Jump to content
zeljeznice.net

hrki

Članovi
  • Content Count

    165
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral

Profile Information

  • Location
    Zd
  1. hrki

    hrki

  2. http://www.057info.hr/vijesti/2019-10-23/kalmeta-zapoceo-projekt-koji-ce-preporoditi-bibinje-a-bugarija-vjeruje-da-ce-ga-i-zavrsiti Kalmeta započeo projekt koji će preporoditi Bibinje, a Bugarija vjeruje da će ga i završiti Objavljeno: 23.10.2019 u 15:35 "- Danas nastupa novo doba u Bibinjama, jer se predstavlja najbitniji projekt, rješenje za problem koji je dijelio mjesto i uništio turizam. Ako bi se projekt izmještanja željezničke pruge iz sela završio za tri do pet godina, to bi za nas bilo kao sutra, rekao je zadovoljno načelnik Općine Bibinje Bruno Bugarija nakon što su u općinskoj vijećnici feasibility studiju (studiju isplativosti ulaganja) prezentirali direktor Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić i državni tajnik Josip Bilaver. Riječ je o projektu kojim bi se sada nerentabilna i tehnološki zastarjela pruga izmjestila nekoliko kilometara iznad Bibinja i Sukošana, te i uz gradnju tunela povezala putničku luku u Gaženici s poslovnom zonom i Zračnom lukom Zadar. - Rezultati studije pokazali su da je najbolje rješenje ono koje je napravljeno prije nekoliko godina izradio ministar Kalmeta, a to je izgradnja tunela kojim bi se Zadar povezao s ostatkom pruge koja ide prema Kninu. Ovo je financijski i ekološki najbolja varijanta, koja je stala 2011. godine, ali će ponovno krenuti od sljedeće, kada će HŽ infrastruktura raspisati natječaj, rekao je Bilaver. Lakušić je prezentirao najbolje rješenje, koje bi osim izmještanja željezničkog prometa iz Bibinja i Sukošana, kao i središta Zadra, donijelo povezivanje Zračne luke i Gaženice, što bi donijelo korist i pomorskoj i zračnoj luci, građanima i gospodarstvu. - Hvala Kalmeti koji je počeo, a izgleda da će i završiti projekt, rekao je načelnik Bugarija, nakon čega je svoj osvrt dao i nekadašnji ministar. - Nisam davno bio na konferenciji za tisak. Veseli me da se nakon 2011., kada je projekt stao, danas nastavlja u jednom širem obliku nego je bio. Mi smo radili samo izmještanje pruge, što je projekt koji je ukomponiran u ovu širu studiju. Opcija je za putnički kolodvor u Zadru da ostane ili da se izmjesti u Gaženicu kao i teretni terminal, vjerojatno druga varijanta. Još jedna važna stvar je da su s projektom suglasni i konzultanti Europske komisije iz JASPERS-a. Svi segmenti prometa u zadarskom kraju su vrhunski riješeni osim željezničkog, koji sada dolazi na red, rekao je Kalmeta. Zadovoljstvo su iskazali i zadarski župan Božidar Longin te gradonačelnik Branko Dukić. - Ovo je povijesna prekretnica za Bibinje koja će uzrokovati domino efekt. Kao što je autocesta koja je omogućila Gaženicu, a ona proširenje Zračne luke, tako bi se ovim projektom omogućilo prometno rasterećenje obalnog pojasa i razvijanje Zadarske županije kao intermodalnog čvorišta, rekao je Longin. - Zadar je na jedan način bio kažnjen izostavljanjem željezničkog prometa. Vjerujem da ćemo u idućim godinama postati pravo prometno središte , ekonomski porasti i biti ugodan i perspektivan grad za one koji žele živjeti u njemu, rekao je Dukić. Okvirna procjena troškova prve faze s izmještanjem pruge je 553 milijuna kuna, a druge 105 milijuna kuna."
  3. Najbolje da zakonska norma predvidi samo-ukidanje HaŽe-ja. Npr. do 1. svibnja...
  4. S obzirom na Mek drek i Bilu/Interšpar ili koji je već đava u glavnoj zgradi kolodvora, očigledno da su dignuli ruke od putničkog prometa.
  5. http://www.zadarskilist.hr/clanci/25072017/moj-je-otac-prije-50-godina-do%C4%8Dekao-prvi-vlak-u-zadru Moj je otac prije 50 godina dočekao prvi vlak u Zadru Otac mi je pričao kako je na doček vlaka došlo jako mnogo ljudi, okupilo se pola grada kao i brojni tadašnji političari, ali i narodni heroji, počeo je priču Krešimir Lovreković, čiji je otac do 1992. godine radio u željeznicama, a i on je nastavio karijeru očevim stopama i dan danas radi u HŽ-u Ove godine obilježava se 50 godina od ulaska prvog vlaka na Željeznički kolodvor u Zadru. Prvi vlak došao je u Zadar davnog datuma 18. lipnja 1967. godine u 10.32 sati, a jedan od željezničara, koji je dočekao vlak, bio je tadašnji šef kolodvora Zvonimir Lovreković. Njegov sin Krešimir ispričao nam je očeve uspomene o tada jednom od najvažnijih trenutaka za Zadar. O velikom događaju pisao Vjesnik - Otac mi je pričao kako je na doček vlaka došlo je jako mnogo ljudi, okupilo se pola grada kao i brojni tadašnji političari, ali i narodni heroji, počeo je priču Krešimir Lovreković, čiji je otac otišao u mirovinu 1992. godine, a i on je nastavio očevim stopama i danas radi u HŽ Infrastrukturi. Zgrada željezničkog kolodvora dugo se godina spominjala kao ruglo grada, a nekada je željeznica bila spojnica zadarske industrije i brojnih tvornica koje su slale svoje proizvode u svijet. - Moj otac kao željezničar često je selio, tako je i 1967. godine u ožujku doselio u Zadar. Naša obitelj uselila je u zgradu koja je izgrađena upravo za djelatnike željeznica, u Vruljici u Zadru. Kad smo došli, pruga je bila izgrađena samo do Bibinja, tako da smo do Zadra išli kamionima. Nekoliko mjeseci nakon što smo uselili, pruga je dovršena i bilo je spremno veliko slavlje, ispričao nam je Lovreković. O otvorenju pruge Knin - Zadar pisao je tadašnji Vjesnik kako je "više od 20.000 građana Zadra, Ravnih kotara, Bukovice i čitave sjeverne Dalmacije oduševljeno dočekalo ulazak svečanog vlaka, očekivanog 14 godina, koliko se gradi jedanaesta željeznička veza između unutrašnjosti Jugoslavije i obale". U delegaciji za doček, među brojnim političarima, bio je tadašnji predsjednik Općinske skupštine Kažimir Zanki. Dodao je kako mu je otac pričao da su i poseban projekt napravili za firme koje nisu bile u blizini industrijskih kolosjeka kao što su Maraska, Vlado Bagat ili Boris Kidrič kako bi i one mogle svoje proizvode prevoziti vlakovima. Cvjetala industrija Naime, kako doznajemo iz starih novina koje Krešimir čuva, 60-ih i 70- ih godina u Zadru je cvjetala industrija i bilo je jako mnogo firmi koje su trebale prevesti velike količine proizvoda. U to vrijeme neke tvrtke kao što su Luka, Zadranka ili Adriakop već su imale industrijske kolosjeke, a Otočanka, Adria i Ina su ih trebale dobiti. Međutim tvrtkama do kojih nisu mogli biti izgrađeni kolosjeci specijalnim su transporterima prebacivali željezničke vagone do skladišta poduzeća. U novini piše kako je takav transport izazvao senzaciju na zadarskim ulicama te su se ljudi osvrtali i u čudu gledali kako ulicama prolazi željeznički vagon na transporteru. Transporter je vozio brzinom 15 km/h i vozio je cijelim gradom do određenih skladišta gdje je preuzimao robu i vozio nazad na kolodvor odakle su putem specijaliziranih rampi spuštali vagone s transportera, premiještali ih na tračnice i slali ih dalje u transport robe. Vlakovi vozili često - Tada je u Zadru radilo mnogo tvornica koje su radile u tri smjene tako da su radnici iz okolice dolazili vlakovima u grad na posao, također i djeca su dolazila u škole vlakom i vlakovi su vozili često. Tako je u voznom redu 1990./1991. vozilo devet pari putničkih vlakova. Poslije rata situacija se promijenila i prije nekoliko godina odlučeno je da se vlakovi zamijene autobusima, pojasnio je Lovreković, dodavši kako je njegov otac, tada već u mirovini, pisao predstavku rukovodstvu HŽ-a da se zgrada kolodvora sanira, kako ju je potrebno urediti i sačuvati od vandala koji su je šarali, razbijali i uništavali. Međutim, odgovora nije dobio. - Zgrada, koju je projektirao arhitektonski biro Donat, svojevrsni je spomenik arhitekture 60-ih godina prošlog stoljeća, napominje Krešimir Lovreković, nadajući se kako će jednom zadarska pruga opet oživjeti kao i prije pola stoljeća.
  6. Da li je to to, ili ja krivo zaključujem??? http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/320309/hrvatska-dobila-307-milijuna-eura-za-11-projekata-niti-jedan-nije-u-slavoniji-ili-dalmaciji 3. Unapređenje infrastrukture Luke Rijeka - opći teretni terminal Projekt uključuje rekonstrukciju obale Bršica na terminalu Raša. U sklopu njega planira se uklanjanje starog terminala, gradnja novog terminala, gradnja nove željezničke pruge. Ukupni hrvatski dio - 7 mil. eura Sufinanciranje Europske unije - 3,1 milijun eura http://www.portauthority.hr/infrastruktura/terminali/terminal_rasa_brsica Lučki bazen Raša ima dva specijalizirana terminala: Bršica za prekrcaj generalnog tereta, drva i žive stoke te skladišni prostor Štalije. Terminal Bršica osim mogućnosti za manipulaciju generalnim teretom i drvom ima odgovarajuće kapacitete za prihvat i otpremu stoke - privezište za dva broda i štale za 1000 grla krupne stoke. Specijalizirana obala opremljena je za ukrcaj i iskrcaj životinja, pa omogućuje gotovo prirodan prijelaz životinja iz jednog u drugo prijevozno sredstvo. Stoka je na terminalu pod neprestanim veterinarskim nadzorom.
  7. Imam ja negdi, ali tribat će mi da to pronađem. Divota prašine, ne znam što drugo da kažem... Ovako je brže: http://www.zadarski.hr/vijesti/clanak/id/15328/foto-u-cetvrtak-otvaranje-mcdonalds-restorana-i-billa-centra-hoce-li-kalmeta-u-sabor-ili-na-big-mac Za slike kontrabande se moraš strpiti... Bit će najbrže da se zaletim kroz dva-tri dana i poslikam opet. Mene baš zanima tko je zaslužan za ovo. Jer već sam i napisa tu negdi... da sutra dojuri TGV moga bi stati u Bibinju, bliže Zadru putnici se mogu iskrcati samo na peronima Zd kolodvora i onda odskakutati preko pruge do nekog teretnog perona ili štolije pa skok gori pa skok doli i kroz neko šipražje na autobusni kolodvor (avantura ne uključuje u cijeni uračunat napad indijanaca ili bibinjaca). Jer koliko san vidia onaj natkriveni dio ispred perona je ograđen visokom ogradom i tamo stoji bilina PET ambalaža i raznorazni šareni artikal tako da sa perona nema normalnog izlaska. A čisto sumnjam da će se Billa samo tako iseliti ako TGV ili HaŽePePe više ikad doplahutaju do grada Evo, časna pionirska, napravit ću u najskorije vrijeme podrobnu ophodnju sa fotodokumentiranjem.
  8. @Stanley: Slažem se. Osim P.S.-a. U to ne ulazim, nisam sada u blizini da provjerim. @jacob: Da je bar istina da je tanker vjesnik boljih dana za željeznicu, ali ja nažalost ne vidim zasada neke tragove da bi željeznica mogla imati veze sa ovim tankerom. Da sam barem u krivu.
  9. Nije, na vezu je još od sinoć. Eto ga i na ovoj slikici HAKove kamere:
  10. Viđen večeras. A i na AIS-u se sve vidi... (https://www.vesselfinder.com/) Mora bi se ujuto viditi i na jednoj od HAK-ovih kamera u Gaženici. E da... i baš jučer (subota) sam prohoda prugom od Bibinja do Gaženice. Po izgledu svega izgleda mi da je i bog reka laku noć toj pruzi... Još i simbolika da pruga završava na kolodvoru koji to više nije nego je McDonalds i Billa koji na peronima doslovno imaju svoja skladišta...
  11. Prugom Knin - Zadar prevest će 150.000 tona robe Piše: Suzana Bandić 19.04.2016. Sastanak u Zadru nastavak je napora zadarskih gospodarstvenika da se poboljša stanje na dotrajaloj pruzi njenom obnovom i smanjenjem cijene prijevoza iz teretne luke Gaženica, koja je veća u odnosu na druge luke, primjerice riječku Zadarski gospodarstvenici, koji posluju u luci Gaženica, od jučer su korak bliže rješenju problema sa željezničkim prijevozom tereta, o kojemu uvelike ovisi njihovo poslovanje i već potpisani ugovori s poslovnim partnerima. Nakon nedavnog sastanka u Zagrebu s predstavnicima HŽ Carga i HŽ Infrastrukture, Lučke uprave Zadar i Hrvatske gospodarske komore Zadarske županije, na kojem su iznijeli svoje probleme, jučer su u istom sastavu održali sastanak i u Zadru, gdje su došli i do konkretna tri zaključka. - S obzirom da se očekuje značajno povećanje prometa željeznicom te da gospodarstvenici, koji bi za prijevoz trebali koristiti željezničku prugu, nisu zadovoljni postojećim stanjem, danas smo razgovarali o pronalaženju konkretnih rješenja. Stav je HŽ Carga, HŽ Infrastrukture i Agencije za integralni transport da će svu robu, koju će biti potrebno prevesti željeznicom iz Zadra do neke destinacije, u cijelosti obaviti bez većih teškoća. Tome će dati punu potporu, istaknuo je Dario Jurin predsjednik HGK Zadarske županije dodajući kako će se svi sudionici jučerašnjeg sastanka ponovno naći za 30 dana, a po potrebi i ranije, da bi se osvjedočili kako teče realizacija zaključaka sa sastanka i postoje li kakvi problemi. Prijevoz iz Zadra je skuplji- Razgovarali smo također i o cijeni prijevoza željeznicom. Cijene prijevoza iz Zadra je trenutačno veća u odnosu na one iz drugih hrvatskih luka. S tim nismo zadovoljni pa je naš stav, ali i molba, da se pokuša pronaći prostor za sniženje cijene, kako bismo bili konkurentni. Treća tema razgovora odnosila se na obnovu dijela pruge između Knina i Zadra, kazao je Jurin, a kakva je situacija na tom planu pojasnila je predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša. - Približno 50 posto dionice pruge je obnovljeno, uloženo je 44 milijuna kuna, a potrebno je uložiti još toliko da bi cjelokupna dionica postigla osovinsko opterećenje od 21 tone po osovini. Sada je to opterećenje na dijelu pruge 20, a na dijelu 18 tona. Osovinsko opterećenje utječe na broj vagona u kompoziciji i samim time posljedično i na cijenu prijevoza. Istovremeno se radi i studija u suradnji s Građevinskim fakultetom kako bi vidjeli gdje su na toj pruzi krizne građevine i mogu li one izdržati to opterećenje od 21 tone, pojasnila je Suša dodavši kako bi u konačnici kompozicije trebale imati 24 vagona po lokomotivi te da bi se onda to odrazilo i na cijenu prijevoza. U HŽ Cargu su zadovoljniDanijel Krakić, predsjednik Uprave HŽ Carga, kazao je,pak, kako su u HŽ Cargu iznimno zadovoljni zbog najave zadarskih gospodarstvenika za većom potrebom željezničkog prijevoza. - Najave su kako će se tom prugom prevoziti između 100 i 150 tisuća tona na godišnjoj razini, što nama otvara poslovne mogućnosti. Obećali smo da ćemo dati svu moguću podršku i logistiku zadarskim gospodarstvenicima. Jedan od tehničkih preduvjeta svakako će se uskoro dogoditi, dok je drugi dio vezan uz komercijalni dio. Gospodarstvenici su nam se požalili kako im je prijevoz iz Zadra skuplji nego iz drugih luka, pri čemu misle na Rijeku. Razlika je u tome što Luka Zadar koristi ličku prugu koja je cijela pod dizel vučom, što stvara velike troškove, obrazložio je trenutačnu situaciju, o kojoj je jučer razgovarao s predstavnicima nekoliko zadarskih tvrtki, Danijel Krakić, dodajući kako će prijevoz robe ovdašnjih gospodarstvenika početi već idućeg tjedna, no za pojeftinjenje će ipak trebati sačekati, dok se osiguraju drugi uvjeti o kojima ovisi cijena prijevoza. - Mi ćemo zaista učiniti sve da se ono danas dogovoreno što skorije realizira, obećao je Krakić. http://www.zadarskilist.hr/clanci/19042016/prugom--knin----zadar--prevest--ce--150000--tona-robe
  12. http://www.zadarskilist.hr/clanci/12042016/zbog--stanja--pruge-u--pitanju--milijunski--poslovi--zadarskih--tvrtki Zbog stanja pruge u pitanju milijunski poslovi zadarskih tvrtki Piše: Suzana Bandić 12.04.2016. Zadarski gospodarstvenici upozorili su kako je cijena željezničkog prijevoza trenutačno izjednačena s kamionskim što nikako ne bi smjelo biti Nekoliko zadarskih tvrtki koje djeluju na području teretne luke Gaženica potpisalo je vrijedne poslovne ugovore, a kako bi ih i realizirali te poboljšali poslovanje u tekućoj i narednim godinama, u ponedjeljak su se u Zagrebu sastali s pomoćnikom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Alenom Gospočićem. Sastanak koji su, na zahtjev zadarskih gospodarstvenika, organizirali Denis Ikić i Darijo Jurin iz Županijske komore Zadar trajao je 45 minuta, a direktori četiriju zadarskih tvrtki: Nikola Dragičević iz Luke Zadar, Metka Stipčević iz Sojare, Boris Jurić iz Tankerkomerc tekućih tereta i Bože Krce iz Kepol tehnike u nazočnosti ravnatelja Županijske lučke uprave Marinka Slavića pomoćniku ministra te predstavnicima tvrtki HŽ Cargo i HŽ infrastruktura iznijeli su svoje probleme i prijedloge za njihovo uklanjanje. Pruga Zadar - Knin- Tema sastanka bila je stanje i remont pruge Zadar - Knin te kapaciteti HŽ Carga jer je nekoliko tvrtki koje se bave prihvatom, distribucijom i skladištenjem tereta, temeljem već potpisanih poslovnih ugovora najavilo povećani obujam rasutih i tekućih tereta. Nakon što je saslušao zadarske gospodarstvenike pomoćnik ministra Gospočić informirao se i o raspoloživosti manevarskih sposobnosti HŽ Carga te trenutnog remonta pruge Zadar - Knin, a potom je najavio dolazak predstavnika HŽ Carga i HŽ infrastrukture u svaku pojedinačnu tvrtku. Cilj je bio da se optimalno zadovolje buduće potrebe prijevoza tereta, rekao je Ikić napominjući kako su zadarski gospodarstvenici za razliku od prošle godine, kada je prevezeno 156 tona tereta, najavili dvostruko pa i trostruko veći obujam poslova ove godine. Kako doznajemo, zadarska tvrtka Taknkerkomerc potpisala je ugovor s jednom hrvatskom tvrtkom koja se bavi naftnim derivatima, Kepol tehnika s češkom za prijevoz repičinog ulja, a Agrokor za prijevoz žitarica. No, željeznica je u jako lošem stanju pa je takav prijevoz spor i skup. Zadarski gospodarstvenici upozorili su kako je cijena željezničkog prijevoza trenutačno izjednačena s kamionskim što nikako ne bi smjelo biti. Potrebna ulaganjaNo, da bi konkurentnost željezničkog prijevoza zaživjela trebat će nemala ulaganja. HŽ Cargo trebao bi osigurati vlakove sa šest do osam vagona, a trebali bi se, opaska je gospodarstvenika, pobrinuti i za higijenske uvjete. HŽ infrastruktura remont željezničke pruge realizirala je na relaciji od Knina do Lepura što je brzinu vožnje povećalo na 70-80 kilometara na sat, no u još neobnovljenom dijelu moguće je postići maksimalno 50 kilometara na sat. Zbog toga se u praksi događa, ukazali su zadarski gospodarstvenici, da je za, primjerice rasuti teret, od ukrcaja u Slavoniji do iskrcaju u Zadru prođe i više od deset dana. A u teretnom željezničkom prijevozu važan je i osovinski pritisak koji je trenutačno svega deset tona, iako bi trebao biti 20.
  13. HNB je inače banka poznata baš po kreditnim linijama... A i 25% predstavlja većinu po najnovijim spoznajama matematičkih katedri najeminentnijih svjetskih sveučilišta (mislim da to ima veze sa Higsovim bozonom!).
×
×
  • Create New...