up4014

Kako su se putnici iskrcavali u kolodvoru Opatija-Matulji, ipak nisam ništa fotografirao jer je do daljnjeg sav promet iz Ljubljane i Trsta s jedne strane i Rijeke i Zagreba s druge strane preusmjeren kroz centar Matulja, a u njemu je vječna gužva i bez ove nove regulacije prometa zbog završetka izgradnje punog profila Istarskog "Y". I tako sam iz Šapjana produžio bez usputnih zaustavljanja do Rijeke. U očekivanju vlaka pogled na dio "Učke" ovaj put u Rijeci, a ne iznad Opatije. "Majestic Imperator" ulazi na treći kolosijek u kolodvoru Rijeka; kasni preko 45 minuta. Nekoliko minuta kasnije sa četvrtog kolosijeka polazak prazne garniture za Slovačku. Opraštam se od kolodvora i "Carskog vlaka" (kako ne bi bilo nedorečeno vlak je krenuo iz Beča u 6:00 sati.)

SŽ "Moped" šestim kolosijekom vraća se spuštenih pantografa pod "svoj Napon". Izmjena vuče polako se privodi kraju dolaskom HŽPP lokomotive na vlak. Detalji sa sanduka i postolja prvog od šest vagona u vlaku. Sve skopčano, proba kočnica izvršena i vlak može krenuti. SŽ Moped šestim kolosijekom odlazi u Ilirsku Bistricu.

Na drugoj fotografiji vidimo slovenskog vlakovođu u uniformi ostalo bez komentara. nastavlja se...

Danas nakon skoro 10 mjeseci evo nas opet u "južnoj Dobovi". I dalje vlada blaženi mir. Pred 10-ak minuta prošlo je 15 sati. Znakovi suvereniteta unije i države te obje zastave su jasno istaknuti. Lokacija. Na četvrtom i petom kolosijeku dvije HŽPP ljepotice. Desetak FS čeličnih pragova, valjda su ostali kolosijeku do vojnih skladišta još od elektrifikacije 1935. godine. Izolirani odsjek između 3KV i 25KV 50Hz. Pogled sa druge strane. I konačno stiže "Njegovo Veličanstvo Majestic Imperator.

Slijedi prvi govornik: Marko Filipović Gradonačelnik grada Rijeke. Slijedi Dožupan PGŽ Petar Mamula. Snimateljica TV-a bila je također kao i nekoliko fotografa. U ime Hrvatskog društva željezničkih inžinjera i HHŽPP-a svoje zahvale autorima za govornicom izrekli su Predsjednik HDŽI Goran Horvat i Direktor HŽPP-a mr. sc. Željko Ukić Nakon uvodnih govora pokrovitelja ove monografije, slijedilo je obraćanje autora. Kao prvi za govornicom je našao dr.sc. Siniša Lajnert, koji je u kratkom govoru istaknuo rad i poteškoće traženja podataka po raznim arhivima u Hrvatskoj i inozemstvu. (zbog "godina proizvodnje" piscu ovih redaka očito je zadrhtala ruka pa je fotografija g. Lajnerta slabe kvalitete. ovime se ispričavam autoru monografije) I na kraju naš član Toma, koji je u kratkom govoru istaknuo razvoj ideje od prigodne fotomonografije do sadašnjeg oblika monografije sa puno teksta i tablica koji fotografije također nadopunjuju. Pogled na skup za vrijeme "Tominog" govora. Ovim govorom završena je promocija ove monografije, koja slobodno može stati uz bok monografiji iz 1983. godine, iako je uređena uz rad samo dva autora, za razliku od prethodne pred 40 godina, koja je nastala uz izravni doprinos političke, gospodarske i intelektualne elite grada Rijeke, ŽTP-a Zagreb, a dijelom i SRH. Moje iskrene čestitke autorima!

Danas je u zgradi Gradske vijećnice u Rijeci Korzo 16 sa poetkom u 12 sati održana promocija Gradska vijećnica. slijedeće monografije: Kako mi je pred tjedan dana bila čast primiti pozivnicu od autora, kojom me Hrvatsko društvo željezničkih inžinjera, Hrvatske Željeznice PP i Grad Rijeka pristojnost je nalagala i pojaviti se na promociji evo par fotografija: Ulazim u dvoranu za zasjedanje gradskog vijeća oko 11:50 sati na ekranu zida veliki naslov. dvorana se polako puni no prvi red sa imenima visokopozicioniranih gostiju još je prazan osim mjesta rezerviranog za Direktora HŽPP U međuvremenu autori i moderator razgovorom "ubijaju" vrijeme do početka. Pogled iz zadnjeg reda. Prvi red se polako popunjava..... Svi su na svojim mjestima. Moderator počinje uvodni govor nastavlja se....

Do prostora Umjetničkog paviljona "Juraj Šporer" vidimo crkvu Svetog Jakova na zemljištu nekadašnje Benediktinske opatije iz 12. stoljeća po kojoj je grad dobio ime. Crkva je izgrađena 1506. godine, a opatiju su 1565. godine preuzeli Augustinci te godine 1723. godine Isusovci. Slijedeći u nizu nalazi se hotel Kvarner izgrađen je godine 1884. u samo 10 mjeseci. Željezničko društvo "Južna željeznica" pod vodstvom svog predsjednika Julius Schuelera izgradilo je time najstariji hotel na Hrvatskoj obali Jadrana. Velika dvorana hotela izgrađena je 1913. godine nakon što je požar uništio prostor za tople morske kupke. Pogled na "Lido" iza kojega se smjestila i ljetna pozornica. Druga strana Kvarnera sa Rijekom u daljini. Kip "djevojke s galebom" podignut je 1956. godine. Kupalište Slatina. Obalni put popularni "lungo mare dobio je ime Cara Franje Josipa I. a glavna ulica u gradu. Jedna ispravka za kraj:prospekt izložbe Stoljeće i pol Riječkih pruga platio sam 2 Eura, a ne 3 kako sam prije pogrešno napisao

Evo me pred vratima glavnog cilja subotnjeg lutanja. Izložbeni prostor snimljen sa ulaznih vrata. Ispred fotografija obješenih na zidu nas stolu su prikazani izvorni presjeci tunela pruge Karlovac-Rijeka, MAV vozni red Budimpešta-Rijeka, vozni red KKStb i FS pruge Pivka-Rijeka te ostali nacrti iz vrijeme gradnje. Materijala je bilo tocno koliko stane na izlozbeni stol te veličine, koji je aranziran na način gledanja izloženog materijala okrenut samo prema dvijema fotografijama Slatine i tramvaja iz 19. stoljeća. Znači nije bio dvostruke širine. Lijeva fotografija na zidu prikazuje dio Opatije nazvan Slatina. 19. stoljeće. Na desnoj fotografiji tramvaj u vožnji od tržnice prema Slatini. Lijeva strana gledano od ulaza, izložbenog paviljona fotografije. Desna strana paviljona fotografije. Osim navedenih na dva nosiva stupa blizu ulaza nalaze se još dvije fotografije iste tematike. I to bi bilo sve. Na kraju sam kupio prospekt za 3 Eura i pozdravio se sa mladom osobom, koja je sjedila kod ulaznih vrata i malo prošetao okolicom paviljona Juraj Špore. Ove fotografije, koje sam snimio nakon izlozbe bit će ujedno i kraj ovog izleta na drugu stranu Kvarnera...

Spuštanjem nekadašnjom trasom "Opatijskog tramvaja", koji je ukinut 1933. godine u okviru modernizacije cestovnog i želj. prometa, kada je osim asfaltiranja ceste Trst - Matulji - Rijeka/Opatija-Moščenićka Draga, elektrificirana želkeznička pruga Trst-Postojna i Pivka-Rijeka, čime se htjelo pokazati kako se Italija brine o svojim novo stečenim provincijama, dolazimo do lokacije lokalno poznate kao "Kuk" gdje se od ceste za Rijeku odvajala Opatijska zaobilaznica poznata poslije 1945. godine kao "Nova cesta". Dobro ste pročitali Opatija je dobila zaobilaznicu pred oko 90 godina. Pogled sa lokacije "Kuk" na Opatijsku rivijeru. Dole lijevo u uvali Preluk vidimo start/cilj nekadašnje dugogodišnje motociklističke utrke za "Veliku nagradu Jadrana". Nekoliko stotina metara dalje u pravcu Rijeke, nekad Opatijski tramvaj, a sada cesta nakon okreta od skoro 180 stupnjeva spustaju se zapadnom padinom uvale Preluk. Na pola puta do spoja sa cestom Rijeka-Opatija vidimo sadašnji izgled tramvajske remize. Parkirao sam na Slatini i krenuo ovim obalnim putom prema izložbenom paviljonu. Par metara prije ove ploče evo i spomenika nadražjem piscu suprugine nećakinje. Obalni put Franje Josipa I. vodi dalje i nakon pedesetak metara evo još jedno povijesno sječanje. Mariju iz Nazareta jedne noći 50-ih godina, uz jako Jugo i pomoć određenih struktura odvuklo je more, a kasnije ju je zamijenila ova djevojka sa galebom. Konacno "portić" i izložbeni paviljon. nastavit će se...

Kao i obično jedva stigoh u sjenu na juznoj strani kolodvora. Vlak 482 Rijeka-Ljubljana već je ulazio na drugi kolosijek. Slijedi nekoliko fotografija vlaka 482. Nakon kratkog zaustavljanje i ukrcavanja jedno 10-ak putnika vlak 482 odlazi u desni zavoj inastavlja svoj put prema Ljubljani. slijedi spustanje prema Opatiji i posjet izlozbi.

Buduci je navedena izlozba zatvorena veceras u 20 sati, jucer prije podne bilo je krajnje vrijeme za posjet izložbi, koja je inace otvorena svakog dana od 12 sati. Prelijepi jesenski dan i pogled na Kvarner sa pozicije iznad "Bakarskih vrata". Istocni kraj Svetog Kuzma i most Sveti Kuzam II na prugi Škrljevo-Bakar duljine 8,05 metara. Iznad mene želj. pruga ispod mene tuneli na A7 i Bakarski zaljev u pozadini Bakarac. S ove pozicije je "Audi" snimio pred desetak godina spot za jedan svoj model. Na drugoj strani niti 100 metara zapadno pruga se spusta "Draškim brigom" do ulaza u usjek Sveta Ana. Sada sam u Matuljima i ovom cestom, kojom je do 1933. godine prometovao el. tramvaj iz Lovrana..... nastavljam ispod želj. pruge Šapjane-Rijeka tunelom prema kolodvoru Opatija-Matulji. nastavlja se...

Ovih 10-ak minuta iz naslova pretvorilo se u pola sata, nadam se kako ce mi biti oprosteno, jer je jucer bila izvanredna situacija,obzirom na raspored mojih dnevnih voznji. Tocno na vrijeme vlak 1220 prolazi kolodvorom Skrljevo u 15:10 sati. Kontejneri na celu sa Vectronom sa cetvrtog kolosijeka odlaze prema Brajdici.

Skrljevo 28. kolovoza 2023. 14:35 sati. Blizi se kraj radnog vremena i "jakostrujasi" se vracaju u domicil na sjevernoj strani kolodvora. Velika manevra HZC 2041-101 dovukla je ovu grupu cisterni na peti kolosijek. OEBB Vectron sa kontejnerima za Brajdicu ulazi na cetvrti kolosijek i ceka krizanje sa vlakom 1220. nastavit ce se.....

.... 11:05 sati. Pogled prema nasipu i usjeku iza kojega se krije Zlobin. Vlak 1221 iz Praha Hl. n. prolazi zakasnjen 55 minuta. Prilog raspravi o klimi i prozorima: osim ove dvije varijante postoji i treca potpuno zatvorenih prozora;sve 3 varijante su klimatizirane RIC 160 i RIC 200. Udar zraka nije me bacio u dubinu, a i aparat mi nije strgao iz ruku.

Subota 26. kolovoza 2023. u 10:55 sati. Lokacija navedena u tekstu između kolodvora Plase i stajalista Zlobin. -------------------------------------- Sva sreca sto je strojovođa spustao vlak "korakom" pa sam se po tom suncu stigao nekako pripremiti i stabilno se smjestiti u kako tako povoljan polozaj za fotografiranje. Lokomotiva 185-676-4 polako ubrzava, ceka ju barem jos jedno cekanje zbog hlađenja kocnica. Nagib pruge na nasipu 26,20 o/oo u duzini 420 metara, polumjer zavoja 273,50 metara. I nastavlja usjekom, nagib pruge slijedecih 220 metara 22,90 o/oo, polumjer zavoja i dalje 273,50 metara.

Subota 26. kolovoza 2023. 10:35 sati. Cestovni prijelaz "Vitlo" sirine 4,85 m, km 631 plus 996,350 m. Visina nad morem 474,274 m. Pruga nastavlja uspon prema istoku sve do zavrsetka skoro potpunog kruga nakon kolodvora Plase, kada napusta obalnu crtu i ulazi u kontinent. Cesta se uspinje prema sjeveru sve do ove lokacije sa pogledom na A6, kada skrece prema istoku. I strmo se uspinje kroz bjelogoricnu sumu. Penje se prema visoravni na visini. Od 700 metara nad morem. Pogled na pozornicu na kojoj se odrzavala svecanost u sjecanje na "Tuhobicki odred", prvi u ovom dijelu drzave, clanovi kojega su otpoceli ustanak protiv Talijanskih okupatora. U bivsoj drzavi svecanost sjecanja odrzavala se 27. srpnja, a sada 22. lipnja svake godine. Sada neasfaltirana cesta prolazi juznim rubom livade te dalje nastavlja skoro bez uspona i padova sve do pruge između Plasa i Zlobina dijelom i po trasi plinovoda iz Pule. Vise manje ravno u duzini oko 1,5 kilometra. Dolazi konacno do zasvođenog propusta sirine 3,0 metra u km 623 plus 633,00 metara nadmorske visine 669,158 metara. Propust se nalazi tocno ispod prekida u zidu burobrana. Nisam se ni parkirao kako treba vec dolazi polako prvi vlak. nastavit ce se...

Nakon ulaska HZ Cargo 2041-101 spremnika punog goriva i pregledane u radionici stare lozionice Rijeka HZ Cargo 2132-310 vraca se iz sestog kolosijeka, nakon dezurstva u Rijeku. Vrucine mi je bilo dovoljno pa sam si uspio naci mjesto na klupi do prometnog ureda u pravom hladu jednog manjeg stabla, koje je izbjeglo opcu sjecu prilikom promjene sistema vuce 2012. godine. Oko 12:10 sati Bakarskom prugom stize: Jos jedan Traxx na celu vlaka iz Soica. I odlazi prema tunelu Baudine. Vlak je prosao sjedim u hladu i cekam.... upravo kad se cuo signal zvona:"Voznja vlaka prema kraju pruge", javila se i supruga pa od novih fotografija nije bilo nista. Byby Skrljevo!

Remotorizirana HZ Cargo 2041-101 ulazi iz kolodvora Susak Pecine. Preko skretnickog podrucja nastavlja voznju na sedmi kolosijek. Suncano celo Vectrona. Za sada se oprastam od OEBB-a. Dosta mi je "friganja" na suncu povlacim se u hladovinu nakon slijedecih fotografija.....

Dana 25. kolovoza 11:35 do 12:25 sati. "B" strana Za razliku od prethodnog dana kolodvor je solidno popunjen. Stari znalac na stitnom kolosijeku. Malo blize vidi se i prezime i ime. Kvacilo i poluspojke kocnica. nstavit ce se....

Skrljevo 23. kolovoza 2023. 14:20 sati. Pri ovim temperaturama u ovo doba dana "zvizdan" przi! U ovoj opcoj pustosi odlucio sam i ja izgubiti se u blizini na 0 metara nadmorske visine....

Mjesto se zove Ruzic selo posta Hreljin postanski broj 51226 Hreljin i tako je to od ustrojavanja katastarskih opcina i od osnivanja postanskog prometa. Lokalitet gdje se nalazi kolodvor dobio je ime Plase 1873 godine; to mu je ime dala zelj. uprava MAV. U kraljevini i republici Jugoslaviji kolodvor je bio imena Plase-Crikvenica te je opet vraceno izvorno ime Plase, koje se odnosi na kolodvor negdje u 70-im godinama XX stoljeca. Pocetkom XXI stoljeca postavljene su pred obje strane naselja uz cestu Hreljin - Fuzine table sa oznakom Plase.

Zbilja sam potpuno zaboravio na njih. Cisterne su ostale nekih par mjeseci i onda jednoga dana nije ih nije vise bilo. Ako me sjecanje ne vara krajem zime sam razmisljao kad ce doci po njih. Uglavnom nema ih vec dugo i ocito su to brzo izveli je nije bilo nikakve aktivnosti ili ja ovako blesav nisam niti obratio paznju. LP

Skrljevo 21. kolovoza 2023. od 14:05 d0 14:15 sati. Treci kolosijek strojni vlak HZ Cargo na putu za Brajdicu ceka krizanje sa vlakom iz Susak Pecina. Iz Susak Pecina ulazi EMV 6111 vlak broj 4001 Rijeka-Zagreb Gl. kol. Vrata otvorena; gledam ni zive duse, nitko nije ni usao, a bogme ni izasao. U međuvremenu dvije ASEA odlaze prema Susak Pecinama. Vlak 4001 odlazi drugim kolosijekom prema Meji.

Petnaest minuta kasnije prolazi drugi Vectron, kontejneri iz Brajdica....... "Bijeli labud" HZ Cargo prolazi trecim kolosijekom.

Hvala. Poslije sam i sam gledajuci fotografiju Vectrona i prvog vagona desno od pritvrdne kocnice vidio po konturama brojeva i slova, kako mi je tvrdnja bila netocna, no vec je bilo kasno.