sale2

Druga slika je bivši kolosijek prema silosu, koji je skraćen do groblja, tj. cestovnoga nadvožnjaka, a prva slika je prema bivšim 'univerzalovim' skladištima i plinari. Što se tiče novog kolosijeka vidim da, su stavili novu ogradu na mjestu gdje bi trebao ulazit u pogon, tako da ne znam gdje je zapelo.

I na 120 km/h je isto ugodna vožnja

Točno! I najviše razvoda brakova.

Na krajnjem desnom kolosijeku su krenuli sa izmjenom pragova ali je sve stalo dolaskom Corona krize. Kolosijeci u teretnom dijelu su dosta duži ali je potrebna sanacija i usklađivanje SS uređaja.

To su uređene površine i osim dotrajalosti su i uske. Ono što bi dugoročno bilo najbolje je vađenje trećeg kolosijeka i gradnja širokog perona između drugog i četvrtog kolosijeka i naravno ugradnja izlaznih signala koji bi ujedno bili u zavisnosti sa žcp-ima u zoni kolodvora (Slavonska cesta i Male Sredice).

To je ulazni signal za putnički dio kolodvora, njegov predsignal glumi ulazni signal za teretni dio kolodvora koji je dvoznačni.

Znači pravi razlog odlaska forumaša u Daruvar nije željeznica, nego nešto drugo. Kroz devet njeseci možemo očekivat baby boom u Daruvaru! ☺

Zašto su na tom nadvožnjaku ugrađeni pragovi i kamen? Zar nebi bilo bolje da su stavili betonske papuče sa gumom ili nekim materijalom koji prigušuje vibracije? Ti pragovi i kamen su veliko i nepotrebno opterećenje na konstrukciju, i kako vidimo ne smije se niti strojno podbijat.

Trasa te pruge i objekti su u vlasništvu Hž-Infre?

Jel to zbog remonta supstitucija autobusima? Dali se što radi od Čaglina prema Našicama?

Još jedna zanimljivost u vezi ove pruge. Prvotni plan je bio da pruga iz Bulinca ide najkraćim putem prema V.Grđevcu. Budući da su se stanovnici tog područja pobunili, plan je izmjenjen i pruga je napravljena preko V.Pisanice. Sada ju ionako nemaju niti jedni niti drugi, ali i u to vrijeme je bilo različitih pogleda prema nečemu novome. Dok su se jedni grčevito borili da pruga prođe baš njihovim područjem, drugi je nisu htjeli. U to vrijeme dobit prugu je bilo kao danas autocestu.

Te pruge je gradila šumarija, u to vrijeme nije bilo kamiona nego se kirijalo sa konjima do najbližeg stovarišta uz prugu. Pruga je demontirana krajem 50-ih godina i trasa je slabo sačuvana jer su ljudi krenuli obrađivat polja preko nekadašnje trase. Vide se samo ponegdje usjeci i nasipi. Vjerujem da u šumariji imaju sve podatke i slike o toj pruzi. Ako te zanima trasa odi na one avionske karte iz 50-ih godina, tamo se jasno vidi trasa i veliko stovarište uz kolodvor u Velikoj Pisanici. Inače bila je još jedna uskotračna šumska pruga koja je kretala od normalne pruge blizu bivše ciglane u Velikom Grđevcu ( blizu bivšeg željezničkog nadvožnjaka iznad državne ceste D28 ). Ona je dolazila blizu Velike Pisanice ali sa druge strane. Kroz šumu se točno vidi trasa a može se naići i na ogromne Hrastove panjeve koji još nisu istrunuli. Taj cijeli kraj je imao stare Hrastove šume, naravno naši "eksperti" 50-ih godina su to prodali kao sirovinu i porušili sve. To je valjda bila uvertira za ukidanje gotovo svih pruga u Bjelovarskom kraju 60-ih godina. Najlakše je sve opustošit i otići dalje. Kao gusjenice kada pobrste živicu. Tada još nije bila razvijena drvoprerađivačka industrija i sve se prodavalo van a onda smo mi od njih kupovali gotove proizvode.

Jel ekipa 4S+P na kraju obišla gradilište nove pruge, Ili su vam građevinci zabranili pristup gradilištu?

Radijusi su većinom oko 300 m, ali ima dosta zavoja jer se očito štedjelo kod izgradnje. Lakše je bilo pratit konfiguraciju terena sa zavojima nego se upuštat u neke veće zemljane radove. Brzina za "obične" vlakove je bila 30 km/h a za šinobus 40 km/h. Jedina dionica na Bjelovarskom području gdje su šinobusi vozili 55km/h je Mišulinovac-Sirova Katalena. Očito su imali neke veće planove za tu prugu ali je 1968. god sve ugašeno.

To je smjer prema Bjelovaru. Inače Velika Pisanica je imala tri kolosijeka, te veliki pretovarni depo za prekrcaj tereta sa uskotračne pruge na normalni kolosijek. Uskotračna željeznica je išla duboko u Bilogoru, te je bilo više krakova. Pretežno se prevozila drvna masa i rude.