up4014

Dakle završili smo s Brod Moravicama i što mi je još ostalo..... Početak/kraj brdske dionice pruge. Evo me uz prvi kolosijek sa pogledom na postavnicu kolodvora Moravice. Nakon nekoliko decenija ponovo dolazim autom u kolodvor, no nedelju je bio skoro prazan, pa sam preskakujući preko 8 kolosijeka došao na drugu stranu. Evo par fotografija kolodvorske zgrade. Pogled na Zagrebačku stranu. Pogled na Riječku stranu. Zlatno doba "Kondora" prošlo je pred 11 godina. Na zatvorenim vratima papir sa natpisom "iznajmljuje se". Osim pruge u Moravice se spušta i rijeka Dobra. Vagonska radionica i okretnica na ručni pogon. Prema organizaciji, koja je na snazi sada se to ovako zove. ŽCP Moravice pogled prema ulaznoj liri strane B kolodvora Moravice i prema kolodvoru Brod Moravice. Hvala na strpljenju... sutra samo jedna do dvije fotografije sa povratka u Hreljin.

Cestom iz Donje Dobre dolazimo do parkirališta uz drugi kolosijek kolodvora. Parkirao sam se uz neke artifakte i trebalo mi je par sekundi dok sam shvatio o čemu se ovdje "radi". Mještani Brod Moravica su jedini na cijeloj prugi od Karlovca do Rijeke obilježili 150 godišnjicu izgradnje pruge. Evo par fotografija: Iz teksta na ploči možemo zaključiti kako je drugi kolosijek izgrađen tek 1890. godine. Do te godine Brod Moravice bio je stajalište. Završit ćemo sa još dvije fotografije strane B kolodvora Brod Moravice. Pogled prema usponu za Skrad. Pogled prema kolodvoru, koji se gubi u zavoju.

Kako ni u Delnicama nije bilo Vlaka nakon ovog kratkog fotografiranja produžili smo Lujzianom do Skrada. Vlak 4000 baš je u subotu odlučio kasniti 45 minuta pa ni njega nisam uspio snimiti. Evo nekoliko fotografija izlazne strane prema Delnicama. Uspon pruge se nastavlja, u pozadini bivša EVP Skrad. još jedan pogled prema strani A kolodvora. Kolodvorska zgrada. Lujziana se i dalje spušta sve do Donje Dobre, gdje tunelom prolazi ispod pruge i uspinje se na padine iznad Moravica i Vrbovskog. Prije tunela odvaja se lokalna cesta za Brod na Kupi te se nakon deset minuta vožnje dolazi do ... Sada se bolje vidi i štitni kolosijek na lijevoj strani. Brod Moravice, zadnj put sam bio ovdje sa autom u svibnju 1979. godine kada je bio sudar blizu Žrnovca. nastavit će se.....

Evo nas s druge strane u kolodvoru Lokve. Nažalost vlakova nigdje subotom prije podne. Strana A kolodvora sa bivšom EVP Lokve u pozadini. Pogled na stranu B kolodvora sa izvlačnjakom na desnoj strani u produžetku prvog kolosijeka. Nema mi druge vlakova nigdje idemo dalje slijedeći kolodvor je.... pogled na prazne kolosijeke u pravcu Zagreba te isto tako prazne kolosijeke u pravcu Rijeke. Na prvom peronu ostale su uspomene na Tin Express iz prosinca 2023. godine.

Povratkom ispod mosta penjemo se cestom do Turistički zemljovid kraja. kolodvor prazan na jednoj i drugoj strani..... U neka davna vremena i kod mlina je bilo vagona. Opraštam se od Fužina i ova dva stvora, koja su se iznenada odlučila uživati na sviježem gorskom zraka. ŽCP vrata, u pozadini istoimeni usjek. Jedan red kamenih snjegobrana postavljen okomito s jedne i druge strane kolosijeka. Prvi red i najdalji od usjeka podignut je također s lijeve, a i..... desne strane kolosijeka. Prvi red ovih zidanih građevina vidljiv je u cijelosti, a također je uočljiva i promjena nivelete kolosijeka. Idemo dalje i prijeći ćemo preko sedla "Sleme" na sjevernu stranu Dinarida.

Nakon kratke vožnje evo nas na vrhu. Lijevo Crikvenica, desno Rijeka Ravno prema Zagrebu nova dionica izgrađena do križanja za Mrkopalj pred 70-ak godina zbog akumulacionog jezera Lokve. "Kraljev Jarak" još jedno od poznatih mjesta na staroj cesti. idemo dalje lokalnom cestom prema ...... Jezero Bajer i brana u Fužinama. Poslije prolaska kroz centar mjesta izlazimo na Ličko polje. Ostaci starog mosta čekaju svoju sudbinu. Novi most "Ličanka" elegantan u svojoj jednostavnosti.

Subota 27. siječnja osvanuo je još jedan u ovom nizu lijepih zimskih dana. Pred sam odlazak još jedan pogled na Kvarner sa balkona. prvo odmorište samo nekoliko kilometara daleko od kuće-pruga u padu prema Rijeci poštanskom se vagonu konačno izgubio svaki trag ovdje na dnu vrtače pogled na prugu, koja dolazi iz Zagreba-promet je iu ovo doba godine prilično živ Polubranik je spušten, vlak se spušta iz kolodvora Meja i odlazi prema Škrljevu. idemo dalje.... vidjet ćemo gdje će nas put odvesti.....

Nakon jučerašnje mećave:Škrljevo pogled na Meju i Plase 20. siječnja 2024. u 12:15 sati.

5. prosinac 2024. štitni kolosijek prema Rijeci.

Večeras još jedna u nizu maglovitih noći na Kvarneru. Kolodvor Škrljevo sablasno prazan.

Božićno novogodišnji ugođaj danas poslijepodne nakon zalaska sunca u Škrljevu. Prema stanju od 17 sati treba maknuti još 2 vagona i popraviti kolosijek. Našalost ne idem na teren zbog zdravlja pa za sada nema novih fotografija. Lijepi pozdrav svima

Nedelja 17. prosinca 2023. Miran dan na južnoj strani brijega u Škrljevu. Samo novo probijeni put vodi do mjesta iskliznuća. Lokomotive ovako iz daljin sasvim lijepo izgledaju. Fotografija iz auta. Na Bovanu pustoš za razliku od četvrtka. Izgleda kao da su svi na misi.

Dana 10. prosinca 2023. 13:30 sati.. Teretni vlak sa cisternama ulazi na četvrti kolosijek iz pravca kolodvora Meja. Akiem 490-003 (GEC/Alstom ex SNCF BB 36000 "Astride") na čelu vlaka za Šoiće. Odlazi prugom za Bakar.

Kolodvor Škrljevo dana 4. prosinca 2023. zatvor pruge Lokve-Rijeka od 8:20 do 16:00 sati. Pogled prema Meji. Pogled prema Rijeci i Bakru. HŽ Cargo dežurna manevra na sedmom kolosijeku. Fotografirano oko 12:00 sati. Kolodvor Škrljevo 5. prosinca fotografirano oko 12:30 sati. Dosadna kiša i južni vjetar pravi ugođaj Kvarnera zim Pogled prema sredini kolodvora. Pruge za Bakar i Rijeku. Pružna vozila na štitnom kolosijeku. Ulazna lira i 2 OEBB Vectrona.

Zaboravni kolega se javlja s pozdravom i isprikom. Drago mi je, jer si pronašao motiv na kojemu su inicijali slikara Medovića i tako sam postao siguran kako je onaj motiv, koji sam pred nekoliko dana našao na Facebooku zbilja Medovićevo djelo, a ne neki lažnjak. Lokomotive imaju određeni "Američki štih" s onim velikim kutijama za lampe no to već ide u "umjetničku slobodu". "Morelija" u donjem lijevom kutu sam pogrešno tražio u Fiume. Gledajući crtež iz monografije "110 godina" svakako postoje razlike, a zašto u monografiji na crtežu ne postoji potpis autora izgleda nikad nećemo saznati. Još jedan put hvala Ti na utrošenom vremenu. Lijepi pozdrav Zeko

Pronašao fotografiju na 351 stranici. Puno Ti zahvaljujem. Sad se konačno riješila zagonetka jer to je točno slika Medovića. Lijepi pozdrav Zeko

Srijeda 15. listopada 17:45 sati Kolodvor Škrljevo. HŽ Cargo u prolazu prema Rijeka Brajdici

Godine 1983. isašla je iz tiska spomenica za "110 Godina Riječke Željeznice". U njezinih 167 stranica između svih fotografija, tabela nacrta cesta i želj. pruga grafikona nalazi se na pregibu 32 i 33 stranice jedan jedini likovni uradak. Kao što se vidi na fotografiji uradka nigdje nema ni traga mjestu vremenu, a još manje o autoru. Na stranicama 32 i 33 uz 8 fotografija i uradak jedini tekst je:"Teški klimatski uvjeti zapreka su prometu u planinskom području između Panonije i Jadrana." Fotografija likovnog uradka. iz spomenice"110 Godina Riječke Željeznice. I tako se već 40 godina pitam i razmišljam koga vraga ova bezvezna slika bez imena autora se uopće nalazi u spomenici iz 1983. godine. i onda se danas poslijepodne pojavi na Facebooku ovo: Uz sliku je navedeno autorstvo Celestina Mate Medovića te vrijeme nastanka slike godina 1899. za vrijeme boravka slikara kod svoga prijatelja u Fužinama. Autentičnost slike trebao bi potvrditi i slikarov potpis u donjem desnom kutu . Za sada niti nakon upitau nacionalnom centru moderne umjetnosti, a i u Zadru u Providurovoj palači gdje je Zagrebačka zbirka privremeno smještena zbog potresa, nisam dobio nikakove obavijesti o slikarskom radu Celestina Medovića u Gorskom Kotaru. Slijedeći mi je korak Split, koji je zadnji održao Medovićevu izložbu 2001. godine

Kako su se putnici iskrcavali u kolodvoru Opatija-Matulji, ipak nisam ništa fotografirao jer je do daljnjeg sav promet iz Ljubljane i Trsta s jedne strane i Rijeke i Zagreba s druge strane preusmjeren kroz centar Matulja, a u njemu je vječna gužva i bez ove nove regulacije prometa zbog završetka izgradnje punog profila Istarskog "Y". I tako sam iz Šapjana produžio bez usputnih zaustavljanja do Rijeke. U očekivanju vlaka pogled na dio "Učke" ovaj put u Rijeci, a ne iznad Opatije. "Majestic Imperator" ulazi na treći kolosijek u kolodvoru Rijeka; kasni preko 45 minuta. Nekoliko minuta kasnije sa četvrtog kolosijeka polazak prazne garniture za Slovačku. Opraštam se od kolodvora i "Carskog vlaka" (kako ne bi bilo nedorečeno vlak je krenuo iz Beča u 6:00 sati.)

SŽ "Moped" šestim kolosijekom vraća se spuštenih pantografa pod "svoj Napon". Izmjena vuče polako se privodi kraju dolaskom HŽPP lokomotive na vlak. Detalji sa sanduka i postolja prvog od šest vagona u vlaku. Sve skopčano, proba kočnica izvršena i vlak može krenuti. SŽ Moped šestim kolosijekom odlazi u Ilirsku Bistricu.

Na drugoj fotografiji vidimo slovenskog vlakovođu u uniformi ostalo bez komentara. nastavlja se...

Danas nakon skoro 10 mjeseci evo nas opet u "južnoj Dobovi". I dalje vlada blaženi mir. Pred 10-ak minuta prošlo je 15 sati. Znakovi suvereniteta unije i države te obje zastave su jasno istaknuti. Lokacija. Na četvrtom i petom kolosijeku dvije HŽPP ljepotice. Desetak FS čeličnih pragova, valjda su ostali kolosijeku do vojnih skladišta još od elektrifikacije 1935. godine. Izolirani odsjek između 3KV i 25KV 50Hz. Pogled sa druge strane. I konačno stiže "Njegovo Veličanstvo Majestic Imperator.

Slijedi prvi govornik: Marko Filipović Gradonačelnik grada Rijeke. Slijedi Dožupan PGŽ Petar Mamula. Snimateljica TV-a bila je također kao i nekoliko fotografa. U ime Hrvatskog društva željezničkih inžinjera i HHŽPP-a svoje zahvale autorima za govornicom izrekli su Predsjednik HDŽI Goran Horvat i Direktor HŽPP-a mr. sc. Željko Ukić Nakon uvodnih govora pokrovitelja ove monografije, slijedilo je obraćanje autora. Kao prvi za govornicom je našao dr.sc. Siniša Lajnert, koji je u kratkom govoru istaknuo rad i poteškoće traženja podataka po raznim arhivima u Hrvatskoj i inozemstvu. (zbog "godina proizvodnje" piscu ovih redaka očito je zadrhtala ruka pa je fotografija g. Lajnerta slabe kvalitete. ovime se ispričavam autoru monografije) I na kraju naš član Toma, koji je u kratkom govoru istaknuo razvoj ideje od prigodne fotomonografije do sadašnjeg oblika monografije sa puno teksta i tablica koji fotografije također nadopunjuju. Pogled na skup za vrijeme "Tominog" govora. Ovim govorom završena je promocija ove monografije, koja slobodno može stati uz bok monografiji iz 1983. godine, iako je uređena uz rad samo dva autora, za razliku od prethodne pred 40 godina, koja je nastala uz izravni doprinos političke, gospodarske i intelektualne elite grada Rijeke, ŽTP-a Zagreb, a dijelom i SRH. Moje iskrene čestitke autorima!

Danas je u zgradi Gradske vijećnice u Rijeci Korzo 16 sa poetkom u 12 sati održana promocija Gradska vijećnica. slijedeće monografije: Kako mi je pred tjedan dana bila čast primiti pozivnicu od autora, kojom me Hrvatsko društvo željezničkih inžinjera, Hrvatske Željeznice PP i Grad Rijeka pristojnost je nalagala i pojaviti se na promociji evo par fotografija: Ulazim u dvoranu za zasjedanje gradskog vijeća oko 11:50 sati na ekranu zida veliki naslov. dvorana se polako puni no prvi red sa imenima visokopozicioniranih gostiju još je prazan osim mjesta rezerviranog za Direktora HŽPP U međuvremenu autori i moderator razgovorom "ubijaju" vrijeme do početka. Pogled iz zadnjeg reda. Prvi red se polako popunjava..... Svi su na svojim mjestima. Moderator počinje uvodni govor nastavlja se....

Do prostora Umjetničkog paviljona "Juraj Šporer" vidimo crkvu Svetog Jakova na zemljištu nekadašnje Benediktinske opatije iz 12. stoljeća po kojoj je grad dobio ime. Crkva je izgrađena 1506. godine, a opatiju su 1565. godine preuzeli Augustinci te godine 1723. godine Isusovci. Slijedeći u nizu nalazi se hotel Kvarner izgrađen je godine 1884. u samo 10 mjeseci. Željezničko društvo "Južna željeznica" pod vodstvom svog predsjednika Julius Schuelera izgradilo je time najstariji hotel na Hrvatskoj obali Jadrana. Velika dvorana hotela izgrađena je 1913. godine nakon što je požar uništio prostor za tople morske kupke. Pogled na "Lido" iza kojega se smjestila i ljetna pozornica. Druga strana Kvarnera sa Rijekom u daljini. Kip "djevojke s galebom" podignut je 1956. godine. Kupalište Slatina. Obalni put popularni "lungo mare dobio je ime Cara Franje Josipa I. a glavna ulica u gradu. Jedna ispravka za kraj:prospekt izložbe Stoljeće i pol Riječkih pruga platio sam 2 Eura, a ne 3 kako sam prije pogrešno napisao