Jump to content

Stanley

Moderatori
  • Posts

    19056
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    46

Posts posted by Stanley

  1. On 06. 01. 2024. at 1:11, Stojadin TMK101 said:

    U kojim sve kolodvorima i stajalištima na prugi M201 su postojale kolodvorske ili stajališne zgrade koje su srušene sad ili prije bilo da su postale nepotrebne ili su sagrađene nove?

     

    Tek sada vidim da nitko nije odgovorio na ovo pitanje. Koliko sam mogao primijetiti srušena je zgrada ex-kolodvora Vojakovački Kloštar, gradi se nova zgrada u Lepavini, a u bivšem službenom mjestu Prikraj zgrada je još čitava i poluzatrpana. Ne znam je li se nešto promijenilo od 4. siječnja do danas.

    • Thanks 1
  2. Na željeznici je puno toga izgubilo nekadašnju svrhu, pa i ovi prijelazi koji su služili kolicima za pretovar brzovozne robe:

     

    P1010071(1024x768).jpg.a1e52feaed57cc1522f19deaa69dc333.jpg

     

    Nadao sam se da ću uhvatiti bar jedan teretnjak jer sam ih u putovanju prema Dugoj Resi vidio sijaset - tri u kolodvoru Hrvatski Leskovac, dva u Zdenčini, jednog u Jastrebarskom i jednog u Draganićima. Želju mi je u zadnji čas ispunio ovaj kojeg smo pretekli u Hrvatskom Leskovcu. Smjestio se na četvrtom kolosijeku i čeka križanje:

     

    P1010075(1024x768).jpg.d3e37d541e206ea198255a7cb5f02e56.jpg

     

    P1010076(1024x768).jpg.9b4fa2a89b962d073903b5f32ff90dd2.jpg

     

    P1010077(1024x768).jpg.7494ec4b4b03858d109379ce766e267d.jpg

     

    P1010078(1024x768).jpg.aace21958661060f9a7c80cc0f891141.jpg

     

    P1010081(1024x768).jpg.2bae38efd75b0b991d46944c4e6dea5f.jpg

     

    I za kraj evo mi Soma za povratak:

     

    P1010086(1024x768).jpg.0dc26eb9f658a0c4935cb15806c21db1.jpg

    • Like 3
    • Thanks 1
  3. Kolodvor (2)

     

    P1010058(1024x768).jpg.91f421d8e8432a3327fd62cf5910d0ff.jpg

     

    P1010059(1024x768).jpg.5cb1b5c142e71a5bc370fa6c7e10145d.jpg

     

    P1010059a(1024x768).jpg.57b124d04e971f8f4090b2f5b3d49215.jpg

     

    P1010060(1024x768).jpg.189c7eab1c7683503b64a3c0c0be5605.jpg

     

    Stara željeznička zgrada:

     

    P1010061(1024x768).jpg.aac3ee3fafcf98a7ae1332bbe198a34b.jpg

     

    Izlaz iz kolodvora u smjeru Mrzlog Polja:

     

    P1010063(1024x768).jpg.3c19ce120240a77f08a8cf73bbd9b942.jpg

     

    Som za Ogulin mi je zamalo utekao. Došuljao se u kolodvor dok sam imao kratko bavljenje u prostoriji za naročite namjene pa sam ga ulovio tek na odlasku:

     

    P1010067(1024x768).jpg.e9a3c4aa32cadb9e998e41aee819af75.jpg

    • Like 1
  4. Iz rijeke vire stupovi nekadašnjeg mosta:

     

    P1010036(1024x768).jpg.d6a0625ce12b8701bfcf766a86ea1083.jpg

     

    P1010040(1024x768).jpg.5d242e04660d6565181c648b03caa627.jpg

     

    Neka stara građevina:

     

    P1010041(1024x768).jpg.e9913deffb471c2b73ec1dd446ea963f.jpg

     

    Mrežnica uzvodno:

     

    P1010043(1024x768).jpg.9cd7a414c77fd79b088ff5a61eb86a02.jpg

     

    P1010044(1024x768).jpg.af1fdc9cc28a437498e1afad106c86d1.jpg

     

    Siva čaplja vreba plijen:

     

    P1010045(1024x768).jpg.159000a7bd86670ec73d16460f27dbe6.jpg

     

    Vrijeme je da se vratimo na nultu točku...

     

    P1010049(1024x768).jpg.344afa6a2ca89c89f23bc8180513e984.jpg

     

    ... i uputimo se prema sjevernoj strani kolodvora, a tamo ima nešto žuto:

     

    P1010057(1024x768).jpg.6188d4838ab22847e134ad2e13a6d3b1.jpg

    • Like 1
  5. Antun Stipančić (1949.-1991.):

     

    1Stipani.jpg.8e315edd0200f655f06817988b46c642.jpg

     

    Duga Resa ne obiluje kulturno-povijesnim znamenitostima. Svakako najvrijedniji arhitektonski spomenik je crkva Svetog Petra, koja se spominje prvi puta 1334. godine. Temeljito je obnovljena 1726. Ova barokna crkva građena je na mjestu gdje je u rimsko doba bio grad. U samu crkvu uzidani su reljefi iz rimskog doba, pretpostavlja se da je crkva građena od kamenja iz ruševina nekadašnjeg rimskog grada čiji ostaci se naziru u riječnom koritu. Crkva je okružena zidom, starim kao i ona sama. Ispred crkve je stablo lipe koje je staro kao i crkva. Nažalost nisam imao vremena otići do nje jer je dosta udaljena od kolodvora, stoga koristim fotografiju sa interneta:

     

    2CrkvasvetogPetra.jpg.5b87d29d23d1b69fc840ef151efa019f.jpg

     

    Staza koja me povela sa kolodvora izbija izravno na ovu građevinu. Župna crkva sv. Antuna Padovanskog u Dugoj Resi, izgrađena 1934. godine na mjestu starije kapele:

     

    P1010026(1024x768).jpg.28777d94348fb7764dab26d3da091873.jpg

     

    P1010026a(1024x768).jpg.c92fd41feba52a62398001e9dea55bd6.jpg

     

    Kažiput:

     

    P1010027(1024x768).jpg.5529a7a7039aa1e468bc85ea6d1b478a.jpg

     

    Dvije fotografije gradskog područja, tek toliko da se nađe:

     

    P1010028(1024x768).jpg.00ee258125ee816c6dc5d4957ccbebae.jpg

     

    P1010029(1024x768).jpg.d82540b8f42a404008e4b5aa8ebda089.jpg

    • Like 1
  6. Duga Resa na starim razglednicama:

     

    bduga-resa-stara-razglednica-4.jpg.6be6eb2c8c21f5a46e786dd7fcf04577.jpg

     

    c1Stararazglednica.jpg.576542defeabb8d3dec245adc9b195ab.jpg

     

    Zapis o povijesti Duge Rese prenosim sa službene web stranice Grada:

     

    Duga Resa je grad u Karlovačkoj županiji, desetak kilometara jugozapadno od Karlovca. Prvi se puta spominje kao maleno mjesto 1380. godine iako ovaj kraj sadrži arheološke nalaze i dokaze neprestane naseljenosti još od prapovijesnog doba. Lokalitet Sveti Petar Mrežnički važno je arheološko nalazište iz antičkih i rimskih vremena, a dolaskom Hrvata ovo područje postaje važan dio srednjovjekovne hrvatske države, poglavito u kasnijim protuturskim ratovima. U to su vrijeme u dugoreškoj okolici izgrađene brojne manje ili veće utvrde i uporišta za obranu.

    Gospodarski razvoj i preobrazba u suvremeni grad započinje nakon izgradnje pruge Karlovac - Rijeka 1873. godine te osnivanjem Pamučne industrije 1884. godine. Zanimljivo je da je vjerni opis tadašnje Duge Rese dao upravo znameniti hrvatski književnik August Šenoa koji je putovao prvim vlakom na ovoj relaciji. Općinsko središte postaje 1896., a 1993. godine, nakon uspostave suvremene hrvatske države, konačno dobiva i službeni status grada.

     

    August Šenoa:

     

    c2August_Senoa.jpg.346a326112460bfce5087e171fec6a41.jpg

     

    Zaštitnik Duge Rese je sveti Petar, a Dan grada se slavi na Petrovu 29. lipnja. Uz svetog Petra, u Dugoj Resi se još posebno štuje i sveti Juraj.

    O postanku imena Duge Rese postoji nekoliko tumačenja:

    * prema jednom ime je nastalo prema riječi “resa” koja se javlja na narodnoj nošnji

    * drugi vežu postanak imena uz kopnenu biljku “resu” kojom je bio pokriven ovaj kraj

    * treći izvode ime iz biljke “resine” koja raste u vodi

    * neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu.

    Zemljopisno je Duga Resa smještena na prijelazu iz panonske u gorsku Hrvatsku što dugoreško i šire karlovačko područje čini izuzetno bitnim u prometnom i komunikacijskom smislu. Dokaz tome su brojne prometnice, od kojih su najpoznatije povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana koje su odigrale vrlo važnu ulogu u gospodarskom povezivanju primorske s unutrašnjom Hrvatskom.

    Najpoznatiji simbol Duge Rese je zasigurno živopisna rijeka Mrežnica koja je danas jedna od najposjećenijih turističkih destinacija kontinentalne Hrvatske, prepoznata i kod stranih posjetitelja. Upravo zahvaljujući Mrežnici, žili kucavici ovoga kraja, te očuvanoj prirodi gradske okolice, Duga Resa je poznata kao mjesto aktivnog života i odmora.

    Jedinstvene prirodne ljepote, bogatstvo nematerijalne baštine stanovništva, kulturno-povijesne znamenitosti te urbano industrijsko naslijeđe čine osnovicu današnje dugoreške turističke ponude. Jedna od posebnosti Duge Rese je zasigurno i sačuvani dugoreški dijalekt s jedinstvenim dugoreškim naglaskom. Riječ je o izvornom čakavskom narječju izmiješanom s brojnim kajkavskim i štokavskim elementima.

    Kao grad aktivnog odmora, Duga Resa je prepoznata i kao grad sporta. Brojna poznata imena poput nogometaša Željka Perušića i Dragutina Drvodelića, nogometašice Marije Matuzić, stolnotenisača Antuna Stipančića i košarkaša Željka Drakšića proslavila su Dugu Resu u Hrvatskoj i diljem Europe. Stolni tenis, odbojka, borilačke vještine, nogomet, rukomet, košarka, streljaštvo neki su od sportova koji iz godine u godinu privlače brojnu dugorešku mladež u svoje redove.

    Hrvatski slikar i grafičar Miroslav Šutej, dizajner suvremenog hrvatskog grba, hrvatskih novčanica kuna kao i prvog dresa hrvatske nogometne reprezentacije također je rođeni Dugorešan.

     

    https://dugaresa.hr/povijest-grada/

     

    Zaštitni znak, alfa i omega Duge Rese je nadaleko čuvena tvornica ''Pamučna industrija Duga Resa''. Već devet godina ne radi, a danas je u vlasništvu tri tvrtke - Aquaestil, Mare Pro i Ljevaonica Duga Resa d.o.o.. O značenju ovog industrijskog objekta govorio je u rujnu prošle godine na web portalu trend.com.hr gradonačelnik Duge Rese Tomislav Boljar: ''Da nije bilo rijeke Mrežnice i pruge, ne bi bilo Pamučne industrije. A da nije Pamučne industrije, ne bi bilo grada Duge Rese. Mi smo grad koji je prošao priču od trnja ka zvijezdama, to je zlatni period od 1884. do 1984. To je nekih 100 godina rasta i razvoja gdje se grad razvija. Zahvaljujući Pamučnoj industriji imamo najstariji vrtić u Hrvatskoj koji u kontinuitetu radi na području Hrvatske. Imamo obdanište, kupalište, bolnicu, radnička naselja, sve zbog Pamučne''.

    Dugorešane je užasnula najava mogućeg rušenja tvorničkih zgrada i tražili su da se kompleks sačuva kao spomenik kulture. Srećom je jedan od vlasnika, tvrtka Mare Pro, pokrenuo energetsku obnovu objekata (pod nadzorom konzervatora) uz planiranu investiciju od 7 milijuna eura.

     

    Pamučna industrija Duga Resa iz nekih starih i boljih dana:

     

    c3Pamunastarafotka.jpg.622866c3b2ad2b711cb723ef5cde2995.jpg

     

    Grupa zaposlenika Pamučne industrije, fotografija iz 1952. godine:

     

    c4pamucna_grupa1952..jpg.93df79528b9b8dc334d5e84976be6f1f.jpg

     

    Miroslav Šutej (1936.-2005.):

     

    dutej.jpg.a10f7d86353a8fca5c911115054107a0.jpg

     

    Željko Perušić (1936.-2017.):

     

    ePerui.jpg.d3b50bf8e90db165bcfafd4cad66947c.jpg

    • Like 1
  7. Pogled unatrag:

     

    P1010017(1024x768).jpg.7a97f47ce61a2d3429f1d4a02b19bee0.jpg

     

    Ulazno-izlazna skretnica:

     

    P1010019(1024x768).jpg.dc3b8e46a963d1973a507d30a9ab05ad.jpg

     

    Još jedan zahrđali entitet u kolodvoru Duga Resa:

     

    P1010020(1024x768).jpg.82b1d17d7409383de9b50633b9e8cf00.jpg

     

    Otvorena pruga u smjeru Zvečaja:

     

    P1010021(1024x768).jpg.17ea9fefa4ad6ffab22104e1d692ebe3.jpg

     

    Tu sam privremeno prekinuo bavljenje na kolodvoru i odlučio iskoristiti jednu od brojnih ''staza slonova'' koje su domorici utabali preko kolosijeka, te sam se spustio na obližnju ulicu. Htio sam obići bar manji dio grada, koliko mi je vrijeme dopuštalo.

     

    Grad

     

    Po upravno-političkom statusu Duga Resa je grad u sastavu Karlovačke županije koji obuhvaća 29 naselja s 10.212 stanovnika (2021.), od kojih 5.380 u naselju Duga Resa. I ovdje je zabilježen pad broja stanovnika u odnosu na popis iz 2011. godine - na području Grada za 10%, u naselju Duga Resa za 9%.

     

    Zastava s grbom Grada Duga Resa:

     

    a1Zastava.jpg.816f91aa8ce1978e449982ec9911b7bb.jpg

     

    Panorama grada (izvor Facebook):

     

    a2Panorama.jpg.4789d4f0f56c77ed8e69bd0b56cd6efa.jpg

     

    Duga Resa, Google Earth:

     

    a3DugaResaGoogle.jpg.1fde99437d8b6fdc6a9ace14a8b33a16.jpg

    • Like 1
  8. Krećem u obilazak kolodvora, a ovo je pogled u smjeru Zvečaja:

     

    P1010002(1024x768).jpg.835a212a2ab045eeb594d116a02d2efe.jpg

     

    Pogled u smjeru Mrzlog Polja:

     

    P1010003(1024x768).jpg.a4ae384b43cca6065498fb6e37d19c82.jpg

     

    Krećem prema južnom kraju kolodvora, u smjeru Zvečaja, a ovo je nekadašnje robno skladište:

     

    P1010004(1024x768).jpg.b3f0c692cb7d25077c4d06328f52313d.jpg

     

    Manipulativni kolosijek je obrastao vegetacijom:

     

    P1010005(1024x768).jpg.80bb082b41ca328cbc1c1c0883a3b5e0.jpg

     

    Sjetih se bakine makovnjače:

     

    P1010006(1024x768).jpg.fa66e1dbd8d1c8a2b130b3b58a52437d.jpg

     

    Kanalica za nekadašnji žicovod, pretpostavljam:

     

    P1010007(1024x768).jpg.1b966de3133bd916fbaf69bb699bef96.jpg

     

    Kolodvor je dijelom u zavoju pa ima ponavljače predsignaliziranja:

     

    P1010008(768x1024).jpg.645d4c3361f760bde67a61919a6837a4.jpg

    • Like 1
  9. Kada čovjek ima priliku putovati bez da ga to košta i jedan eurocent onda je valja i koristiti dok se HŽPP, čitaj Vlada, ne predomisli. Dok penzićki kolega STIB popunjava evidenciju Somova kojima se vozio ja slažem kolodvore. Na Riječkoj pruzi sastavio sam lijepi niz kolodvora između Zagreba i Ogulina koje sam obišao - Hrvatski Leskovac, Jastrebarsko, Draganići, Mrzlo Polje, Zvečaj, Generalski Stol, Kukača, Oštarije i Ogulin.  Karlovac je usput prikazan u više putopisa, iako ne temeljito pa će i on doći na red. Preostali su Horvati, Zdenčina, Duga Resa i Gornje Dubrave. Jučer sam odabrao grad pamučne industrije iz jednostavnog razloga - tako mi je vremenski odgovaralo. Putovalo se udobno i u klimatiziranim vozilima, a čak me zapala i jedna klasična garnitura na vlaku 4000 za Rijeku. Sjeo sam u jedan Beet, u kojem ne bih rado putovao pet sati i 229 km, ali za starkelju koji se davnih dana vozio u prastarim drvenjacima sve do Šibenika bilo je sasvim prihvatljivo. Na Riječkoj pruzi, točnije između Zagreba i Duge Rese, nije srećom bilo nikakvih radova pa su kašnjenja bila zanemariva.

    Kroz Dugu Resu sam prolazio puno puta vlakom, autobusom i osobnim automobilom, ali se ni jedan jedini put nisam zadržavao. Pa da vidimo ima li što zanimljivo u tom gradu.

     

    Kolodvor (1)

     

    1P1010083(1024x768).jpg.67505a4bd2e6c8c11a646e997da36d38.jpg

     

    Duga Resa je međukolodvor na pruzi M202 Zagreb - Rijeka, na kilometarskom položaju 488+336. Od susjednog kolodvora Mrzlo Polje u smjeru Zagreba udaljen je 5,2 km, a od kolodvora Zvečaj u smjeru Rijeke 9,6 km. Prema Izvješću o mreži za 2025. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 2 .i 3. kolosijeku ovisno o smjeru vožnje iznosi 538-552 m, a dopuštena brzina kroz kolodvor je 70 km/h.

     

    Civilna strana:

     

    2P1010001(1024x768).jpg.e8f77226fa8c571ddd452013627e3181.jpg

     

    Nadmorska visina:

     

    2aP1010084(1024x768).jpg.97a963c3a62aa9983bbe74d6e6df878b.jpg

     

    Prometni ured:

     

    3P1010050(1024x768).jpg.49edce5f88cbfde15c66905e3574b9f8.jpg

     

    4P1010065(1024x768).jpg.c7e944b55cd4c0d2cf97b2c2f22231d5.jpg

     

    Putnički prostor:

     

    4aP10100705(1024x768).jpg.cd33281c7e3774e602a632e005d476ad.jpg

     

    6P1010051(1024x768).jpg.014b4bdcbd27ea2059c2caaad654eebf.jpg

     

    6aP1010052(1024x768).jpg.90f6c8b9304eb5a66cbe600a895981f4.jpg

    • Like 1
  10. Stanje vandaliziranja je za sada umjereno:

     

    P1010015(1024x768).jpg.e8752ea2af3d5c0d0b9af60da844ff7f.jpg

     

    P1010015a(1024x768).jpg.d6194554604496f706d5ebc2c1cfdb57.jpg

     

    Stupić (nov novcat) u stanju nepotrebnosti(?):

     

    P1010015b(1024x768).jpg.f771d9d7dcd4d99f4f252481fe0fef8b.jpg

     

    Brzina preko ŽCPR je još uvijek ograničena:

     

    P1010017(1024x768).jpg.18e5cbfc72c2a49ff0bc6e77652e8000.jpg

     

    P1010020(1024x768).jpg.ead7cf6e1637f45159eba2d42520b637.jpg

     

    Predsignal kolodvora Savski Marof je još uvijek u žutom stanju. Neće dugo...

     

    P1010023(768x1024).jpg.39470a1b94e4d9fdc0eb7f19cb28ae6d.jpg

     

    ... jer dolazi moj Som za Harmicu:

     

    P1010030(1024x768).jpg.65e8b637ec697fc15134997f64e45d45.jpg

     

    U vlaku nas je bilo tek troje-četvoro. Nije čudo jer danas putuje samo luđak, ili onaj tko mora. A ja sam morao jer je trebalo platiti košnju trave na gruntu:

     

    P1010033(1024x768).jpg.8eee7f0ab171766f795d93adc543f11c.jpg

    • Like 3
    • Thanks 3
  11. Na kratko u Brdovcu, 30. svibnja 2024.

     

    Jutros sam otišao u Brdovec, samo do bankomata koji je srećom vrlo blizu željezničkog stajališta, tako da je boravak trajao manje od pola sata. Ponio sam fotoaparat za svaki slučaj, a kako nije bilo nekih događaja na pruzi zabilježio sam nekoliko impresija sa stajališta.

     

    Već neko vrijeme primjećujem ''rascvjetana'' stakla na objektu stajališta:

     

    P1010001(1024x768).jpg.62d8f92be23ab8fdcef9aceb2b966b5a.jpg

     

    Izgleda kao da ih je netko propucao:

     

    P1010001a(1024x768).jpg.0a13fde78f5e903801ff69007d1a330f.jpg

     

    P1010004(1024x768).jpg.cbe2652ad820b289dc6e91d3e317c606.jpg

     

    P1010005(1024x768).jpg.c53d5f7b5853696193a4f14dd4544fc2.jpg

     

    I preko je isto:

     

    P1010007(1024x768).jpg.1d01b9d8ef34a794e5e58ccea6599ae7.jpg

     

    Ovdje je stradala samo jedna strana:

     

    P1010010(1024x768).jpg.c273b430e7de2fca59859959f4d56f7e.jpg

     

    Nešto je čudom ostalo i čitavo:

     

    P1010010a(1024x768).jpg.b5fa16c7c9633f332c82cd551d3c5e2d.jpg

     

    Bio sam jedino živo biće na stajalištu:

     

    P1010012(1024x768).jpg.28c0ff3eebabd93264faa0e78dc8ed6d.jpg

    • Like 2
    • Sad 1
  12. On 17. 04. 2024. at 11:31, up4014 said:

    u Plasu

     

    U Plasama. Kolodvor se zove Plase, a ne Plas ili Plasa.

    Bez zamjere, ali pogrešan izraz se pojavljuje više puta i valja ga ispraviti (isti slučaj smo imali i kod kolodvora Blata na Ličkoj pruzi).

    Inače pratim ovaj putopis s užitkom jer je pun zanimljivih motiva.

  13. 14 sati, Transspotter said:

    Dosta truda ulažem u ovo, pa čak i ako nije uvijek super zanimljivo bi bilo lijepo da znam da netko uopće pročita.

     

    Tema ima preko 13.600 (trinaest tisuća i šest stotina) pregleda i ti se pitaš da li ovo uopće netko čita? :mrgreen:

    Šteta jer što niste stigli obići još neke lokacije poput kolodvora Begov Han, Nemila i Jelina. Ovaj posljednji je dobio ime po djevojci imenom Jelena, sudionici radne akcije na izgradnji pruge Šamac - Sarajevo, koja se utopila u rijeci Bosni. A propustili ste i tunel Vranduk, najdulji na ovoj pruzi.

    Samo ti nastavi, biti će komentara koliko hoćeš kada završiš turneju po Sjedinjeno-razjedinjenim Bosanskim Državama. 

    • Like 3
  14. 14 sati, DB said:

    Za zaštitne signale odvojne skretnice kamenolomskih kolosjeka.

     

    To sam i ja pomislio u prvi mah. Zvuči logično, ali ima jedna nevolja - žicovod je usmjeren na kontra stranu, u smjeru Gornjih Dubrava. Skretnica je u smjeru Kukače. Ili su napravili neko ''koljeno'' pa negdje okrenuli žicovod za 180°? To već zvuči nelogično.

    Ili je štitni signal bio negdje kod stajališta? Skretnica je udaljena odokativno oko 1 km.

  15. 13 sati, mgalic2 said:

    Imam osjećaj da ti zmije nikako ne leže...😁

     

    Nemam baš serpentofobiju, ali ne volim zmije u svojoj blizini. Zmijoljupci su i inače rijetka bića, a prosječan homo sapiens ima averziju prema svim gmizajućim stvorenjima.

    Zmija sam se u životu nagledao, a oko Sutjeske, na jezeru kod Virovitice i u Odranskom polju bile su doslovce na svakom koraku. Ne plaše me i ne ubijam ih ako ih sretnem nego ih nastojim otjerati. Prije nekoliko godina, nedugo nakon useljenja u kuću u Šenkovcu, našao sam malu zmijicu neutvrđene sorte u sobi gdje je inače boravila moja unuka. Lansirao sam je tamo gdje spada - u prirodu (čitaj susjedov voćnjak :mrgreen: ).

    Na putovanjima mi jednostavno ne prija pomisao da me pikne kakav poskok, ili neka druga puzajuća ili leteća neman (naročitu averziju imam prema stršljenima), jer bi to poremetilo plan i upropastilo doživljaj. As simple as that.

    • Like 1
    • Thanks 1
  16. Jedan pogled niz peron:

     

    P1010135(768x1024).jpg.469aa1d9f312bc20b73ac881422d2639.jpg

     

    Možda je ovdje nekada bila brklja?:

     

    P1010135a(1024x768).jpg.4fbdb84a0d1e3b95595b225d04e4d7ac.jpg

     

    Umjesto šlipera stare palete:

     

    P1010135b(1024x768).jpg.dced98111377793b668bf741d328b958.jpg

     

    Stari natpis je dijelom izbrisan. Ostavljeno je samo ''industrija'' da ne bi netko pomislio kako je riječ o poljoprivredi:

     

    P1010135c(1024x768).jpg.3e7421aaa7af766658e698a438063c9e.jpg

     

    Jedini teretnjak danas. Zapravo jedini kojeg sam uhvatio jer ih je putem bilo više - po jedan u Generalskom Stolu i tri u Gornjim Dubravama. Ovog smo pretekli u kolodvoru Draganići:

     

    P1010136(1024x768).jpg.f4429809a4346ee5f58801c8cce9343f.jpg

     

    P1010138(1024x768).jpg.2240dd3605482bc10b5bde36d4749e70.jpg

     

    Za kraj pozdrav od vašeg izvjestitelja:

     

    zP1010023(768x1024).jpg.6a39be9afedc2e61c3a124788187e6be.jpg

    • Like 14
    • Thanks 4
  17. Onaj cestovni nadvožnjak mami na obilazak:

     

    2P1010133.JPG.b775ff8c330d370696ec27c289f5923d.JPG

     

    Naravno da nisam odolio napasti:

     

    3P1010125.JPG.0e1e9d848b21942c7b2642cf448bbe3d.JPG

     

    Cesta vodi u veliki kamenolom:

     

    4P1010126.JPG.e6e55a853dd562e143facd32da4c731c.JPG

     

    Eksploatacija vapnenca u kamenolomu Tounj počela je usporedno s izgradnjom željezničke pruge Karlovac - Rijeka 1870. godine. Kamen je korišten za izgradnju gornjeg sloja pruge i za razne željezničke objekte, a kasnije za održavanje. Igrađen je i industrijski kolosijek za utovar i otpremu kamenog materijala. Izgradnjom visokih peći u Željezari Sisak vapnenac je korišten i za njezine potrebe. Od 1950. godine kamenolom se nalazio u sklopu poduzeća ''Granit'' iz Zagreba kao samostalni pogon, a od 1957. djeluje kao samostalno poduzeće pod nazivom ''Industrija kamena Tounj'''. Nakon 1990. godine, tokom ''slavne'' pretvorbe i privatizacije, kamenolom je mijenjao vlasnike (od kojih su neki kazneno gonjeni zbog prijevare) i pao pod stečaj da bi 2013. dobio koncesiju 350.000 m3 kamena godišnje do kraja 2028. godine. Danas je u sastavu riječkog poduzeća ''Rudar d.o.o. pogon Tounj''.

     

    Ako postoji prijevoznik podesan za prijevoz proizvoda od kamena to je željeznica. No industrijski kolosijeci se po svemu sudeći ne koriste:

     

    5P1010127.JPG.69089be6e81b61b98481af42fe4a1d98.JPG

     

    6P1010128.JPG.fde789ec93376ad2faa7eddb2b3c9a7e.JPG

     

    U neka bolja željeznička vremena služili su svrsi:

     

    7Kamenolom-Tounj-3.jpg.d452d29c4b4a0243fe81dc49663834cf.jpg

     

    Uhvatilo se i nešto živog prometa:

     

    8P1010131.JPG.08c6e18ab0102a064d0aec094ce7939c.JPG

     

    P1010142.JPG.2683182b58307198b8a57c53837503a6.JPG

    • Like 4
    • Thanks 2
  18. Evo me napokon na cilju:

     

    P1010114(1024x768).jpg.8a52afffc044b04102bc42d5d534cae2.jpg

     

    P1010115(1024x768).jpg.e47f49a48c09406379e4639afc9f2218.jpg

     

    Tounj je stajalište na pruzi M202 Zagreb Glavni kolodvor - Rijeka, na kilometarskom položaju 520+107. Najveća dopuštena brzina vlakova u prolazu je 75 km/h, kao i na cijeloj dionici Donje Dubrave - Oštarije.

     

    Zgrada je bogomdana za neki film strave i užasa:

     

    P1010116(1024x768).jpg.1e3b83addd92cadc38719c300a000b2c.jpg

     

    P1010117(1024x768).jpg.e7f4bf6b853ab886358aa1ced49616f6.jpg

     

    P1010118(1024x768).jpg.3ed69fc578d4f7121348580d544bc5f0.jpg

     

    P1010119(1024x768).jpg.a368e2b0e42b4e512831de651fdb19a4.jpg

     

    P1010124(768x1024).jpg.bf6e5329430728c76fb8005096ad1122.jpg

     

    Ovdje je bio neki žicovod, vjerojatno za brklju negdje. Jer što će Tounju signal?

     

    P1010124a(768x1024).jpg.a9ec6fc4d809f680aa3162cad2f6a954.jpg

    • Like 2
    • Sad 1
  19. Prešao sam otprilike trećinu puta i shvatio da neću imati vremena spustiti se skroz dolje i vratiti se na vrijeme, stoga samo jedna snimka špilje iz daljine:

     

    1P1010104(1024x768).jpg.70cda01fe4308604ac2679ac2f4c4cc0.jpg

     

    Kad sam već tu vrijedi zabilježiti i pogled na jedno ugarsko građevinsko nasljeđe:

     

    2P1010105(1024x768).jpg.23494684b392f1de33383124d0420705.jpg

     

    Nakon malo motanja simte-tamte našao sam još jednu ciljanu građevinu:

     

    3P1010106(1024x768).jpg.8c5afadc969cd8944f1e45c6de93a860.jpg

     

    To je župna crkva svetog Ivana Krstitelja: Zapis o ovoj zanimljivoj građevini prenosim sa web stranice Grada Ogulina:

    Na mjestu današnje crkve bila je starija župna crkva čija se gradnja spominje nakon odlaska Turaka oko 1700. godine. 1827. obnovljena je i dograđena, ali je zbog dotrajalosti 1895. srušena i zalaganjem tadašnjeg župnika Josipa Broza, na istom mjestu 1897. izgrađena je

    današnja neogotička crkva. Osmog studenog iste godine posvetio ju je ogulinski župnik Ante Perković. Smještena je u središtu starijeg naselja, na povišenom mjestu. U blizini crkve je župni dvor iz 1824. godine.

    Projekt je izradio Hermann Bollé, graditelj zagrebačke katedrale, pa vanjski izgled crkve ima dosta detalja i sličnosti s katedralnom crkvom u Zagrebu. U zidu starog tornja-zvonika napravljen spojni otvor i izrađene su stube radi povezivanja s novom crkvom.

    Građevina je puna velikih lučnih prozora, raznih izbočenja i detalja. Arhiktet Bollé nadzirao je kompletnu gradnju i napravio nacrte za opremu, osim za glavni drveni oltar koji je 1902. projektirao Stjepan Podhorsky. Crkva je trobrodna građevina s križnim stropom oslonjenim na četverokutne stupove ugrađene u bočne zidove. Podijeljena je u pet segmenata, od kojih je završni suženi polukružni prostor i sakristija. Iza glavnog oltara stoji velika slika Sv. Ivana dok krsti Isusa na rijeci Jordanu. Pokrajni oltari posvećeni su Majci Božjoj i Srcu Isusovom. Ulaz je ispod balkona s pjevalištem i orguljama.

     

    https://www.ogulin.hr/zupna-crkva-sv-ivana-krstitelja-tounj/

     

    Hermann Bollé:

     

    4jBolle.jpg.dfbef8cf06e447fa28425808544beb65.jpg

     

    Još dvije slike crkve:

     

    P1010109(1024x768).jpg.40b756a568a490451738b5aa6c72bb1d.jpg

     

    P1010110(768x1024).jpg.3f45a06c8011f7781ae01d2d088a498e.jpg

     

    Uz nju su i ostaci neke davne građevine:

     

    P1010111(1024x768).jpg.62047840926e9b5a1f9659be740e8ecf.jpg

     

    I došlo je vrijeme za povratak na prugu. Imao sam dosta teškoća dok nisam našao domoroca koji me uputio u pravom smjeru, preko ove asfaltne baze:

     

    P1010113(1024x768).jpg.5451df8ae614f9501318b797e8cf9097.jpg

    • Like 4
    • Thanks 2
×
×
  • Create New...