za onaj lijevo ne bih znao. Uostalom je svejedno jer se ni jedan ni drugi ne koriste: Željeznice i flora, dugogodišnja i uspješna simbioza: Pogled unatrag... ... i prema naprijed:

Da vidimo što kažu vagoni POSIT-a, jedini koji su na klodvoru: Previdno premikati: Dva vagona pobliže: Evo nam i prvog teretnjaka: Točno 30 vagona i 120 osovina, a košare za kruh odoše prema Resniku:

Ako je netko mislio da će se urođenici motati oko šarenih šipki taj se debelo zajebo: ŽPPR sa sjeverne strane: Pogled na izlaz iz kolodvora u smjeru Borongaja i Resnika: Ni industrijski kolosijek za ''Badel'' očito se ne koristi: Odjednom je počelo zvoniti i žmigati. I tako između pet i deset minuta (nisam štopao vrijeme, ali je trajalo neuobičajeno dugo): Krivac je ovaj Som: To je onaj za ''putovanje s pogledom'' koji me dovezao u Sesvete, a sada se vraća iz Dugog Sela: Još jedna od brojnih englezerica:

Šuma skretnica, što englezerica što balkanica: Umjesto šunke automobili: ŽPPR - željezničko-pješački prijelaz u razini:

Obilazak počinjem u smjeru zapada: Pozicioniram se skroz lijevo: Posebno me intrigiraju industrijski kolosijeci, a u Sesvetama ih ima četiri. Ovaj je vjerojatno vodio u pokojnu mesnu industriju ''Sljeme'', a ako nije netko će me već ispraviti: Signal iskliznice nekome je išao na jetru: Imaju dva bila cvitka tamo pokraj ''Sljemena'': Spomenik de-industrijalizacije: I ovaj izlazni signal se malo ofucao:

... i čekaonice za putnike: Civilna strana: Za vrijeme mojeg bavljenja, nešto više od sat vremena, kroz kolodvor je prošlo šest vlakova - dva putnička, dva teretna i dva strojna odnosno solo lokomotive. Tek što sam obavio formalnosti s prometnicom oko mog ukazanja na pruzi evo jedne Helge iz smjera Resnika: Pogled u smjeru Zagreba... ... i prema Dugom Selu:

Lijep dan na Blagdan Velike Gospe bio je prilika za izlazak na svježi zrak. U vrijeme dok sam živio u zagrebačkoj Malešnici obično bih pohodio proštenje u Stenjevcu, no kako danas tog tradicionalnog običaja s mirisima i delicijama djetinjstva nemam u blizini odlučio sam ići ponovo na tračnice. Kao destinaciju sam izabrao Sesvete, kolodvor na kojem sam već bio i opisao ga u jednom PUTOPISU. No to je bilo prije 13 godina, a i slike je pojeo Photobucket ili Imageshack. Dok čekam na stajalištu Sutla prolazi brzi vlak ''Croatia''/''Mimara'': Abantiis'sa i ''putovanju s pogledom'': Do Savskog Marofa bio sam jedini putnik u vlaku: I evo me na odredištu: Kolodvor Već je rečeno no budi ponovljeno. Sesvete je međukolodvor na magistralnoj pruzi M102 Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo kilometarskom položaju 445+155. Ujedno je i odvojni kolodvor za prugu M401 Sesvete - rasputnica Sava (HŽ Infrastruktura kojekakve spojne ficleke vodi kao zasebne pruge). Od susjednog kolodvora Borongaj u smjeru Zagreba udaljen je 6 km, od kolodvora Dugo Selo 10 km i od kolodvora Resnik u smjeru rasputnice Sava 4 km. Prema Izvješću o mreži za 2024. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 4. i. 5. kolosijeku je 752 m, a maksimalna brzina kroz kolodvor je 35 km/h. Nekoliko sličica iz prometnog ureda...

Dolazi teretnjak nepravilnim kolosijekom: Sve same bačve: Je li netko vidio micu-macu? I za kraj dvije impresije sa mog domicilnog stajališta Sutla. Srušeno stablo je uklonjeno: Jedino podsjećanje na nekadašnju hladovinu:

Zaprešić Savska 1. kolovoza 2023. Danas sam ponovo skoknuo u Zaprešić i po običaju pronašao poneki željeznički motiv. Somulj-aga najnovijeg izdanja na stajalištu Sutla na putu u Harmicu. Za koju minutu će natrag: Zanimljivo mjesto skladištenja starih šlipera: Od četiri ploče s nazivom stajališta ova jedina još nije vandalizirana. Valjda im se ne da pješačiti do nje: Domoroci su si uredili stazu za prelazak prego pruge mimo pothodnika: Pa kad su se već potrudili da i ja siđem: Osobna iskaznica jednog praga:

Na rubu topica: mačja posla Naš kućni ljubimac Čarli već je predstavljen u ovoj temi, a priča je prije nekoliko mjeseci dobila nastavak. Jednog dana oko kuće se počela motati mala crno-bijela maca negdje iz daljeg susjedstva. Beštija je skužila da se kod nas dobro jede i počela je hodočastiti oko Čarlijevih ostataka, a kako nismo mogli odoljeti cviljenju očito slabo hranjene životinje počeli smo joj davati sve obilnije obroke. Nevjerojatno je da tako mala mačka može toliko pojesti, a dolazila je svako malo tražiti još. Dobila je službeno ime Micika no ja sam ju zbog mijaukanja koje više zvuči kao cviljenje nazvao Cvilidreta. Ubrzo smo ustanovili da je skotna pa smo se sažalili nad njom i privremeno ju udomili. Okotila je četiri mačića od kojih su preživjela samo dva, oba mužjaci. Kako je hranjenje čitave mačje brigade atentat na obiteljski proračun ne kanimo ovu brkatu obitelj zadržati kod sebe. Mačiće ćemo ponuditi na udomljavanje čim ih mama konačno odbije od sise, a Cvilidretu ćemo najprije dati sterilizirati i onda je se nekako humano tj. cattusno riješiti. Veleproždrljiva mama Cvilidreta: Ova dva nestaška čekaju dobru dušu da ih udomi (po mogućnosti prije nego mi pojedu šlape): Mačja obitelj na okupu:

Teretni se zaustavio na izlaznom signalu: Prekoputa su radna vozila u mirovanju: Stiže teretnjak iz Zagreba: Kandidatkinja za najružniju elektrolokomtivu: Možda nije Miss Univerzum, ali s lakoćom poteže vlak od 25 vagona i 100 osovina: Moj vlak za povratak do Sutle kasnio je manje od deset minuta, što je s obzirom na okolnosti gotovo i pohvalno.

Zgrada kolodvora je obnovljena, odokativno ne do kraja: Nekoliko sličica iz unutrašnjosti: Situacija se, kakbirekli, intenzivira. Prvi put vidim u Zaprešiću dva vlaka koji istodobno ulaze u kolodvor: Zaustavili se, a njih dvoje kao na paradi: Baš su se lijepo posložili: Som je krenuo, a za njim će i teretnjak:

Zaprešić, 24. srpnja 2023. Prekjučer sam skoknuo nekim poslom u Zaprešić, a kako sam bio brzo gotov valjalo je vratiti se doma. No ljetni vozni red HŽ PP-a prorijedio je prigradske vlakove pa sam raspoloživih sat i pol vremena odlučio iskoristiti za šetnju do kolodvora Zaprešić - da vidimo šta ima i šta nema. Ima recimo ovaj kolosijek za HŽ Infru: Ima i ovaj znak najave ograničenja brzine: Ono čega nema su vlakovi. Ali samo za sada, uskoro će ih se izredati čak pet: Pogled na izlaz iz kolodvora u smjeru sjeverozapada: Ima i ovo ''ljetno'' sklonište za putnike: A ima i biciklova, kako bi rekli Somborci: Stiže prvi vlak, a došao je iz Zaboka: Ode on prema drugoj strani Medvednice:

Kroz Šenkovec je prije sat i pol protutnjao Smak Svijeta, a najviše je stradalo željezničko stajalište Sutla. Fotografijama ne treba komentara:

Snimljeno je iz vlaka u Brdovcu pa je ispalo kako je ispalo. Možda se ovdje nešto vidi:

Još nije .....šić ..v.ka kako je nekada bilo, a biti će opet: Kome je pak ovo smetalo? Epidemija šaranja zahvatila je i cestovnu barijeru: Ovaj mi se pojavio iznenada: Teretnjak u Savskom Marofu i dalje čeka da se Dobova smilostivi i pozove ga k sebi:

Zaprešić 3. srpnja 2023. Danas sam na kratko boravio u Zaprešiću pa prenosim nekoliko dojmova s ovog mini-putovanja, čisto da temu održim na površini. Pogled iz HŽ 6112-208 na kolodvor Savski Marof: Teretnjak s vagonima za kuruzu i ostale žitarice čeka da ga primi Dobova: Stariji rođak na susjednom kolosijeku: Toranj crkve u Javorju označava meridijan stajališta Brdovec: Tko mi može reći što je ovo? Stajalište Zaprešić Savska je već pristojno usvinjeno:

Promjena plana za sutra. Novi vozni red glasi: Dobova 9:10 - Zidani Most 9:56 Zidani Most 10:01 - Celje 10:23 Celje 10.35 - Velenje 11:24 Velenje 14:13 - Celje 15:02 Velenje 14:48 - Celje 15:41 Velenje 15:20 - Celje 16:10 Iz Celja imamo vlakove u 15:13, 15:32, 16:07, 16:29, 17:32, 17:37, 18:23, 18:37... ovisno hoćemo li se i koliko zadržavati u Celju. Vremenska napoved za srijedu: pretežno jasno, Velenje 32°C, Celje 33°C.

Iz Dobove u 7:10, isprika zbog pogreške. Ujedno i posljednji poziv putnicima za Velenje & Celje da se ukrcaju u vlak.