1borna

Na južnom kraju Vele plaže nalazi se predio nazvan Zarok Pred 30-ak godina ovdje nije bilo gotovo ničega Ispod planine se vadio pijesak Prenamjenom toga područja je dozvoljena gradnja Ubrzo su se počeli raditi apartmani Bolje bi bilo reći vile jer nema niti jedne manje zgrade Vlasnici parcela su nastojali izvući maksimalnu veličinu kako bi imali što više apartmana Tako da nažalost nema dovoljno prostora za zelenilo

Vidio sam jutros jednu stariju gospoju da sjedi u parku i drugu koja je bezuspješno pokušavala ući u zagrađene prostor, čak je pokušavala proći ispod i iznad ograde! Danas je objašnjeno rušenje zgrade u Petrinjskoj: U centru Zagreba jučer do temelja srušena zgrada. Na njenom mjestu gradit će se 'mini Cvjetni' Novi vlasnici parkinga i zgrade na atraktivnoj zagrebačkoj adresi Petrinjska 53-55, blok s Palmotićevom ulicom, tvrtka Best in Parking, nakon potresa našli su se kao i mnogi stanovnici središta grada u situaciji koja ih tjera na hitne promjene, koje su u ovom slučaju nešto veće nego kod običnih zgrada. Zbog pucanja sjeverne strane objekta tijekom potresa, jučer je uklonjena njihova zgrada u Palmotićevoj 56/4, smještena unutar tog bloka, što je bila impresivna scena u kojoj je bager skidao sloj po sloj šesterokatnice. Novi vlasnici koji su zgradu od RBA banke kupili prije godinu dana kao i dva zemljišta na kojima su parkirališta, dugoročno su ovdje planirali veliki novi projekt, međutim nisu se s njime žurili, jer su, kako saznajemo, bili zadovoljni situacijom i poslovanjem. Sve do potresa. Ovdje se radi se o jednom od rijetkih “nedovršenih” blokova u strogom centru Zagreba koji je smješten nekoliko metara od Zrinjevca, dakle o top lokaciji. 'Planirali smo od početka razviti projekt, sličan manjem Cvjetnom prolazu, s podzemnom garažom, trgovačkim dijelom i hotelom od pet zvjezdica, ali za nekih pet godina, jer nije nam se žurilo. Imamo dobre prihode od parkinga, a zgrada koja se sad uklanja, bila je iznajmljena uspješnoj IT tvrtki i bili smo jako zadovoljni. Potres nas je šokirao i ubrzao buduće poteze', rekao je Jutarnjem Alen Zulfikarpašić, prokurist tvrtke Best in Parking, čiji je direktor Johann Breiteneder iz Beča, a osnivač Best in Parking - Holding AG iz Austrije. No sada uklonjena zgrada je bila vrlo loše napravljena, a sve takve zgrade u potresu su otkrile svoje pravo lice. Imala je prizemlje od tri kata sagrađenih od cigle negdje 60-ih godina, a potom je vjerojatno 90-ih godina ovdje nadodano tri kata od armiranog betona. 'Sjeverni zid je u potresu popucao po dijagonali kompletno. Sad čistimo parcelu, a potom smo na jesen planirali sastanke s arhitektima i Društvom arhitekata Zagreb. Po propisima nužno je raspisati urbanistički plan uređenja i javni natječaj. Podržavaju nas i susjedi s kojima smo nedavno razgovarali jer žele da se ovdje nešto lijepo uredi. Hoće li tu biti i hotel vidjet ćemo zavisno od situacije s koronom, ali podzemna garaža i luksuzno stanovanje sigurno - kazao je Alen Zulfikarpašić. Statičari Best in Parkinga uspješno se, dodaje on, bavi parkinzima u Hrvatskoj i drugim zemljama, ali i razvojem projekta po čemu su poznati. Zgrada je imala sve potrebne dozvole. Kupljena je od Raiffeisena, a prije toga vlasnik je bio Gramat. Za procjenu su angažirani privatni statičari koji su je pregledali. U jutarnjim satima bageri su počeli uklanjanje šesterokatnice izgrađene u prostoru između Petrinjske i Palmotićeve ulice, odmah do parkirališta u Petrinjskoj. Inače, tvrtka Best in Parking - Holding AG, registrirana je na bečkom Trgovačkom sudu s temeljnim kapitalom od milijun eura i specijalizirana za izgradnju i upravljanje parkiralištima u Austriji, Italiji, Hrvatskoj, Švicarskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a njezin izvršni direktor je 45-godišnji Johann Breiteneder, koji je ujedno i direktor jedne od 13 hrvatskih tvrtki kćeri koje upravljaju parkiralištima u većim hrvatskim gradovima, od Zagreba, Rijeke i Dubrovnika, primjerice onima u Cvjetnom prolazu i Kaptol centru. Hrvatska podružnica Best Parkinga prošle godine imala je prihod od 55 milijuna kuna, dok je godinu dana ranije uprihodila cca 28 milijuna, a istovremeno s udvostručavanjem prihoda udvostručila je dobit. Link

Domaći se izvan sezone opuste i parkiraju kako god stignu Međutim neki tako nastave i kada svako mjesto postane važno, pogotovo ova ispred trgovine koja se ne naplaćuju ali su ograničena na pola sata Ima nekih zaista bezobzirnih koji se ne boje prometnog redara (ima jedan samo u sezoni koji je uglavnom nevidljiv kao i jedan komunalni koji domaćima nije opasan) U Jurandvoru je pred 15-ak godina proširena dolazna cesta kako bi se tu moglo parkirati no pred nekoliko godina je postavljen znak zabrane(?) pa redar dolazi barem jednom tjedno i ostavlja čestitke na autima koji su ipak ovdje stali Ovog ljeta je nekome to dozlogrdilo pa je otkinuo znak i bacio ga u smeće, redar sada ne može čestitati parkiranima, vidjet ću dokle će to potrajati? Bit će da je ovaj kampista već doživio neku poplavu pa se osigurao od visokih voda....

Pred nekoliko dana me iznenadila ograda u parku gdje me izvode psi Aha sad je jasno zašto U redu je da stanovnici doma mogu barem malo izaći van jer se žale da su kao u zatvoru Međutim već 4-5 dana nisam zapazio nikoga? Dom ima iznad 1. kata u sredini još jednu veliku zelenu plohu pa su vjerojatno tamo.... Jedan kafić na početku Martićeve je počeo "furati" starinski namještaj Pretprošlog proljeća sam napravio jedan filmić njihove zabave Ovaj svirac je već dugo osnovni inventar Ilice Početkom rujna prošle godine je bilo zanimljvo na Jelačić placu (Ako ima interesa imam valjda 50-ak slika svih Vespi sa susreta?)

Raspisali smo se zadnje vrijeme pa nije čudno da forum šteka? Načekao sam se da bude zatišja kako bi nastavio ovu slikovnicu, i u Jurandvoru znade biti mokro kod jačih kiša što veseli domaće. Ovaj mostić je na putu prema crkvi sv.Lucije Tu je jedan lijepi mali vodopad Voda odlazi u jedan kanal Koji se pretvara u pojilište za ovce malo prije glavne ceste Kasnije kroz cijev ide ispod ceste do polja i na kraju se ulijeva u Riku Posvuda imade malih potočića koji se slijevaju u veće i onda završavaju na poljima ili se vode do Rike

Podvožnjak u Miramarskoj je aktualan ovih dana pa evo slike otvaranja 1913 godine Jedan filmić zagrbačkog Mementa o podvožnjacima

Dobro jutro, tek sada sam shvatio da sam napisao krivo jer radi se o Petrovoj a ne Vlaškoj ulici pa se ispričavam!

Dubrava kod tržnice u Koledinečkoj je raskopana Dobar dio Dankovečke i nekoliko okolnih ulica je zatvoreno pa nema prometa i ljudi Otišao sam do Vlaške do jednog starog prijatelja pa sam se sjetio da me jedan član foruma zamolio da slikam ovaj stari dio grada Jedan mirni predio budući da je uvučen u odnosu na inače živu ulicu Budući da je tu jedna rijetka zona besplatnog parkiranja stanari su morali postaviti zaštitne ograde Unutra je lijepi parkić Kroz stubište na drugom katu sam slikao brojne interpolacije i nadogradnje na susjednim zgradama Gotovo da nema niti jedine koja je ostala u prvobitnom obliku Barem je ostalo sačuvano nešto zelenila...

Danas je aktualna poplava pa evo malo njih iz Baške? Nekada je bilo uobičajeno da se nakon Vele Gospe otvori nebo i dođe kraj vrućem ljetu no to već dugo nije pravilo i redovno. Često dođu neke ciklone prije ili poslije 15.8. Obično dolaze naglo i sa sjevera Bujice koje se slijevaju sa viših predjela oštete plažu Velike količine vode znaju potopiti barke I kampovi znaju biti poplavljeni

Imam ja jednog multimajstora u Jurandvoru. Ljeti je konobar u jednom hotelu, kada je slobodan vozi turiste barkom. Izvan sezone se zanima svojim ovcama i donekle poljoprivredom. On je i znameniti građevinar te soboslikar, ima svoje prste u svakoj trećoj jurandvorskoj kući pa i mojoj u kojoj ne ima niti jednog pravog kuta! Svojih nekoliko kuća i kućeraka nikako da završi jer ih stalno dograđuje ili pregrađuje? Kad dođe na red bit će puno slika kuća u Jurandvoru, ima ih svakakvih od lijepih do nakaradnih... Odavno sam shvatio da se sa njime ne valja upustiti u razgovor jer je Veeliki filozof te kad jednom krene pričati ne možete ga se riješiti.

Preostalo je za na prste jene ruke prebrojat....onaj magarac iz Jurandvora je otišao u bolji život a ima ih još svega 2-3 u dolini (ne računajući dvonožne). Krava nije niti bilo a i ovaca je sve manje Krenuli na ispašu negdje na visoravni prema Staroj Baški Prvih 10-ak godina ih je bilo posvuda i janjad za obrnut na ražnju je bila pristupačna. Svake godine kad bi se skupilo veće društvo priuštili bi si jednoga. Sada su cijene astronomske, više se isplati janjetinu kupiti u dućanu i ispeći! Zanimljivo je da neki ovčari svako proljeće voze svoje ovce brodom na Prvić gdje imaju svoje parcele i vraćaju ih na jesen natrag. Ranije sam znao vidjeti i nešto koza. Imade i nešto kokošju u dolini, čak i nekoliko manjih farmi?

Hvala na starim razglednicama, na nekima se vidi kako s nekad naveliko obrađivala zemlja. 79 kad sam došao u Jurandvor bilo je još puno zemljoradnika koji su sadili paradajz, krompir, luk i ostalo. U Baškoj je bila mala tržnica gdje se moglo to povoljno kupiti a bilo je i više onih koji su trajektom svakodnevno išli do Senja prodavati svoje povrće. Znali su čak i preko planine odlaziti do stare Baške, poznavao sam jednu staru baku koja je išla svojim magarcem tamo dokle god je mogla! Bilo je više vinograda, pekla se rakija od šljiva ili travarica.....ovaca je bilo posvuda, neki su ih zimi držali u svojim torovima ispod kuća. Malo-pomalo umirali su stari a mladi su odlazili raditi u Rijeku ili se orijentirali na turizam. Idem malo u današnjost, u Baškoj je jedan znameniti restoran na plaži U ljeti znaju turisti čekati u redu za mjesto, pogotovo vole sjediti u barci ispred restorana Unutrašnjost je puna raznih modela jedrenjaka i ostaloga sa njih Barka se svakih par godina obnavlja, ovo je sadašnji izgled

Nakon pola sata je opet zasjalo sunce i potvrdilo onu staru rimsku....

Današnja kratka šetnja do Kvatrića nije prošla bez par slika Na uglu Vojnovićeve i Martićeve ima jedna soba sa lijepim pogledom i kamenim kockama u predvorju da malo uljepša otužni izgled zgrade Malo dalje je jedan još prihvatljiv BBB mural Još malo dalje na suprotnoj strani neki su si zaista dali truda Na jednoj novijoj zgradi u Derenčinovoj se postavlja natpis jedne nove klinike Piše Glavic Clinic, zaista smiješno i otužno! /Vidi se da se sprema novo nevrijeme, stigao sam kući na vrijeme jer upravo sada sijeva, grmi i pljušti/ U parkiću kod Grge mlađarija snima neki "performans" kako bi rekli purgeri....

Gledano sa kopna sjeverna strana je kamenita i gola osim pojasa od Klimna do malo iza Vrbnika koji je zelen i niži. To je posljedica čestih i jakih bura od kojih je južna strana pošteđena. To se lijepo vidi i na google maps u satelitskom prikazu. Nego dužan sam ispravak, usponi i padovi između Punta i Baške nisu 19% nego su 9 i 10% što sam vidio neki dan na povratku! (Ja sam to nekako zbrojio u svojoj glavi)

Ja sam bio u tenisicama ali nisam htio razrezati ih na oštrom kamenju, osim toga samnom je bio i jedan psić koji nije podoban za planinarenje! Drugom prilikom smo krenuli u punom sastavu na drugu stranu Jurandvora Između Jurandvora i Baške drage je pred 10-ak godina napravljen veeliki vinograd Gledajući odozdola čovjek ne bi očekivao da ima toliko obrađenih površina? Ovo je svetište Majke Božje Goričke (o kojemu ću pričati zasebno) Idemo dalje uzbrdo dobrim putem Na više mjesta ima račvanja pa treba pogoditi pravoga? Na više mjesta imade ograda / pregrada radi ovaca Počeli smo se spuštati Materijala za izradu suhozida ima koliko god zatreba Spustili smo se do drugog kraja Jurandvora

Iz Jurandvora na brdo iznad njega imade više puteva, jednog dana sam krenuo potražiti vodocrpilište Negdje do sredine 80-ih su sva naselja u Bašćanskoj dolini bila spojena na više lokalnih vodocrpilišta no kako je ljeti znalo sve češće biti nestašica vode spojili su se na centralni vodovod otoka "Ponikve" (i voda je odmah poskupila) Ovo je bila jedna pumpna stanica iz 1953, put nije za šetnju u japankama Dosta više je prvo crpilište iz 1913 godine Odustao sam od daljnjeg planinarenja Krenuli smo ravnijom stazom prema Baški Lijepi pogled na dolinu i prema moru Hlam Ovdje bura oblikuje drveće

Nakon skoro 2 mjeseca opet sam se prošetao Zagrebom no nisam imao baš neku inspiraciju za slikanje? Jurišićeva i Palmotićeva Pere se Jelačić plac Malo za nasmijati se (Konobar me skoro napao jer sam to slikao?)

Nisam čuo niti vidio da bi netko jeo ježeve? Malo ću off jer ne znam kamo bi smjestio priču o Zagreb parkingu? Povratio sam se danas u Zg i pošao odmah kupiti karticu za parkiranje, uz put mi je bio centralni holding u Vukovarskoj. Zaprepastio me je dugački red ispred Došao sam taman kada im je nastupila pauza od 14.30 do 15.30 Htio sam odmah poći do Kvatrića no jedan njihov zaposlenik mi reče da su tamo zatvoreni jer im je jedan tamošnji radnik javio da ima viruseka pa su sada svi u izolaciji Nije mi preostalo nego čekati, malo prije kraja pauze pojavio se jedan hmm redar i derući se podijelio nas na skupinu za parkink kartice i one koji su imali drugih poslova Prije ulaska svakome je provjeravao temperaturu, sad barem znam da sam negativan ha ha. Unutra od 24 šaltera samo Jedan je za parking tako da sam s još načekao skoro sat vremena! Inače vani imaju automat za razna plaćanja holdingu ali se preko njega ne može uplatiti parkiranje, bezuspješno nas je nekoliko probalo?

Na kraju luke u Baškoj ima jedan manji navoz za brodice i dizalica za njih Iza lukobrana je jedna mala plaža Meni se ovdje sviđa jer nema gužve budući da je pomalo skrivena More je čisto i brzo postaje duboko Malo dalje ima ježeva pa treba paziti Iznad te plaže je jedan ružan kontejner Rijetko kada ovdje ima nekoga, treba ih nazvati za neku uslugu? Odostraga je još gore

Jasno mi je da to nema veze samnom, političari vole predstavljati veelike projekte i obećavati svašta (obično pred izbore) a koristi od toga imaju jedino projektanti koji će po tko zna koji puta nanovo nešto projektirati i od toga imati zaradu. Još dugo nećemo imati sredstava za bilo kakve velike investicije osim uz izdašnu pomoć EU, jedino je kvaka 21 faktor koji nas priječi? /EU zahtijeva čiste poslove od natječaja do realizacije a pri tome se ne može nešto smuljati i spremiti u džep/ Kao primjer mogu navesti da se za gradnje sadašnjeg mosta odjednom na puno mjesta otoka preko noći izgradilo na stotine velebnih vila, pristupnih cesta do njih i infrastrukture. Desetljećima te vile nisu imale nikakvih imena na ulaznim vratima svojih parcela. Svjestan sam da sam ovako napisao pred 30-40 godina da bih brzo završio u zatvoru! Bit će da je nekoliko zadnje sagrađenih napravljeno legalno no u doba kad su prve nikle to je bila zona na kojoj se nije smjelo graditi. Donekle slično se desilo i u Jurandvoru u kojemu se pred 30 godina odjednom dozvolilo da se na nekadašnjim pašnjacima i obrađenim poljima sagrade brojni apartmani, niklo je cijelo naselje veće od starog Jurandvora Kroz 2-3 mjeseca ima gostiju (ako dođu) a ostalo vrijeme je to naselje duhova. Jurandvor i Baška malo imaju od toga? Nove kuće niču svake godine, pitam se dali će jednog dana doći do vrha brda? I u Baškoj vidim svake godine najmanje 10-ak novih apartmana Plaža jeste velika ali ipak postoji neki broj turista koje može primiti a da to ne bude previše, kad ih ima iznad toga mjesto gubi svoju draž.... Rabac u Istri može poslužiti kao primjer prenatrpanosti i potpune devastacije prirode. Bio sam tamo više puta pred 30-40 i više godina i jako mi se dopala ta uvala sa jednim hotelom i nešto domaćeg sela. Danas je sve to do vrha planina ispunjeno raznim kućama, vilama i svačime u svim mogućim i nemogućim stilovima. Na 2 male plažice se istovremeno znade tiskati na tisuće ljudi, zar je to turizam kakav želimo? Posjetio sam ga pred 10 godina i razočarao se (slike su sa neta)

Već dugo vremena se rade planovi, jedan je na PDF-u, svako malo se pojavljuje neki novi Pogledajte simulacije novog mosta na Krku: Bit će dug 850 metara, zamišljen je kao – viseći Riječ je projekciji visećeg mosta dugog oko 850 metara, koji bi bio lociran u neposrednoj blizini postojećeg mosta i spojio bi Krk s kopnom na lokaciji »Voz«, gdje bi se u produžetku nalazio i vijadukt dug oko 900 metara Rijeka je grad neiskorištenih šansi. I ta ocjena možda i najviše vrijedi za riječki prometni pravac. Najveća luka u državi nikada neće biti respektabilna niti u lokalnim, a kamoli kontinentalnim okvirima ukoliko se razvoj luke planira u Rijeci u središtu grada. Luka traži prostor, a grad prostora nema. Paradoksalna je činjenica da ova spoznaja i ideja o potrebi izgradnje nove luke na Krku postoji već 40 godina, a da je na tome napravljeno malo ili gotovo ništa. Posljedice takvog strateškog lutanja, neodlučnosti i neozbiljnosti su brojne. Od pada prometa, gubitka utrke s konkurencijom na sjevernom Jadranu, neiskorištenog povoljnog prometnog položaja do kašnjenja investicija, posljedično i izostanka sinergijskog efekta od povećanja lučkog, ponajviše kontejnerskog prometa, koji ima snažan utjecaj i na rast BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje industrijskih zona na riječkom prometnom pravcu, ponajviše na Kukuljanovu. Gdje je danas projekt novog Krčkog mosta i luke na Krku? Samo u idejama i željama. Porazno je što se u zadnjih 5 godina gotovo ništa novo nije dogodilo, nije se radilo na elaboratima, studijama i projektima. Izgubljeno je vrijeme. Novi Krčki most postoji u skicama, a jednu od njih, doista atraktivnu, po prvi puta objavljujemo kako bi se uopće mogla vizualizirati ideja. Riječ je projekciji visećeg mosta dugog oko 850 metara, koji bi bio lociran u neposrednoj blizini postojećeg mosta i spojio bi Krk s kopnom na lokaciji »Voz«, gdje bi se u produžetku nalazio i vijadukt dug oko 900 metara. Planiran je most sa četiri prometne cestovne trake, a ispod njega i željeznički most sa dva kolosjeka. Tehnički je to apsolutno izvediva varijanta, ali je neophodan angažman vrhunskih i modernih tehnoloških kapaciteta kakve imaju svjetski najveće i najuglednije građevinske tvrtke. O cijeni mosta teško je raspravljati, ali je nesporno kako je riječ o izuzetno visokoj vrijednosti investicije, koju Hrvatska sama ne može realizirati. Novi most nema smisla bez pruge niti bez lučkog terminala na Krku. Budući ranžirni kolodvor na Krasici Predviđeno je da bi budući ranžirni kolodvor na Krasici do kojeg bi trebala stići nizinska pruga morao biti povezan s mostom i to prolaskom zaleđem Kraljevice, gdje bi se vjerojatno morali graditi željeznički tuneli. S druge strane pruga bi trebala stići do Omišlja, odnosno postrojenja Janaf-a, gdje je određena najpovoljnija lokacija za kontejnerski terminal na području Kvarnerskog zaljeva. Njezina je prednost dubina mora koja omogućava pristajanje najvećih brodova, te prostor za terminal kakav ni približno ne postoji u Rijeci. U prvoj fazi predviđa se gradnja obale u dužini od 1.200 metara, gdje bi istovremeno bilo moguće vezati tri kontejnerska broda najvećeg kapaciteta te uređenje terminala na 60 hektara prostora. Druga faza otvara mogućnost izgradnje dodatnih 1.200 metara obale, pa je i potencijalni kapacitet nove luke na Krku izuzetno velik i mogao bi se postupno razvijati do danas nevjerojatnih brojki većih od 4 milijuna TEU-a mogućeg godišnjeg prometa. Ove projekcije iz današnje perspektive izgledaju nestvarno i megalomanski, jer se ne smije smetnuti s uma da je današnji kontejnerski terminal na Brajdici daleko od maksimalnog kapaciteta, koji se službeno procjenjuje na 600.000 TEU-a. Ukoliko se nastave dobri trendovi Brajdica bi po prvi puta ove godine mogla dosegnuti promet veći od 200.000 TEU-a. Novi važan trenutak u koncepciji realizacije terminala na Zagrebačkoj obali mogao bi se dogoditi zbog izostanka koncesionara, koji bi investirao u terminal i pronašao računicu za dolazak na Zagrebačku obalu, koja ima nekoliko problema i ograničenja. Prvi je činjenica da je riječ o drugom i konkurentskom terminalu u Rijeci, koji je jednostavno premalen i nedovoljno konkurentan po kvaliteti buduće željezničke infrastrukture (prekratki kolosjeci), pa je i dalje upitno hoće li se naći kvalitetna i renomirana tvrtka spremna za ulaganje i preuzimanje koncesije na Zagrebačkoj obali. Stoga je otvorena i opcija o kojoj se zasad javno previše ne govori po kojoj Zagrebačka obala možda i ne bi bila specijalizirana za kontejnere, već za generalni teret, gdje bi interes za koncesiju mogla pokazati Luka Rijeka. Sve su to zasad samo varijante epiloga projekta Zagrebačka obala, a takav scenario značio bi da Brajdica ostaje jedini kontejnerski terminal riječke luke sve dok se ne izgrade novi kapaciteti na Krku. To je naravno prilično daleka budućnost, koju ne treba očekivati u razdoblju kraćem od desetak godina, vjerojatno i više i to pod uvjetom da se pronađe model financiranja projekta, čija se vrijednost vjerojatno mjeri u milijardama eura samo u segmentu željezničkog spoja od Krasice do Omišlja, gradnje novog mosta i kontejnerskog terminala. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavljuje kako priča o gradnji nove luke na Krku više ne smije i neće biti marginalizirana i zaboravljen Darko Pajić 10. travanj 2017 07:02 (...) Ne želim govoriti o datumima – Predugo se čeka početak rada na projektima novog Krčkog mosta i nove luke na Krku i to ćemo promijeniti. Hrvatske autoceste će u suradnji sa HŽ Infrastrukturom početi raditi na pripremi projekata, studija i svega ostalog što je potrebno. Ne želim u ovom trenutku govoriti o rokovima ili obećavati datume, jer bi to bilo doživljeno kao predizborno obećanje. Riječ je o generacijskim projektima od izuzetne nacionalne važnosti za razvoj prometne mreže i gospodarstva, koji će odrediti razvoj Hrvatske za narednih 50, možda i više godina, dakle projektima oko kojih je potreban određeni konsenzus svih, jer će na njima raditi i ova i naredne vlade. Kad je riječ o nizinskoj pruzi intenzivno se radi na pripremi projekata na dionicama Goljak-Skradnik i Hrvatski Leskovac-Karlovac. Ostaje nam otvoreno pitanje južnog dijela prema Rijeci i tu sasvim sigurno mogu najaviti da će Vlada vrlo brzo donijeti odluku o pripremi i izgradnji nove dvokolosječne nizinske pruge na dionicama od Skradnika prema Rijeci i to na potpuno novoj trasi, koja je ranije, u vrijeme bivše HDZ-ove Vlade bila aktualna, a podrazumjevala je prolaz sa dva velika željeznička tunela ispod Kapele i spuštanje prema Vinodolskoj dolini. To je strateška odluka i dugoročno važna odrednica, jer moramo gledati potrebe razvoja za narednih 30 do 50 godina. Ne znači da nećemo ulagati i u modernizaciju postojeće pruge, ali nizinsku prugu moramo graditi, donijeti odluku i početi ubrzano raditi. Jedan od ključnih problema, a to je pitanje isplativosti nizinske pruge možemo riješiti upravo radom na projektu novog Krčkog mosta preko kojeg bi išla i željeznica i razradom nove luke na Krku, prije svega kontejnerskog terminala velikog kapaciteta. Za opravdanost nizinske pruge investicije u Rijeci nisu dovoljne i to treba priznati, ističe ministar Oleg Butković, koji dodaje da se i dalje nastavlja rad na realizaciji projekta Zagrebačke obale. Pirej – kineski ulaz u Europu Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina podsjeća kako je prvi važan dokument u kojem je idejno ucrtan projekt novog Krčkog mosta i nove luke na Krku bila Prostorno-prometna studija Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, koju je izradio IGH 2010. godine, kao i da su nakon toga 2013. u prostorni planu PGŽ-a uvrštene izmjene. – Taj Studija govori o projektu Rijeka – vrata Europe i promjene prostornog plana bile su naša dužnost kako bi se mogla omogućiti daljnja razrada planova i projekata. Moramo planirati našu budućnost i razvoj prometnog pravca. Brajdica je kratkoročni cilj, Zagrebačka obala srednjeročni, a Krk dugoročni i potrebno je raditi na nizinskoj pruzi, koja preko novog mosta treba stići do Krka i lokacije za kontejnerski terminal kod Omišlja. Ta pruga ima i važan putnički karakter, a ne samo teretni, jer će dovesti i turiste na Krk. Tek kad se to ostvari moći ćemo govoriti da je Rijeka važna luka za cijelu Europu, konkurentna ne samo na sjevernom Jadranu, već i prema lukama na sjeveru Europe. Mislim da država konačno treba pokazati hrabrost i odlučnost, krenuti u projektiranje i ponuditi jednu dugoročnu koncesiju onome tko je spreman uložiti u pomorski terminal, most i prugu, dakle raspisati natječaj za takvu koncesiju. To jest priča za narednih 20 godina, ali se mora raditi na njoj danas i to je ekonomska, prometna i politička logika, ističe Komadina. – Ministar financija i ja smo potpisali izjavu Svjetskoj banci u kojoj u ime Vlade garantiramo da će država financirati izgradnju ceste D-403 ako se ne riješi model financiranja europskim nepovratnim sredstvima. Ta je garancija bila formalni uvjet kako bi Svjetska banka u lipnju produžila zajam za Zagrebačku obalu, ali i dalje čvrsto vjerujemo i nastavljamo raditi na ishodovanju europskih sredstava za cestu D-403, koja zajedno s Pelješkim mostom i cestom Split-Omiš spada u tri nacionalna prioritetna cestovna projekta, kazao je Butković. Sve navedeno znači da bi razvoj riječkog prometnog pravca u godinama koje dolaze trebao krenuti u jednom novom smjeru. Na pitanje je li Hrvatska zakasnila s projektom gradnje velike kontejnerske luke na krku u ovom je trenutku nemoguće dati decidiran odgovor. Činjenica je kako već nekoliko desetljeća postoji ozbiljan interes kineskog kapitala za investicije u riječkoj luci, ali je isto tako točno kako su cijelo to vrijeme razvojni planovi riječkog prometnog pravca bili nedovoljni za kineske potrebe i ambicije. Kineski COSCO je u međuvremenu pronašao ulaz za svoju robu prema Europi u grčkoj luci Pirej, koja je prošle godine imala kontejnerski promet od 3,3 milijuna TEU-a. Stoga se intenzivno radi i na željezničkoj infrastrukturi od ove grčke luke do središnje Europe o čemu su najdalje otišli dogovori za gradnju pruge kroz Srbiju. Međutim i dalje ostaje činjenica da razdaljina između Pireja i Budimpešte iznosi gotovo 1.500 kilometara, a između Rijeke i Budimpešte svega 430 kilometara. Pitanje je samo može li Rijeka konačno naplatiti svoje prednosti, pripremiti projekte i zaigrati na kartu svog povoljnog prometnog položaja, a pritom imati na državnoj razini političare koji će biti dovoljno mudri i nezavisni da zaštite hrvatske interese čak i kada se oni sasvim ne poklapaju s dijelom utjecajnih i moćnih zemalja Europske unije, kojima nije u interesu otvaranje novog značajnog pravca za dotok kineske robe u Europu preko Jadrana, gdje bi izvjesno bio preusmjeren i dio prometa iz najvećih luka na sjeveru Europe. Odgovor se može doznati samo ukoliko se projekti, studije i sva ostala dokumentacija pripreme u najkraćem mogućem roku, ukoliko se postignu i dogovori s jedinicama lokalne samouprave na čijem će se teritoriju investicija događati, ukoliko se pripremi koncesija ili neka druga varijanta kako bi se osiguralo financiranje. Šteta je samo što se to nije dogodilo prije barem desetak godina. https://www.novilist.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-simulacije-novog-mosta-na-krku-bit-ce-dug-850-metara-zamisljen-je-kao-viseci/

Hvala ne bih, imade puno većih ili manjih monografija o tome otoku sa kojima se ne mogu usporediti. Osim toga zadnjih godina sam postao dosta inertan i ne obilazim otok kao nekada kad sam znao svaki tjedan obići neko drugo mjesto. Imam dosta slika iz toga razdoblja no starih filmova se nakupilo toliko da bi morao najmanje mjesec dana samo njih skenirati bez da radim išta drugo? Sada ugodno koristim vrijeme na uređenju svoje kućice, donji dio je nekadašnji dvor grofice Uršice, ljubavce grofa Jurana koji je star 400 godina sa kamenim zidovima debljine i do 1 metra! Na to je pred 60 godina nadograđen još jedan kat. Dvor grofa je sa prolazom ispod a lijevo od njega je moja mini vila koja se gotovo i ne vidi od drveta Dole su nekada držali ovce a sada je to prirodni frižider. Druga zabava u kući (kad je loše vrijeme) je maketa kojom se pomalo zabavljam već 5 godina, ne žuri mi se i kad bude gotova na njoj će moći voziti 10-ak kompozicija Treća zabava je naravno kupanje na najljepšem dijelu plaže Do pred par godina bila je redovita vožnja čamcem do okolnih plažica Nadam se da ću iduće godine ponovo zaploviti?

Pored te crkve je i jedan mali muzej Idem još malo do luke Projekt „Dogradnja luke Baška“ financiran je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. temeljem prijave na Drugi poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa. Projektom dogradnje luke Baška postojeći pristan će se dograditi i osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Baška, te omogućiti odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi. Također će se podignuti razina usluge za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom, ali i dostupnosti putničkog terminala vozilima dostave i hitnih službi. Postojeće stanje Nakon proširenja bi trebalo izgledati ovako https://baska.zluk.hr/ Izgleda da više ne račuaju na trajekt? Projekt „Dogradnja luke Baška“ Projekt „Dogradnja luke Baška“ prijavljen je na Drugi poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa. Slijedom navedenog 9. rujna 2019. godine sklopljen je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. (referentna oznaka Ugovora: KK.07.4.1.04.0010, u daljnjem tekstu: Ugovor) između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (Posredničko tijelo 1, u daljnjem tekstu: MMPI), Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (Posredničko tijelo 2, u daljnjem tekstu: SAFU) i ŽLUK (Korisnik). Projektom dogradnje luke Baška postojeći pristan će se dograditi i osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Baška, te omogućiti odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi. Također će se podignuti razina usluge za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom, ali i dostupnosti putničkog terminala vozilima dostave i hitnih službi. Projekt je usklađen s lokalnim, regionalnim i nacionalnim (prometnim) planovima: Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) u dijelu ostvarivanja revitalizacije otoka boljim prijevoznim povezivanjem kopna i otoka, Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske od 2017. do 2030. godine (NN 131/14) doprinosom u ostvarivanju relevantnog cilja 3: Unapređenje regionalne povezanosti u putničkom prometu jačanjem teritorijalne kohezije, odnosno cilja 3b Unapređenje regionalne povezanosti prema otocima/s otoka/među otocima mjerama te mjerama M.1 Povećanje intermodalnosti i pristupačnosti, M.3 Zaštita okoliša, M.5 Sigurnost na moru, M.6 Poboljšanje dostupnosti otoka, razvoj luka, M.7 Razvoj drugih luka, Nacionalnim programom razvitka otoka čije je osnovno načelo izjednačavanje uvjeta i kvalitete života na otocima i na kopnu, Razvojnom strategijom Primorsko-goranske županije od 2016. do 2020. gdje se projekt idealno uklapa kao dio cilja unaprjeđenja infrastrukture pomorskog prometnog sustava što bi trebalo djelovati na ujednačavanje prilika za gospodarski rast i razvoj, odnosno uravnoteženi razvoj na cijelom teritoriju Županije. U tom smislu, doprinos projekta je posebno naglašen u omogućavanju integracije pomorskog i cestovnog javnog prijevoza u multimodalni putnički prijevoz (usklađivanje javnog autobusnog prijevoza s pomorskim prijevozom gdje se putnicima omogućava putovanje s Raba u Rijeku bez korištenja automobila), Glavnim planom razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran u mjeri MJ-PO.9. Poduprijeti županijski pomorski prijevoz i međužupanijske pomorske linije kao obveznu javnu uslugu, Programom ukupnog razvoja Općine Baška 2015-2020, prioritet 3.1. Razvoj infrastrukture, koji obuhvaća i uređenje luke i dr. Županijska skupština Primorsko-goranske županije je na 17. sjednici održanoj 13. i 20. prosinca 2019. godine donijela Odluku o utvrđivanju županijske linije u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu na relaciji Baška-Lopar-Baška koja će započeti prometovanje nakon realizacije projekta „Dogradnja luke Baška“. Do kraja provedbe projekta potrebno je sklopiti ugovor o javnoj usluzi na predmetnoj liniji. Projektom su obuhvaćene sljedeće aktivnosti: Građevinski radovi FAZA 1 i 2 - U okviru ove aktivnosti planira se izgraditi funkcionalna lučka infrastruktura spojena na elektroenergetsku mrežu dogradnjom primarnog lukobrana Vela riva (faza 1) za 50,55 m mjereno s vanjske strane, te produženjem sekundarnog lukobrana Mala riva (faza 2) za 105,00 m mjereno s vanjske strane. Provest će se potrebni građevinski radovi koji uključuju početne, zemljane i betonske AB radove, pilote, kamenorezačke, hidro, elektromontažne i ostale radove te priključenje na elektroenergetsku mrežu. U planu je i nabava i ugradnja urbane opreme (klupice i koševi za smeće). Stručni nadzor građenja što obuhvaća: stručni nadzor sukladno Zakonu o građenju (NN br. 153/13, 20/17, 39/19) i Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/15, 118/18) koji sadrži obavljanje stručnog nadzora nad građevinskim radovima (s uključenim geodetskim i podvodnim nadzorom), elektro nadzor i Koordinatora zaštite na radu II Projektantski nadzor sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. NN 78/15, 118/18) Upravljanje projektom što obuhvaća: uslugu administrativno-tehničke podrške u provedbi projekta što uključuje izradu Zahtjeva za nadoknadom sredstava, pripremu dokumentacije za javnu nabavu, izradu izvješća te savjetovanje u provedbi projekta sukladno pravilima programa uslugu vođenja građevinskog dijela projekta sukladno Zakonu o gradnji Promidžba i vidljivost što obuhvaća izradu priopćenja za javnost, objave na Internet stranici prijavitelja, izradu promotivnog letka, izradu i postavljanje info ploča, organizaciju početne i završne konferencija Ukupna vrijednost projekta iznosi 41.166.298,55 kuna, a prethodno navedenim Ugovorom ŽLUK su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu 39.709.975,94 kuna, odnosno u cijelosti su pokriveni pozivom definirani prihvatljivi troškovi. Sljedeća tablica sadrži detaljniju razradu troškova projekta. Tablica 1. Troškovi projekta „Dogradnja luke Baška“ VRSTA TROŠKA IZNOS U KN Građevinski radovi (uključene sve hidro i elektro instalacije te urbana oprema) 38.093.838,44 Stručni nadzor građenja 762.500,00 Projektantski nadzor građenja 222.500,00 Trošak administrativnog vođenja projekta 247.500,00 Voditelj građevinskog dijela projekta 243.750,00 Provedbe promotivne kampanje 139.887,50 UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 39.709.975,94 UKUPNO NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI 1.456.322,61 VRIJEDNOST PROJEKTA 41.166.298,55 /Puno novaca za malo produženja 2 mola?/