Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

MTA

Članovi
  • Content Count

    521
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

4 Neutral

Profile Information

  • Gender
    Male
  • Location
    Zagreb

Recent Profile Visitors

The recent visitors block is disabled and is not being shown to other users.

  1. Ovisi o puno rubnih uvjeta. Tko konkretno radi (nisu svi dobri i mijenjaju se) kakav su im dali problem da rješavaju i sl....
  2. Znam da je tebi makroekonomija skroz bez veze jer vidiš samo sebe - "...zašto meni država ne da a platio sam..?". I ja vidim sebe i htio bih sve za badava ali širi aspekt diskusije je globalni pristup temi cestovne infrastrukture i tu ne možeš polaziti samo od sebe. Dapače, konkretna tema je vinjeta vs cestarina po km. Dakle, da se ponovim i proširim (nadam se po zadnji puta): 1. Država može što hoće pa je legitimno da neke ili sve ceste budu "besplatne", odnosno besplatan prolaz za direktne korisnike - eto, san mnogih. To je kod nas gotovo cijela A7 od Jurdana do čvora Križišće, Zg obilaznica, brzi Podravski Y i sl. 2. Od 70-tih i 80-tih u sadašnjoj zapadnoj EU a kod nas od druge polovine 90-tih po principima transparentnog upravljanja itd., izdvojene su iz državnih budžeta sve infrastrukture i usluge države koje su se mogle/htjele u trgovačka društva sa ciljem da posluju i financiraju se neovisno, transparentno i stabilno (to ne isključuje neke subvencije). Dapače, HAC npr. ima bolji kreditni rejting u slučaju recesije nego sama RH jer ima neporemećen izvor prihoda itd... Kroz ovaj model se vrši koliko je moguće veće prebacivanje troškova na korisnike infrastrukture i usluga kroz modele koji nisu niti približno savršeni. Dakle, ne grade se niti održavaju ceste iz poreza, odnosno budžeta i nismo ih 2x platili. 3. Uporno citiranje nedosanjane cifre mađarske vinjete baš ništa ne znači jer ne znamo kako se oni financiraju u globalu. Austrijska je još extra jeftinija, pa što ćemo sada. U Austriji su se 80-tih vodile žestoke debate oko toga trebaju li AC biti posve bez naknade... 4. Kamioni nemaju veze sa vinjetama i njihovo prebacivanje na AC ovisi o snazi neke države a ne o vinjeti. Ova je slaba pa pušta iste po cestama nižeg ranga a na AC ih tetoši sa jeftinijom cijenom cestarine tipa 2,1 kn/km dok je u AT i SLO ista cca. 3,7 kn/km. Dakle, u proporciji bi umjesto 27% iz kamiona prihodovali bar 45,5% a onda bi ti svoju cestarinu do Zg i nazad pomnožio sa max. 0,72 da dobiješ novu cijenu od max. 163 kn umjesto 226 kn u slučaju da je sve drugo isto. Vidiš kako odmah sve ljepše izgleda. 5. Stanovnik si ove kraljevske zemlje, ovo nema niti u UAE! Kada zajašiš na AC, voziš se kao nitko u EU po skoro posve praznoj AC. To je luksuz ala sanader gangsta style i treba ga pošteno platiti. 6. Eto, obilaznica Budimpešte nema naplate - stvar politike, što bi se dogodilo da se naplati?! Obilaznice i ne možeš nego nekim free flow sustavom naplaćivati, davno su se na sydnejskom mostu ubacivale kovanice...
  3. Makroekonomski, subvencije su čista šteta. Porezi i proračun služi za pomaganje regijama koje su slabije. Od izostanka cestarina se ništa posebno ne bi dogodilo jer je problem većine u RH da nema za auto i njegove troškove a cestarina nije glavni problem. Fraza "država - servis građana", zaista ne razumijem što ti znači. Kasica prasica iz koje se samo uzima??! Servisi pa ni javni igdje nisu besplatni. Netko ih plaća. Javne ceste se pokrivaju, ne profitiraju, osim stranih koncesija. Ako zeliš još plakati, podsjetit ću te da imoćanima plaćaš tunel Sv. Ilija, a onima koji koriste autoceste u Lici i Gorskom Kotaru tunele i mostove kojih nema u Slavoniji, plaćaš sada spojne ceste na Pelješcu i tako u nedogled "nepravdi". A glede sustava upravljanja prometom i troškovima, zagrebačka i riječka obilaznica su u funkciji gradskog prometa još od Juge kada nije ni bilo ideje naplate pa niti flexibilnih sustava naplate. Sada se postavlja pitanje da li bi i koliko naplata cestarine izvršila disbalanse prometnih tokova na ionako preopterećene alternativne pravce unutar gradova i kakve bi to društvene troškove izazvalo (jer država je servis građana..😇). U Slavoniji kao i svugdje drugdje u RH postoje za sve autoceste alternativni pravci koji nisu opterećeni i mogu se birati. I opet, vinjeta bi uvrijedila većinu puka jer bi trebala biti iz prethodno elaboriranih razloga >200 € na godinu i s time subvencionira česte vozače koji to mogu financirati per se dok slabijeg imovinskog statusa rijetko idu na AC... Vinjeta pali samo kada ima puno prometa i može biti jeftinija. Cilj države je da sve javne servise relativno direktno i proporcionalno naplaćuje i makne neizvjesnost oko financiranja istih iz budžeta. Imaš rijetko naseljenu siromašnu zemlju divnih ljudi koji joj sami kroje sudbinu...
  4. Kao prvo, ništa nije idealno. Glede mađarskih ac, treba proučavati njihov promet, prihode itd. da se dođe do zaključka. Paušalno, sigurno imaju više kamiona u tranzitu i više prometa. Sustav popusta prema "siromaštvu" je nazamisliv. Jel postoji isti u komunalnim računima, električnoj energiji i sl.? Jesu li svi za slavonskim tablicama siromašni, itd.? Prema podacima za 2018. godinu, prihod HAC-a od cestarine je bio 2,15 mld. kn a troškovi osoblja 0,47 mld kn ili 22% od prihoda. Javni podaci. Općenito i po ne znam koji puta, SLO autoceste imaju veći prihod po km autoceste jer imaju veći promet i bolju naplatu od puno kamiona, tako kada se ovakvi sa dr. titulom razbacuju sa podacima koje mogu provjeriti na netu su vrlo neozbiljni. Puno je ozbiljnija tema da li se i taj trošak isplati, što ti ljudi rade itd. i to je zaista otvoreno pitanje ali laprdanje oko postotaka samo za sebe ništa ne govori.
  5. Rubni krajevi koji su siromašni slikovito nemaju niti za auto, gorivo itd. a ne samo za cestarinu i zašto bi onda indirektno plaćali autoceste koje ne koriste a plaćali bi ih sigurno kada bi bila vinjeta ili kada ne bi bilo ikakve naplate. Tvoja teza je zato posve kriva. Svatko ide od sebe ali ti nisi niti Hrvatska niti Slavonija, svatko bi badava nešto ali ništa nije badava, samo stvar (re)distribucije. Netko mora platiti Slavoniku po kojoj je samo 4.000 PGDP...
  6. Ne postoji apsolutno pošten sustav i oko čega u jednoj državi. Ove dvije obilaznice koriste se oko 75% u svrhe lokalnog prometa a ostalo su prolazi. Kod obilaznica je stvar geneze još od Juge i danas se boje u to dirati a možda je tako i najbolje...
  7. Probat ću što kraće pa će negdje možda ličiti na natuknice... Dakle, u RH HAC i ARZ prihoduju iz naplate 73% od malih vozila a samo 27% od "kamiona" (masa >3,5t). To je zbog niske cijene za kamione po prijeđenom km (vidjeti usporedbu hr/slo/at) i manje kamiona nego u Slo. "Vinjetne zemlje" (zapravo su u manjini po km ac u EU) imaju: 1. općenito puno veći promet vozila, 2. od kamiona imaju >55% prihoda a od malih vozila i npr. tunelarina ostatak. Vinjete su i kod EU komisije prepoznate kao "nepoštene" jer subvencioniraju bogate na račun siromašnijih. One koji prolaze više km, plaćaju svaki sve manje dok onaj tko ju rijetko koristi ju plaća neproporcionalno više. Dakle, naplata po vremenu nije fer naspram naplate po km. Kamionski pak promet osobito mora biti naplaćivan po prijeđenom km. Zato u Slo i At nema ni primisli oko vinjeta za kamione. Osobito je nefer vis a vis ekonomske nejednakosti u RH, koja je do 4x veća po regijama. Npr. Austrija ima nejednakost max. 30%. Dakle, težište financiranja je poželjno da je iz kamiona a ostatak plaćaju mala vozila. Kada je volumen prometa velik, proporcionalno svaki sudionik treba manje platiti a sve to u RH nije slučaj. E sada, što se plaća? Otplata kredita (ne nisu te ceste bile za badava makar vam to Sanader tako predstavljao), izvanredno održavanje (popravci vijadukata, mostova, asfalta, opreme...zamjene opreme...) i redovito održavanje (košnje, regulacije, elektro održavanje...). Država može: 1. Socijalizirati dugove i troškove: Autoceste ne moraju imati ikakvu cestarinu -> sve ide iz proračuna -> svi sve to plaćamo. Primjer bi mogli biti Nizozemska i Belgija (njima autoceste služe kao gradske ulice, extremno su gusto naseljeni i svi su povezani autocestama). 2. Prebaciti trošak na korisnike: To čini najveći dio zemalja jer autoceste jesu vrlo luksuzan komad infrastrukture. U RH su ac 13x više zadužene po km od državnih cesta jer su nemjerljivo kompleksnije. Ovime je naplata fer, proračun se ne bavi financiranjem istih, makroekonomski je slika najstabilnija jer je najbolje da korisnici plaćaju. 3. Hibrid prvo dvoje: To je otprilike HAC koji ima subvencije iz goriva i naplatu po km (dok ARZ posluje samo od cestarine). Dakle, kada Pero u Đakovu upali Corsu, plaća sve i svašta pa manjim dijelom i HAC po kojem se ne vozi. Kada se radio model vinjete za RH, računalo se sa obveznom naplatom Zg i Ri obilaznice koje sada nisu pod naplatom i vinjeta je trebala biti bar 200 € a ukupni godišnji prihod od cestarina po projekciji oko 400 mil. kn manji. Sve zajedno teški fail. Vinjeta nije za RH! Rezime: Mali promet vozila, mali prihod od kamiona i oslanjanje na financiranje od malih vozila nisu pogodni za vinjete jer bi iste trebale biti neprihvatljivo skupe (osim većim putnicima). Vinjete su kada se troškovi tako pokrivaju da je onda cijena vinjete relativno niska.
  8. Za državu i makroekonomski te u kontekstu "fair play-a" bolje je naplata po km a za one koji (puno) voze je bolje da što manje plate a zašto puno plaćaš je što autoceste u RH imaju općenito najmanje prometa u EU (duplo manje od SLO) i što po pritiscima kamiondžija oni plaćaju najmanje u EU pa ostatak plate mala vozila. To je najkraći opis moguć.
  9. Ionako će se otpori na samom rotoru de facto posve smanjiti a prometni tok prebaciti na sljedeća raskrižja što je i potencijalni izvor problema. No na samom rotoru ako je program radila neka spec. firma tipa Peek, bit će sve ok ali nema poveznice dalje...
  10. U ovisnosti o postavljenoj senzorici i kvaliteti programiranja ovisi ponašanje rotora sa semaforima a koje može biti jako dobro ukoliko je sve dobro isprojektirano.
  11. Rijeku se muči sa lukom u srcu grada, perpetuira posve arhaična ideja stara 200 godina jer se Grad Rijeka u besparici boji tih skoro 70 hektara preuzeti i ostati bez prihoda luke a politika mora opravdati svoje postojanje. Ozbiljan posao visoke strateške promišljenosti odavno bi gledao preseliti luku na Krk (koncesija, BOT model ili sl.) gdje nema tolikih limitacija u pogledu kapaciteta. Ova glista od rascjepkane luke nema smisla za dugi rok a grad se guši u pre skupim infrastrukturnim investicijama koje će obilježiti njegov urbanizam za sljedećih 100 godina. Trenutna računovodstvena novostvorena vrijednost Luke Rijeka d.d. i Jadranskih vrata je oko 140 miliona kuna što ne nalazim kao opravdan razlog za uzurpaciju 70 ha perspektivno najboljih gradskih površina. Mislim da luka može na Krk a u grad nautika + nebrojeni drugi sadržaji. http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Trenutak-istine-za-Rijeka-Gateway-Najveci-uspjeh-ili-najskuplji-promasaj?meta_refresh=true
  12. Tragično lupanje novaca i energije u već i srednjeročno posve nejasan cilj bez vizije i ikakvog plana... neovisno što iz EU ide ali jeza.
  13. Tramvaj je sterilan, nije najhladniji Flexity ali ništa posebno, ako je drvo plebiscitarno odabrano - onda ok iako bi sve drugo bilo komfornije, kabina djeluje odlična, vidljivost sjajna. No zaista - fixna postolja su mi dealbreaker. To mi je tehnički najveći fail. Komfor i trajnost kolosjeka će patiti...
  14. MTA

    MTA

×
×
  • Create New...