Pfaff

VRLO DOBRO!!! (Služim...). Ako se slažeš, pošaljem Ti kostur fajle pa se možemo usaglašavati?

Hvala, to mi je trebalo! Ako se svekoliko pučanstvo ne bi ljutilo, ja bi to malo uredijo pa dao na uvid. Trebat ću malo pomoći oko nekih termina i sličnog. Vjerujem da će moj susjed thomcro i 2062 036 htjeti priskočiti i odgovoriti na dobronamjerno/glupa pitanja

Fala, majstore! Odlične fotke... Pitanje: Postoji li kakva automatizacija tj. interakcija između vagona (obzirom na redoslijed) i skretnica prema prijemnom kolosijeku? Znam da su u Engleskoj imali sistem gdje su najprije bušili kartice s kodom destinacije, a onda su one upravljale skretnicama (iako pretpostavljam da im se povremeno dogodio kakv uuuups!). Danas je to vjerovatno kvalitetnije digitalizirano!

Ovo je razriješilo moje pitanje od neki dan. Znači nije dizalica, nego vagon! Ja ga vidijo samo straga, a imao je nakopčan i plavi vagon iza sebe...

Hehe! Nisi me pitao! Ja tako jednom punijo u avijonu Onda mi je stevka rekla da ima ljudi s probavnim, je li, tegobama i da će mi ona to kod sebe... A za reć pravo, tko je mogao znati da će se u vlaku naći onako lijep i uredan, da prostite, kondot

Je, najbolja supruga na svijetu (moja, naravno) kaže da madafakin' tehnologija zakaže kad ti najviše treba! Drugi put lijepo ponesi produžni kabel i punjač, uštekaj kabel u utičnicu za brijanje u onom čistom zahodu i slikaj do mile volje Šalu na stranu, putopis je fenomenalan. Svaka čast! Kako Ti je kičma izdržala to neprekidno naginjanje kroz prozor, Selma? Pitanje: Ima li Oly burst mode? To znade biti zgodno kod pokretnih objekata odnosno pokretnog slikača! Imaš doduše hrpicu slika za odbaciti, ali jedna je obično mnogo dobra... Još jednom: ČESTITKE!!!!!!!!!

Razmišljao sam da li da ti kažem ili da pustim da umreš u neznanju Ako si čitao od početka, onda znaš da su slike iz 2003.! Vjerovatno su ju već raspilili, sve uz pretpostavku da su sva povjerenstva za otpis osnovnih sredstava odradila korektno svoj posao. Što je poduzeće veće to je taj proces kompleksniji, a HŽ je veeeeeliko poduzeće, ne? Bok!

Hvala, hvala. Nego, baš me zanima u kojem je stanju danas. Ima li koga u Osijeku da provjeri?

2003. me nešto nanijelo u Osijek pa sam, buduć zaludan jednog jutra, navratio do željezničke stanice. Sjećao sam se da je nekoć davno na ulazu stajala jedna lokomotivica od Guttmanove željeznice pa sam ju htio uslikati, ali su mi ljubazni željezničari objasnili da je prebačena u Zagreb u Tehnički muzej (nadamo se?). No, zauzvrat su mi vrlo ljubazno omogućili da razgledam još nešto starih uređaja na stanici. Naravno da sam napravio i par slika: Vodotoranj (nažalost nije u funkciji jer je bio granatiran - tako su mi rekli) i uređaj za krcanje ugljena u lokomotive (mislim da se to zove estakada???) Još par slika vodotornja izbliza Sad malo estakade... Nažalost, nema vagoneta, ali ovo je cijeli mali ranžirni kolodvor! Gorivo za dizel pogon Ovome više nitko ne pomogne! Ovaj je bio u prolazu i jako je živahan! ĐĐ-GM U šupi ložionice bila je jedna lokomotiva serije 51 (mislim 014), ali je bila u tako jadnom stanju da nisam imao srca slikati ju. Kazali su mi da bi ju rado malo obnovili, ali da nema sredstava. Tja... Nekoliko pločica: Bilo bi lijepo kad bi netko od tehničkih znalaca dodao malo pojašnjenja, ja sam samo zaljubljenik!

Slike su vrlo zanimljive, naročito ona usred tunela; zaista je puna detalja. I mene je gomulka (litorina) vozila kroz tunel, jedino što nisam imao fotoaparata te što se to meni dogodilo kolovoza 2002. Glavna pruga je bila zatvorena od 19. kolovoza pa sve do 24. rujna 2002. Imaš li možda neku sliku "izvana", s obale, da se na pr. vidi kako ranžirka 2132 vuče poslovni s 1061 na čelu? Tu temu smo na forumu već imali i ustanovili, kako praktički nema poštenih slika. novi_šef (Postano: 15. 08. 2006.) je na netu iskopao jedino sliku teretnjaka, talijanskog autora (Andrea Canale). Idemo redom: 1. Drago mi je da Ti se dopao detalj iz tunela 2. Da, bilo je to 2002. Ne znam zašto sam ja to strpao pod 2004. Starim, očigledno. 3. Mi smo svi Gomulke i slične elektromotorne vlakove zvali 'litorina', no zbog povjesne istinitosti moramo naglasiti da je Littorina imala pogon motorom na unutrašnje izgaranje, a naziv (koji je bio i služben u nekom razdoblju fašizma) se odnosi prvenstveno na vlakove serija ALn 56, ALn 556 i ALn 772... Dugo godina je jedna stara talijanska naprava električnog tipa bila parkirana negdje oko kolosijeka za pranje putničkih vagona na riječkoj stanici. Sjećam se da sam se kao mali čak i vozio njome i bio fasciniran jer je imala automatska vrata kao trolejbus! Bila je ruzinavo-smeđe boje. Ne znam detalje o modelu i zbilja, što se s njome dogodilo? 4. Nažalost ne. Bila su to vremena dok još nisam imao digitalca pa sam malo bio škrt na fotkama. Tja! No, mislim da će se u Rijeci kad-tad slučiti neka slična situacija...

Bravo, odlične fotke! Hvala, @thomcro! Nego, imam i odličan članak na temu tunela od ing. Maksa Peča koji zbilja dobro poznaje riječko/sušačku povijest. Nadam se da se neće ljutiti ako ga podastrem u cijelosti. Dakle: ing. Maks Peč ŽELJEZNIČKI TUNEL NA BRAJDICI Mađarske vlasti uvijek su težile izlasku na more. Državne željeznice su zato izgradile prugu Budimpešta – Zagreb – Karlovac 1865. godine dok je nastavak za Rijeku predan prometu 1873. g. Tako je Rijeka postala luka Mađarske. Promet je postojao sve veći pa je zagušivao promet vlakovima koji su preko riječke obale dolazili na terminal Brajdice i Delte. Stručnjaci su donijeli zaključak da se izgradi odvojak koji bi izravno dovodio teret do tih skladišta, a to dovodi do izgradnje tunela. Već 1897. g. odlučeno je izgraditi teretni sušački kolodvor, što je kasnije postao jedini i glavni jer su nastala dva grada u različitim državama. Tunel je izgrađen u obliku spirale – zavojni oblik, zbog skučenog terena i velike visine. Radovi su završeni 1900. godine, a bio je u ono doba najdulji ovog tipa u Europi. Tunel je na istoj točki ulazio u brdo i u istoj izlazio, ali na različitoj visini. Objekat je dug 1873 metara, s velikim padom za željeznicu od 21 promila. Radovi su trajali 17 mjeseci. Svečano otvoren prometu 27. ožujka 1900. godine. Odmah je uskrsnuo problem s dimom jer su lokomotive bile na ugljen. Dima smo se mi putnici nagutali godinama kada smo putovali na studij u Zagreb jer je Rijeka pripadala drugoj državi. Pronađeno je rješenje izgradnjom dimnjaka koji izbijaju usred parka na Vojaku – Trsatu. Zbog dima i opasnosti mađarske vlasti neko vrijeme nisu dopuštale putnički promet (1918. g.). Od 1941. do 1945. g. tunel je služio kao skladište. Talijanske vlasti stavile su ga u pogon, ali dogodila se nesreća jer je zatajila lokomotiva koja nije uspjela nadvladati uspon, pa je došlo do trovanja zaposlenih. Godine 1946. smrtno je stradala liječnica Marković iz Zagreba, kada je vlak stao, a u panici ljudi iskakali iz vagona i udarili u stjenoviti zid objekta. Završetkom Drugog svjetskog rata otvoren je željeznički promet Zagreb – Rijeka, jer su sada ova dva grada (Sušak i Rijeka) postali jedan grad. Ipak promet se nije mogao normalno odvijati jer je željeznički most preko Rječine kod Školjića bio porušen. Tek 1947. g. obnovljen je vijadukt. Međutim, 1953. g. došlo je do elektrifikacije pruge i tunela, pa su riješene sve neugodnosti oko dimnih plinova kojima su bili izvrgnuti putnici i osoblje željeznice.

Pričao sam s Koblerom o fotografijama koje sam napravio na vožnji vlakom kroz Trsatski tunel 2004. godine kada se u Rijeci gradila garaža 'Zagrad' pa se željeznički promet odvijao preko Rive i kroz trsatski tunel. Nagovorio me da slike dam na uvid širem pučanstvu: http://picasaweb.google.com/mkrema/TunelBrajdica/photo?authkey=10fkR1Py_KQ#s5083629897340142706 Slike su iz moje arhive osim ortofoto prikaza koje sam skinuo s web stranice Grada Rijeke.