Jump to content

DB

Članovi
  • Posts

    18543
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    63

Posts posted by DB

  1. ...

    Dvojica s korijenima iz Moslavine:

    ...

     

     

    Da sam znal da se zavičajno družite, mogli ste uključit i mene.

    Iako porijeklom iz Zagorja, familija mog starog je od njegvih mladih dana živila u Okešincu (za nepoznavaoce lokalne geografije: selo između Novoselca i Vezišća - rodnog sela Milke Trnine).

     

    Jedna ambijentalna:

    a1lc0m.jpg

    (u prvom planu, slijeva na desno: Egerke, Stib i Ruxrux).

     

    Dolazak glavnog i doglavnog:

    5eagbd.jpg

     

    Iako je Egerke potvrdil da je videl i uslikal čuvenu vječno-spuštenu-brklju u supravljenom položaju, nije promakla ni meni:

    5lauf7.jpg

    (dakle: ulica Republike Austrije ispod brklje na Zapadnom kolodvoru)

  2. Dakle, riješili smo sve dvojbe - potok se zove Luka, a valjda se prije zvao Lučelnica.

    Slučajno sam našao ovu kartu (neka biciklistička tura) i na dva mjesta uz potok piše Luka:

     

    Qm4gyR5.jpg

     

    Hm, hmmm ... a015.gif

    Znači, kad su "Lučelnicu" preimenovali u "Luka" - onaj drugi potok su preimenovali u - Lučelnicu?! :razz:

    Btw - na Geoportalu, taj drugi se zove - Vučelnica! :grin:

    (Paf, Paf - ubuduće oprezije s pitanjima :mrgreen: )

  3. ...

     

    Al' kolko mene pamet služi na ploči Plave Trave je nekadašnja Samoborčekova stanica negdi odmah preko Podusedskog mosta...

     

    Ono je definitivno bivša zgrada kolodvora Luka. Nije samo da je se sjećam uživo, nego i više TV reportaža o western stilu te zgrade, a također i priče o naslovnici albuma.

  4.  

    Pokušao sam naći ime potoka na Geoportalu, ali mi tamo nude samo katastarske čestice. A ja sam muž bez grunta. :kul

    ...

     

     

    Treba aktivirati kvačicu "Nazivi" ... a "Čestice" je poželjno otkvačiti. :)

    Al u ovom slučaju, nema nigdje naziva dotičnog potoka ... a i kaj će nam, kad ga vode u australskom katastru. :mrgreen:

  5.  

    Ima ih tri - broj 2, 3 i 4. Pri čemu prve dvije, kako nam je rekao dac001sv, do sada nisu korištene. Ali nikad ne reci nikad, pa je čovjek tu za svaki slučaj (za svaki slučaj pop ima kuharicu). :kul

    Da se nije vruć vode napio otkako su glavne skretnice automatizirane - i to je istina. Ali ja sam meka srca i ne bih htio potkopavati status tog čovjeka, tim prije jer smo zajedno osvježavali uspomene na staru ''drvenu'' Luku.

     

    Skretničari nisu samo prebacivači kruški, nego obavljaju i čišćenje i podmazivanje skretnica ... a mogu i kvačiti i otkvačivati vozila.

  6. Taj 3. kolosjek se koristi samo kao istovarni kolosjek za Lagermax,a zanimljivo je da se skretnice 2 i 3 nikad nisu koristile,bar ne za moje "karijere". Naime,kolko god bilo vagona s autima i kolko god bila dužina vlaka,uvijek je taj vlak bil primljeni na 2.-gi kolosjek pa smo za postavu,čitav vlak vlekli prek skretnice br.4,skroz van iz stanice u onaj zavoj i gurali ga natrag na 3.kolosjek na istovar,skroz na tog "bikonju"---

     

    Prometni pravilnik dopušta samo u posebnim slučajevima otpremanje sa sporednih, dok za takvo primanje vlakova na njih nisam siguran - tak da je postupak bil potpuno po propisu. MG_70.gif

  7. ...

    Trgovački kasino, jedna od najpoznatih i najznačajnih zgrada u Čakovcu

    ...

     

    Interesantno.

    Ja tu zgradu znam ko Gradsku kavanu ... nažalost, odavno je već kad sam poljubil vrata (još jedna hrvatska priča o pretvorbi?).

    Kad već nisam mogel u kavani, taj put sam se odvažil u nadovezujućoj pješačkoj ulici tražit u jednom kafiću međimursku kavu.

    Konobar mi je odgovoril da oni imaju Franckovu.

    :blink:

  8. ...

    Da, zanimljivo. Ja sam prviput prošao tom cestom negdje krajem sedamdesteih (isto još nije bila asfaltirana) i to isto u Volkswagenu, jedino što nisam imao Bubu već 1500S. Idealan za takva landranja jedino je znao lokati k'o lud kad bi mu se razdesila ona dva karburatora :grin:

     

    ...

    Daklem, sad znaš kako doći do tamo. A sadržaja ima. Dvorac je u sklopu Centra mladih iz Rijeke (dio grackog sustava) i redovito ga posjećuju grupe školske i pretškolske djece (tjedan dana "škole u prirodi", a po zimi kad ima snijega bude i za ferije). Bilo je to na vagi jer su se neki HDZ-ovi razbojnici već počeli ogledavati i raspitivati, a onda je Linić to stavio pod kontrolu.

    Dosta je investirano, uređene su spavaonice i sanitarije, postavljen bio-disk...

    Biblioteku ima, jedino nisam siguran da li je otvorenog tipa. Moram pitati Helga.jpg, ona je tamo nekoć bila neki faktor

     

    Kolko znam, nemam pretke u tim krajevima.

     

    A prvi (i jedini put) mi je ta Rudolfica ostala u dobroj i lošoj uspomeni, prije jedno 4-5 godina. Dobroj jer sam iz Novoga jedne ljetne nedelje popodne skrenul tuda za Zagreb, obzirom da su javljali da je zastoj kod Križišća - srel sam jedno pet auti do Ogulina (u oba smjera). A u lošoj iz istog razloga ko i Seabral - zavoj levo, zavoj desno ... pa to x in.

     

    Da baš znam - ne bi pital. Ne snalazim se baš s tim austrijanskim princovima i princezama, tak ni od kud do kud ide Karolina(?). Između koja dva križopetja je taj dvorac? :hm

  9. Da ne zahrđa tema dok nema autora:

     

    Posljednja dva mjeseca dvorišta opsjedaju medvjedi

     

    Doš'o medo u Lokve: Panike među mještanima nema, ali bojazan postoji

     

    Autor: Slavica Mrkić Modrić

     

    Pojačano spuštanje medvjeda u naselja može se povezati s ledolomom koji je u veljači naštetio i šumi, i ljudima, ali i životinjama. Šume su pune srušenih stabala što su medvjedima otežala kretanje pa umjesto šumom medo ide »drumom«, tj. livadom, kaže lovnik Hrvatskih šuma Miroslav Šafar

     

    LOKVE » Medvjedi se spuštaju u goranska naselja. I nije baš neka vijest, ali kad to čine svakodnevno ili bolje je reći svaku noć, e, to pak iskače iz goranske uobičajenosti. Upravo to rade na području Općine Lokve. Negdje od početka rujna, mještani Homera, dijela Lokava kao i Slemena viđaju ih u vrtovima, voćnjacima, ali i dvorištima. Najčešće spominju dvije medvjedice i njihovu mladunčad, a na onog »brundavog gospodina« koji prošeće Slemenom gotovo se niti ne obaziru. I sve je bilo na rubu normale dok jednoj mještanki Lokava nije nastradao kokošinjac i one koji su bile u njemu tj. kokoši i patke. Njih 40-ak. Lovačko društvo »Srnjak Fužine – Lokve« iako nije moralo preuzelo je na sebe obvezu da dotičnoj mještanki nadoknadi štetu što ju je medo počinio, ali među Lokvarce uvukla se doza nelagode.

    I blago mora jesti

    Općina Lokve poduzela je sve što je bilo u njezinoj moći i nadležnosti kako bi medvjede odvratila od naselja. Načelnik Toni Štimac kaže:

    – Zadnja dva mjeseca medvjedi prečesto svraćaju u mjesto. Najčešće u Homer. Ono što smo mogli napraviti, napravili smo. Maknuli smo kontejnere koji su i inače postavljeni zbog izletnika tj. vikendaša, svako jutro odvozimo smeće, kontaktirali smo Odjel za lovstvo pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, te uputili zahtjev za pomoć našem Lovačkom društvu. Kako je ove godine u šumi manje hrane bilo je za očekivati da će medvjedi hranu potražiti na nekom drugom mjestu. U kontejnerima, u polju, vrtovima... Ipak, koordiniranim akcijama lovaca i interventnog tima pri Ministarstvu, nadam se da će ova, ne baš ugodna situacija, biti riješena.

     

    Dos-o-medo-u-Lokve-Panike-medu-mjestanim

    Tragovi medvjeđih kandži i razbijena dvorišna ograda na kući Boje Ignjić / Foto S. DRECHSLER

     

    Istom se nadaju i stanovnici Homera kojima medvjedi najčešće svraćaju iako nekog većeg straha ili panike u razgovoru s njima nismo osjetili. Štoviše, dominirao je osjećaj suživota medvjeda i čovjeka koji u Gorskom kotaru i nije rijetkost. Tako Seida Sveticki kaže:

    – Pojeli su mi sve jabuke i mrkvicu. Nisam ljuta na blago, pa moraju i oni nešto jesti, a živjeti u šumi znači biti spreman na ovakve stvari. Imamo tri psa i oni jave kad je medo blizu pa ne izlazimo iz kuće, a na djecu pazimo.

    Pred kućnim pragom

    Ona kojoj je došao na dva metra od kućnog praga je Boja Ignjić. Osim što joj je pojeo sve jabuke, oštetio joj je i ogradu te ostavio trag kandži na dvorišnom zidu.

    – A, brižan, probao je gore pa mu se poklizalo. Vidite i sami po tragu da je to bilo tako. Ma, nije meni što je pojeo jabuke, samo me je strah da mi ne dođe u kuću. Sad se već približio na niti dva metra razdaljine. Znam da je sve to normalno u naseljima kao što su Lokve, ali jedno ulično svjetlo ispred kuće, dobro bi nam došlo. Ako ništa drugo da ga vidimo, priča Boja.

    Medvjedi, doznajemo od Marije Dragičević, ne dolaze danju. Vrijeme za njihovo prošetavanje mjestom počinje s prvim mrakom i traje do zore.

     

    – Dočim zaškuri ja zatvaram vrata. I ne samo ja već svi stanovnici Homera. Kako kućna, tako i ona dvorišna jer neće medvjed po danu, on čeka da se mi smirimo, i kad sve utihne – evo ga. Je, i meni je pojel' jabuke ali nema veze. Sin mi je lovac i ja ću sad samo ponoviti ono što je on meni rekao – neka blago jede, pa i ono mora jesti, sa smijehom nam je ispričala Marija, te dodala da dok je sva šteta u voćnjacima i vrtovima, nema nikakvog problema.

    I tako u Lokvama psi laju, a medvjedi prolaze. Nitko se baš previše ne uzbuđuje, ali doza straha, pogotovo zbog zime koja dolazi i o čijoj jačini ovisi koliko će često medvjedi u potrazi za hranom svoje prirodno stanište tj. šumu mijenjati za ono ljudsko, može se iščitati između redaka.

     

    Tisuću razloga zašto

     

    Lovci LD Srnjak kontaktirali su Ministarstvo poljoprivrede u vezi ovog sve češćeg pojavljivanja medvjeda u naselju Lokve. Podmirili su i štetu što ju je, kaže lovnik Hrvatskih šuma Miroslav Šafar, najvjerojatnije medvjedica čije je mladunče ušlo u kokošinjac i nije moglo izaći, počinila u tom istom kokošinjcu, iako to nije bila njihova dužnost. No što i kako dalje?

    – Opće je poznato da lovcima zakon priječi bilo kakvu intervenciju na području manje od 200 metara od naseljenog mjesta, stoga mi u Lokvama ne možemo djelovati. Postoji interventni tim pri Ministarstvu poljoprivrede tj. Odjelu za lovstvo koji u ovakvim situacijama postupa u tri faze. Najprije se medvjeda pokušava potjerati petardama, ako i nakon toga nastave dolaziti u naselja na redu su gumeni meci, a kao treća i posljednja metoda je izlučivanje. Tu je još i ona stavka o zabrani hranjenja medvjeda animalnom hranom, odnosno daje im se najčešće jabuke, kukuruz, šećerna repa... Pojačano spuštanje medvjeđe populacije u naselja Gorskog kotara, tako i u Lokve može se povezati s ledolomom koji je u veljači naštetio i šumi, i ljudima, ali i životinjama. Šume su pune srušenih stabala što su medvjedima otežala kretanje pa umjesto šumom medo ide »drumom«, tj. livadom. Potom, ekstremna godina što se tiče klimatskih uvjeta što je rezultiralo slabim urodom gljiva, žira i bobičastog voća. A i ljudi koji su pustili šumu da im dođe u mjesto, kao i činjenica da medvjeđa populacija bilježi rast jer nekad je bilo uobičajeno da medvjedica vodi jednog do dva mladunca, a sad ih se može vidjeti s tri ili četiri. O tome da ljudi ostavljaju hranu na mjestima na kojima to ne bi trebali činiti da ni ne govorimo. Uostalom, nije medo glup, što bi se mučio kad mu je hrana na tanjuru tj. u kontejneru, nabraja lovnik Šafar moguće razloge sve češće pojave medvjeda u naseljenim mjestima.

     

    Medvjeđa statistika

    Medvjed je od lani trajno zaštićena životinjska vrsta. Na području Hrvatske, pretpostavlja se da ih živi oko tisuću, no kad kažemo na području Hrvatske onda se prvenstveno to odnosi na Gorski kotar i Liku. Dozvoljen godišnji odstrel na nivou cijele države iznosi 120 grla, a ako tome pribrojimo i tzv. »interventne markice« ili nužne odstrele onda se spomenuti broj penje do 140.

     

     

  10. ...

    Usamljeni vagon Infre (valjda):

    ...

     

    Infra nema G-kola. To su (najvjerojatnije) od Pružnih građevina.

     

    ...

    U vožnji na povratku primijetio sam da se po sjevernom kolosijeku u duljini od nekoliko kilometara klizi kao po maslacu, praktično bez ikakvom zvuka, no svemirskom brzinom od odokativno 60 km/h. A kada smo došli na tadam-tadam i klingl-klangl, brzina je povećana na cca 80 km/h (dionica na vijaduktu). Nepoznati su putevi Gospodnji…

     

     

    To je zato jer je na remontiranom dijelu lagana vožnja, a na davno remontiranom vijaduktu redovna brzina iz VR-a.

    Vjeruj mi - nema tu nikakvog čuda. Sve je baš kak treba biti. :mig:

  11.  

    Molim? Jel' postojal? Ta prikazao sam jedan dio tog kolosijeka (vidi se da je tamo bio i neki ŽCPR), kao i pogled na skretnicu sa pješačkog nathodnika. A evo još jedne slike - taj kolosijek je preživio vaša čerupanja, još je tamo i može se pratiti od izlazne skretnice pa sve do blizu glavne pruge gdje završava u džungli (skretnica na glavnoj pruzi je u međuvremenu skinuta):

     

     

    ...

     

    Kad sam radil u ZOP-u (1987/95), taj dio kolosjeka je jednostavno bil spoj s magazinskim kolosjekom uz Vojnu rampu (koja postoji i danas), a na drugoj strani s kolodvorom Črnomerec (dakle, do naznačenog mjesta, paralelan s južnim kolosjekom). Na ovoj lokaciji nije bilo ni naznake nekakve skretnice na južnom kolosjeku - kaj naravno, ne znači i da je nije bilo. Zato sam i pital, jer se priča o tom više ne sjećam.

    Kontinuitet pak tog kolosjeka je prekinul peron uz južni kolosjek (no demontiran je kad je rađen KT Vrapče).

    Ne sjećam se jasno ovog ŽCP-a, može biti da je išel s Vojne rampe pa dalje ili još jednim prijelazom na Radgonsku ... ili dalje niz prugu prema kolodvoru Vrapče.

  12.  

    Nije šija nego vrat, ali svejedno hvala na ispravci.

    Što se tiče brojeva skretnica, moram priznati da su me zbunjivali. Kud god okreneš nikako ih nije moglo biti stotinjak i više. Palo mi je na pamet da su tu ubrojene i skretnice od Borongaja do Vrapča, ali mi se nije dalo još i time razbijati glavu.

    Nego, zanima me ima li netko skicu kolosječne situacije (normalni kolosijek) u TK Vrapče. Također me zanima podatak o nagibu ulaza, izlaza i izvlačnog kolosijeka, kao i visinska razlika kolodvora u odnosu na glavnu prugu Zagreb - Zaprešić.

     

    Prilično sam siguran, obzirom da sam imal u rukama situacije obadva "bratska" TK (no, ne sporim da je možda nekad davno i postojal naziv RK - iako mi je to malo vjerojatno, bez obzira da se ranžiranje do izgradnje pravog ražirnog kolodvora obavljalo duž Črnomerca i Vrapča - nekad smo govorili "foršibanje" ... i skidali manevristima sve svece na "rampama" :ljut2 ).

    Situacija bivšeg kolodvora je svakako negdje u arhivi (u Mihanovićevoj). Iskreno, ne sjećam se jesmo li ju u ZOP-u još zadržali nakon pretvaranja u KT Vrapče, pa tak niti nemrem ni pretpostavljati imaju li ju još.

    Bajdvej, ja sam do tog događaja bil najveća "štetočinja" i nemilice sam daval naloge za demontažu svega upotrebljivog za žive pruge - taj je kolodvor naime, bil nepresušni izvor skretničkih dijelova radijusa 200 m - i to u prilično dobrom stanju, a koji su kronično nedostajali. a050.gif

    I kad si već spomenul situacije - ne sjećam se u njima spoja istočne strane Vrapča na glavnu prugu, pa me baš interesira jel je stvarno nekad davno postojal (dakle neovisno o direktnim vezama na Črnomerec)? a015.gif

    Mda - siguran sam da je kota Vrapča TK bila ispod kote pruge (danas bi rekel jedino - znatno, no teško mi je govoriti u centimetrima, jer je prostor između najbližeg kolodvorskog kolosjeka pruzi i pruge bil kronično zarašten, otprilike ko i na tvojim jučerašnjim fotkama).

×
×
  • Create New...