DB
-
Posts
18586 -
Joined
-
Last visited
-
Days Won
63
Content Type
Profiles
Forums
Events
Posts posted by DB
-
-
16 sati, mali.paja said:
Dok sam bio Šef HŽ zastupstva dbova od 01.10.1992. formalno je most kao i pruga iza mosta pripadala ŽG-u Ljubljana i oni su to trebali održavati (kasnije SŽ). Dogovor je bio da ostaje sve kako je bilo za vrijeme JŽ-a neovisno o granici. Tek kada se politički granice odrede trebalo je doći i do preraspodjele pruga i objekata između navonastalih uprava. Nemam pojma kako je sada.
...
I sada je (bar pretpostavljam) važeći ugovor željezničkih uprava iz 1992. po kojem je cijela kumrovečka pruga pripala HŽP-u (ak se je u to vrijeme zval tako), a također i ovaj most na Sutli, s komadom pruge iza njega, do, vjerovali ili ne - važeće republičke / državne granice. 😉
Za onaj most kod Imenog sam zaboravil čiji je.
-
On 20. 12. 2022. at 0:32, Ante-vž said:
Dragi prijatelju,
Pišem ti ovo pismo da te pozdravim, nakon dugo vremena. Znam, nema te više. U stvari, znam, postojiš, ali u nekom drugom obliku i formatu. ...
Antiša,
pomislil sam prvo još jedan forumaš je završil svoj put i znam li ga možda ... i trebalo mi je i teksta i vremena da skužim da se ne radi ni o forumašu, niti o lokomotivi, nego o vlaku.
Poštujem osjećaje, tradiciju i nostalgiju, ali tako je to i u životu i u voznim redovima - nekad je pojam zagorskog cuga bil niz od 10-ak maslinasto zelenih dvoosovinaca s drvenim klupama i s parnjačom na čelu. Promjenila su se vremena, stoljeće (milenij dapače), pa bu jednom ubuduće nekakva brundava Folcika ili Som bili uspomena nekim novim klincima koji buju znali uglavnom za električne, baterijske i vodikove garniture. Možda u njima bude i kakav multimedijalni sadržaj, bar sa kavom, čajem ili (a zakaj ne) i s tudumom, delancem ... ili šampanjcem. 🥂
Nije loše ostaviti trag, ali ne treba ni previše tugovati zbog napretka. 😉
-
2
-
-
53 minuta, Stanley said:
...
Upućeni znaju čemu služi ovaj zdenac:
...
Drenažni šaht.
-
1
-
-
On 13. 08. 2022. at 7:03, Stanley said:
...
Izlaz iz kolodvora u smjeru Krapina/Varaždin:
.jpg.bbd9dee5ac85b935bbb54646e322cd9d.jpg)
On 13. 08. 2022. at 7:17, Stanley said:...
Ulaz u kolodvor Zabok iz smera Krapine i Varaždina:
.jpg.2b82f6adb21a052ffaa26bbdca9cdef9.jpg)
...
Ček, ček 😲 ... tam se gradi nekakav nadvožnjak (nathodnik)?
I niko ni zuc o tome?!
I nisi snimil niš o tome osim te dve panorame? 😧
-
54 minuta, Stanley said:
.jpg.a85894eb2a8956759542385da05d62b3.jpg)
...
Vidim, u trendu si sa LGBT zajedničarima. 😋
-
4
-
-
Hm 🙄 ... Stanley postavi pitanja i onda nestane 👻 - jel zato kaj smo mu začetali putopis il nije zadovoljan odgovorima ...? 😶
-
9 sati, Duh u močvari said:
... Kak sam i navel, spominje se u nekim našim friškim željezničkim projektima, nisam ćorav.
...
Ne kopam po projektima, pa ti bum moral povjerovat.
Ipak, nemrem ne prosvjedovati da je to pretjerivanje.
9 sati, Duh u močvari said:...
Pardon, nije do oblika krivulje prijelaznog luka već do sinusoidalnog prirasta nadvišenja, prvenstveno vjerojatno zbog udobnosti putnika.
Jeee - to ti je nekaj čistam drugo - bi rekel Tetec z Gruntovca. 😋
-
8 sati, Duh u močvari said:
Čitanjem projekata dobio sam dojam da se u zadnje vrijeme koristi klotoida (znana još kao Eulerova spirala).
Klotoida ima linearnu promjenu zakrivljenosti u odnosu na dužinu, što osigurava i linearni prirast bočne akceleracije.
...
Klotoida je odavno u primjeni na cestama, no na kolosjecima se nije pokazala dobra.
8 sati, Duh u močvari said:...
Kubna parabola, iako nije idealna, je jednostavnija za izračun i zato se povijesno koristila.
...
Nije problem u izračunu, nego je poanta da kad pravac i kružni luk spojiš tračnicom, ona se prirodno povija upravo po kubnoj paraboli.
Do podatka da sve druge krivulje budu dezintegrirane, odnosno da se tračnice neravnomjerno troše, naravno nisam došao empirijski, nego čuo od starijih kolega ... pa ako su lagali mene i ja lažem vas.
8 sati, Duh u močvari said:...
Na prugama velikih brzina koriste se još složenije krivulje, koje osiguravaju sinusoidalnu promjenu bočne akceleracije.
Ako je tomu tako, imam osjećaj da je to više pusto teoretiziranje (vulgo: pravljenje pametnim) nego praktična potreba.
Uostalom, usporedimo to sa skretanjem još bržih vozila: mlaznih aviona.
Automatski pilot u skretanju okreće avion oko vertikalne osi i naginje ga oko uzdužne osi taman koliko treba da je rezultanta gravitacije i centrifugalne sile usmjerena okomito na podnicu. Formulu koje krivulje ima ugrađenu?
-
6 sati, Stanley said:
...
Zanimljivo je da su nad pothodnikom pragovi drveni, a inače su betonski. Možda statičari mogu objasniti razlog:
...
Statičari bi ti skinuli sva zviježđa s neba zbog toga.
Prvo zato kaj je to pitanje dinamike, a drugo zato kaj oni sve dokazuju matematički, a u ovom slučaju treba uć u formule za dokazivanje statičke nosivosti s pretpostavljenim koeficijentima za kompenzaciju dinamičkog u statičko opterećenje. 😋
Stvar je u praksi puno jednostavnija: praksa je pokazala da relativno mali nadsloj tampona i tucanika na takvoj krutoj podlozi nije dobar za preuzimanje dinamičkog opterećenja ispod znatno krućih betonskih pragova (dolazi do pojačanog drobljenja tucanika i zbijanja sloja uz gubitak elestičnosti cijele nosive podloge), pa je za takve situacije (i još za razmjerno velike uzdužne nagibe i krivine manjih radijusa - čini mi se ispod 500 m - i prelazna mjesta na objekte) propisana ugradnja isključivo drvenih pragova. 😊
-
3 sati, josip said:
PPL - početak prijelaznog luka (ili krivine) čija je 150 metara s nadvišenje vanjske tračnice 110 mm. Prijelazni lukovi ugrađuju se između kružnog luka (krivine) i pravca, kad prijelaznog luka ne bi bilo polumjer kružnog luka (krivine) bi se naglo mijenjao što bi dovodilo do naglog udara kotača u vanjsku tračnicu (trzanje vlaka). Prijelazni luk postupno mijenja svoj polumjer.
@DB bu to još bolje razjasnil od mene, to je njegovo područje.
Mogu jedino dodati da se prijelazni lukovi projektiraju (polažu) po kubnoj paraboli, koja je najprirodnija krivulja po kojoj se prema fizikalnim zakonima nastoje kotrljati kotači u prelasku iz pravca u kružni luk i obrnuto. Svaki pokušaj ugradnje neke druge krivulje rezultira dezintegracijom iste. 😋
-
2
-
-
4 sati, Stanley said:
...
Građevinski stroj:
.jpg.0df73e230bfa4abbe877a4e318c9074b.jpg)
...
Tzv. kombinirka, ili od ovog proizvođača, među graševincima poznat kao "icebejac".
-
2
-
-
2 sati, mali.paja said:
Po slikama mi se čini da to sa južne strane pruge? ...
A nije s lijeve strane? 😋
-
4
-
-
4 sati, mali.paja said:
Možda je i mali OT? Koliko bi se isplatilo do Bakarca povući prugi i sve to uklopiti za kakav riječki prigradski promet?
Razmišljal sam odavno o tome - ali u tehničkom, a ne financijskom smislu.
Za prvo ima mogućnosti, a za drugo vjerojatno fali ljudi ...
-
5 sati, dorianb said:
I obe su sadrzavale djecu kao zrtve?
Ne sjećam se za Stubičke toplice. Nastradali su pretežno ljudi koji su išli na posel.
-
1
-
-
1 hour ago, dorianb said:
Ispricavam se jer smo vec negdje diskutirali o ovome, ali ne mogu naci gdje. U mom jestu postoji "common missunderstanding" da se ova nesreca desila u St. Toplicama umjesto Pojatnom,kako smo apsolvirali. Mozda je to zato jer su djeca trebala svratiti u St. Toplice na izlet na koji su isli tog jutra 1989. No cini mi se da je kolega Stanley rekao da je negdje u novinama naisao na fotografiju sudara Djurana s Baat-icima i autobusa u Stubickim Toplicama? Mozda se radilo o nekoj drugoj nesreci, jer mislim da bi ipak bila prevelika koincidencija da se radilo o autobusu s djecom i da bi djeca poginula, kako se prisjecaju moji mjestani. Osim toga, cudi me da je uopce moguca velika nesreca u St. Toplicama, obzirom da je tamo ZCPR neposredno kod stajalista na kojem se zaustavljaju svi vlakovi za preijvoz putnika. Prakticki ako vlak ide iz smjera Gornje Stubice, rekao bih da je nesreca cak nemoguca.
To su bile dvije nesreće.
-
1
-
-
49 minuta, zezi said:
...
Ako se ne varam, kada se gradio ZG ranžirni kolodvor, tamo se stavljala glina kao podloga?
...
Da, al mislim da je zbog štednje samo pod ranžirnom skupinom.
Kad se prevrnula cisterna sa sumpornom kiselinom (valjda na otpremnoj skupini?), nastala je galama da kak to da nisu zaštitili vodozaštitno područje.
-
1
-
1
-
-
25 minuta, mgalic2 said:
... Za očekivati bi bilo da činovnik koji piše zakone piše po pravopisu i gramatici ...
Za očekivati je da činovnici pišu po gore navedenom Zakonu, a ne po tom kak on zna da su govorili njegvi stari.
Time možda nekim starima nanosi bol, ali jednoznačno i nedvojbeno obilježava jedan jedinstveni toponim.
Nitko jedinicama lokalne samouprave ne brani da zakonitim putem traže izmjenu imena, ako neka kritična masa ili čak većina smatra da su im neki birokrati pomiješali slova.
Dakle, za mene je i dalje i Madžarevo i Mađarevo (ovisno o tom u kojem sustavu se orijentiram).
-
1 hour ago, mgalic2 said:
Rekao bi jedan moj pajdaš: "Nije bolest sve što boli."😎
Baj d vej, ovo o obilježavanju: nismo li obilježeni s karticama trgovačkih centara? Znaju šta pijemo, znaju šta jedemo, znaju (da prostite) kojim se tariguzom brišemo.... Nismo li obilježeni i mobitelom koji se s bazne stanice može locirati u kolikoj preciznosti? Za to se nitko od ovih iznad ne sekira.
Ima još (jedna) izreka, ova počne sa "Svašta p..." - al bi ju pobrisali.
-
1
-
-
31 minuta, mgalic2 said:
Ovako kaže trenutačni pravopis:
"Dosadašnja pravopisna tradicija dopušta pisanje Madžarska i Mađarska, Madžar i Mađar, madžarski i mađarski. Prednost dajemo liku Mađarska, Mađar i mađarski na temelju izrazite pretežitosti u uporabi do koje je došlo i zbog podudaranja s mađarskim izgovorom."
https://pravopis.hr/ajax/rules-meta.php?type=O&marker=12&category=65
Inače, prednost pred pravopisnim i gramatičkim normama ima lokalni naziv, ma kakav on bio.
Nema ta cijela problematika baš puno veze ni sa jezičnim normama, niti sa lokalnom onomastikom nego sa Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/10 – ispravak, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15)
- pa konkretno, iz osnovne verzije Zakona proizlazi Madžarevo (zašto je pak na stajalištu "đ", već sam objasnil).
-
8 sati, Duh u močvari said:
Bilo bi svakak lijepo da HŽ Infra napravi jednu sveopću reviziju naziva željeničkih kolodvora i stajališta (našlo bi se svakojakih čudovitosti za ispraviti), ali čini mi se da trenutačno nemaju kapaciteta ni za neke mnogo bitnije poslove.
To bi podrazumijevalo i kratkoročnu zamjenu svih natpisa.
Po meni, jedini razuman i prihvatljiv čin je službeni apel lokalne zajednice za ispravak naziva njima najbližeg i spornog službenog mjesta (ajde, još se nekak "č" i "ć" mogu riješiti dopunskim naljepnicama, ali za sve ostalo, moraju se mijenjati kompletne ploče).
Pa kom smeta sadašnje stanje, taj se buni, a kome ne, ostavlja se postojeće ...
Ja se evo, po drugi put bunim da se te sve priče o spornim nazivima potrpaju u novootvorenu temu na Infrastrukturi, jer će inače i dalje svako malo nicati off topic po raznoraznim temama.
-
1
-
-
9 minuta, zvonimir said:
SAVSKI MAROF (toponim tvornice radi koje je kolodvor nastao), ANDRIJEVCI (Donji naravno kada Gornji nemaju kolodvor) pa i nekadašnja PUŠĆA-BISTRA (tj Pojatno) su jedno no ŠKABRNJE, MAĐAREVO, KONJŠČINA, BUDINŠĆINA, HRAŠĆINA TRGOVIŠĆE (koja su svakojako na tablama, kuriru, IoM-u) su znaci nepismenosti na razini prvog razreda osnovne. Po meni je relevantno kako naselje samo sebe zove (dakle službena web stranica pripadajuće općine/grada).
...
Kakogod, no dok su to nazivi službenih mjesta, onda su takvi kakvi jesu, nemreš ih proglašavati po općinskim toponimima.
Ne postoje ni naselja naziva Zagreb Klara ili Zagreb Glavni kolodvor ili Podsused Tvornica ili Podsused stajalište - pa ne vidim da se neko zbog toga buni?
-
6 sati, zvonimir said:
...
Kolosijeci do samog kolodvora te drugi otočni peron nisu još ugrađeni (na kolodvoru se nalazi poveća hrpa pragova koji očigledno čekaju ugradnju), dapače na južnom dijelu kolodvora je trenutno ovo stanje - podloga ispod kolosijeka je asfaltirana, no ne kužim zašto (jer to nisu radili drugdje)? Da li netko ima ideju zašto je to ovako napravljeno, da li ima zbilja koristi od toga, npr da se učvrsti podloga ispod, poboljša odvodnja ili nešto tako?
...
Inače postoji nešto što se zove bitumenska stabilizacija, no ovo očito nije to, nego klasični asfaltni sloj.
Može služiti za više namjena - jedna je stabilizacija nasipnog materijala, odnosno tampon (da se ne miješaju slojevi), zatim hidroizolacija (protiv dizanja kapilarnih i/ili podzemnih voda) i kao zaštitni sloj od prodora zagađenja u podzemlje. A i sve zajedno.
Enigma ostaje zašto (samo) ovdje, a ne i drugdje?
-
2
-
1
-
-
8 sati, zvonimir said:
...
244+340 Stajalište ZBELAVA
236+550 Stajalište NOVAKOVEC
...
🙄
A gde ti se izgubil kolodvor Jalžabet?
-
1
-
-
9 sati, zvonimir said:
...
068+361 Stajalište MADŽAREVO - zanimljivo kako je za HŽ riječ o Đ a ne DŽ (provjerio sam na webu Grada Novog Marofa):
...
I u aktualnom Priručniku o željezničkim prugama, u Tablici III
PREGLED SLUŽBENIH MJESTA, NJIHOVE UDALJENOSTI I NAČIN ODVIJANJA PROMETA
.png.fb97c4e7ab75662fdf6c411c97dda08c.png)
- piše Mađarevo - pa je dakle Mađarevo, a ne Madžarevo.
Prvo je naziv željezničkog stajališta, a drugo naziv naselja uz prugu.
Iz iste priče ko Savski Marof, Andrijevci, Škabrnje, Pušća Bistra itd. itd.
Kapiš? 😉
Posljednje pismo starom prijatelju - Zagorski cug, putovanje kroz prostor i vrijeme
in Putopisi
Posted
Ja nikad nisam bio railfan, pa me isto tako, dok sam bil i mlađi, nije smetala trešnja, zabacivanje, lupnjava, dim i slično. Smetale su me gužve, gde sam jedva stal u profil sjedišta (pod onim brojevima na naslonu).
Smetalo me je i grijanje - na 1 je bilo ko za saunu, a na 1/2 ko za bolničke pacijente.
Užas!
Povremeno sam se s njima susretal u razdoblju rada u ZOP-u (putnički iz Siska za Prijedor i kumrovečki). Prvi je bil čisti horror, zbog gužve i još više dima kojeg si doslovno mogel razgrtat rukama.
Drugi je bil OK, jer su vožnje najčešće trajale od Zapadnog do Podsused Tv. 🙂
No, u tim,ajde mlađim godinama, nisu mi bili udobni, osobito ne oni sa skaj-tapecirungom i na iole duljim relacijama.
Zadnji put sam se vozil u njima prije nekih 20-ak godina, kad me je vrag nateral da 3 dana za redom idem u Varaždin i natrag. Bili su mi na raspolaganju samo Baat-ovi. Bili su više prazni nego poluprazni, pa je s te strane bilo konforno kontrolirati pregrijavanje otvaranjem prozora - ali je truckanje i zabacivanje tih nepuna 3 sata bilo nesnosno. 😖
Ono kaj ti hoću reći je da su (puno) mlađe kosti puno tolerantnije na neudobnosti, a doživljaji vožnje puno jači.