trambus
-
Posts
1506 -
Joined
-
Last visited
Content Type
Profiles
Forums
Events
Posts posted by trambus
-
-
Elektrificirana pruga u Istri
Ako tko ima slike...Probat ću skenirati sliku kad stignem.
Evo je, kvaliteta nije vrhunska, ali glavno da se vidi
-
Lijep opis uz još ljepše slike. Opis me jako podsjeća na putopise Matka Peića. Imao sam osjećaj kao da njega slušam/čitam.
A baš sam ja to htio reći
, u školi se nekad učilo : Što je putopis, pročitajte ili poslušajte (na Radio-Zagrebu 3. program) Matka Peića.
-
Sad me još interesira što su pjesnici voznog reda mislili pod "Raša"? Po kilometraži bit će to ili "Most Raša" ili "Luka Raša", grad definitivno nije...
A valjda Most Raša, a uštedili su 4 slova u tiskari
Nego, skinuo sam neki dan s foruma aktualnu mrežu pruga HŽ i tamo su stanice:
Lupoglav, Učka, Kršan i Raša.
Znači, Kožljak su ukinuli kao službeno mjesto, a Most Raša zovu Raša.
Evo mogućeg objašnjenja zašto je na karti pruga Lupoglav-Raša, a ne Bršica.
Kolodvor Raša u mjestu Most Raša je zadnji kolodvor, ono dalje u Štalijama i Bršici su (industrijski) kolosijeci.
Kao što je na Divača-Pula zadnji kolodvor Pula, a iza njega je bilo stajalište Pula Obala, te još par kilometara kolosijeka kroz Uljanik.
-
Čestitke na reportaži.
Nije baš zgodno probijati se kroz šikaru gdje 50 godina nije nitko prošao.
Ali i to je bolje nego ono s istarske strane "tunel" i kolodvor kojim ipak prolaze vlakovi
-
Elektrificirana pruga u Istri Ako tko ima slike...
Probat ću skenirati sliku kad stignem.
-
Da, evo baš sam pročitao da je ta pruga bila elektrificirana još 1928., dakle prije Rijeka-Pivka, a sama pruga je starija od Divača-Pula
Eto neistraženog željezničkog blaga
Počeli su razmišljati o eletričnoj vuči što je i ostvareno 1928. na relaciji Štrmac - Krapan i nakon toga 7 km pruge Krapan - Štalije i Bršica.
Za te je potrebe bila izgrađena i termoelektrana Vlaška.[/i]
Da, ali tu se radi o rudničkoj željeznici koja je bila elektrificirana. Normalni kolosijek do Bršice izgrađen je tek poslije II. rata (vidi onu čuvenu tablicu).
S druge strane, ja imam u planu malo istraživati raške rudnike tj. njihove željeznice, ali bojim se da će taj projekt malo pričekati jer imam malo frkovitu situaciju doma...
Imaš pravo. Na slici u knjizi vidi se rudnička elektrificirana želj., a kolosijek izgleda uskotračni.
Još ima jedan podatak, a to je da su prije WW2 Talijani planirali uskotračnu prugu Štalije - Podpičan, ali je nisu stigli realizirati.
Možda su nešto od njihovih planova iskoristili graditelji "normalne" pruge Lupoglav - Štalije.
Jedva čekam nove putopise. Sretno
-
A ovo je za "Vjerovali ili ne":
Bršica je postala luka za opremu brodova ugljenom i vodom te postala drugom lukom Kraljevine Italije, odmah iza Genove.
I željeznica je počela koristiti raški ugljen, što je omogučilo proizvodnju više od milijun tona ugljena 1939. god. s ciljem 100.000 tona mjesečno.
A kako danas jadno izgleda Bršica
Raški rudnički bazen imao je znatne zalihe smeđeg (mrkog, kamenog) ugljena, koje su 1950. stručnjaci procjenili na približno 30 milijuna tona.
..
Najviše se upotrebljavao za pogon lokomotiva, brodova, za termoelektrane i za industriju.
Jugoslavenske željeznice trebale su mnogo ugljena, i kako se kasnije pokazalo, postale su njegov glavni potrošač.
Sve ložionice u Jugoslaviji, osim Ćuprije, koristile su raški ugljen u kombinaciji s drugim ugljenom.
Vrlo interesantno! Di si to iskopao?
Sve je iz "Promet u Istri" Josipa Orbanića koja je izašla 2005. povodom završetka zapadnog kraka Ipsilona. Knjiga velikog formata za preporučiti
-
A ovo je za "Vjerovali ili ne":
Bršica je postala luka za opremu brodova ugljenom i vodom te postala drugom lukom Kraljevine Italije, odmah iza Genove.
I željeznica je počela koristiti raški ugljen, što je omogučilo proizvodnju više od milijun tona ugljena 1939. god. s ciljem 100.000 tona mjesečno.
A kako danas jadno izgleda Bršica
Raški rudnički bazen imao je znatne zalihe smeđeg (mrkog, kamenog) ugljena, koje su 1950. stručnjaci procjenili na približno 30 milijuna tona.
..
Najviše se upotrebljavao za pogon lokomotiva, brodova, za termoelektrane i za industriju.
Jugoslavenske željeznice trebale su mnogo ugljena, i kako se kasnije pokazalo, postale su njegov glavni potrošač.
Sve ložionice u Jugoslaviji, osim Ćuprije, koristile su raški ugljen u kombinaciji s drugim ugljenom.
-
Jako zanimljiva priča i izvrsne slike!
Ja sam tu (prije izgradnje tunela Učka) puno puta prolazio i nikad mi nije bilo sasvim jasno kuda i od kuda ide pruga preko koje se prelazi kad se iz Labina spusto dolje do mora a prije uspona prema Barbatu.
No, kad netko od "bližih" bude opet tamo prolazio bilo bi dobro da se posveti i pruzi prema Raši:
Crvenim crticama sam označio cestu koja ide skoro sasvim paralelno s prugom, ako se tu može proći autom, onda se sigurno mogu naći razni ostaci pruge. Posebno mi se čine zanimljivim dva objekta koja sam označio crvenim kružićima!
Da, evo baš sam pročitao da je ta pruga bila elektrificirana još 1928., dakle prije Rijeka-Pivka, a sama pruga je starija od Divača-Pula
Eto neistraženog željezničkog blaga
Iz "Promet u Istri":
Godine 1871. bila je napravljena pruga za konjsku vuču Krapan - Štalije, a 1879. su uvedene parne lokomotive.
Godine 1919. bilo je u ugljenokopu 7 parnih lokomotiva, 930 vagoneta i 97 km uređenih hodnika.
Promet unutar rudnika obavljao se ručno i s konjima. Do galerije su vukle benzinske lokomotive a na površini parne. Benzinske lokomotive su 1922. zbog sigurnosti zamijenjene lokomotivama na komprimirani zrak.
Rudnik se širio i 1924. je imao već 24 lokomotive.
Počeli su razmišljati o eletričnoj vuči što je i ostvareno 1928. na relaciji Štrmac - Krapan i nakon toga 7 km pruge Krapan - Štalije i Bršica.
Za te je potrebe bila izgrađena i termoelektrana Vlaška.
-
Izvrsna reportaža.
Posebno onaj dio starom cestom (pardon prugom
) priko UčkeBaš sam razmišljao da sljedeći put uštedim 28 kn i odem preko, samo sam čuo da ima gadnih zavoja. Koliko treba otprilike za dio Veprinac-zap.portal tunela?
Znači onaj komadić što si ušao u SLO na cesti Buzet-Brest se tretira kao prolaz, a granični prijelaz je na skretanju ceste prema Rakitovcu?
Samo mali ispravak: Ročko polje nikad nije bio kolodvor.
Ona zgrada je možda od čuvara pruge.
Jedini napušteni kolodvor na Buzet-Pula je Čabrunići ili kako piše u monografiji Rovinjske pruge u originalu Zabrunici
Ne znam jesu li Slovenci napustili kolodvor Podgorje?
-
Sad me još interesira što su pjesnici voznog reda mislili pod "Raša"? Po kilometraži bit će to ili "Most Raša" ili "Luka Raša", grad definitivno nije...
A valjda Most Raša, a uštedili su 4 slova u tiskari
Nego, skinuo sam neki dan s foruma aktualnu mrežu pruga HŽ i tamo su stanice:
Lupoglav, Učka, Kršan i Raša.
Znači, Kožljak su ukinuli kao službeno mjesto, a Most Raša zovu Raša.
Tragovima prve uskotračne pruge u Hrvatskoj
in Putopisi
Posted
Jako zanimljiva reportaža
Ali nisam uspio pronaći godinu izgradnje "najstarije uskotračne željeznice u RH"
Na onom linku Hrv. šuma spominje se da su se šumske željeznice počele graditi kad i pilane, u Siraču 1879.
Znači nije starija od 1879.?
Je li to stvarno najstarija u Hrvatskoj
U putopisu o Bršici (Raša) stavio sam:
Iz "Promet u Istri":
Godine 1871. bila je napravljena pruga za konjsku vuču Krapan - Štalije, a 1879. su uvedene parne lokomotive.
Ta je pruga bila uskotračna, sve dok nije sagrađena Lupoglav-Štalije, kad je prebačena na 1435 mm.
Služila je za prijevoz od rudnika Raša do luke, znači nije bila dio rudnika.