Transspotter
-
Posts
209 -
Joined
-
Last visited
-
Days Won
7
Content Type
Profiles
Forums
Events
Everything posted by Transspotter
-
Vrijeme je da se ubaci zadnji dio slagalice. U Banjaluci nas je dočekalo opako iznenađenje. Vagone na čišćenje vuče.... O da, ona, 661 276😍🤩 Prvi put da je vidim uživo, kako sam sretan bio🙈 A ovo je najbolje: nakon samo nekoliko izmijenjenih rečenica sam pozvan na lokomotivu. U Hrvatskoj moram boga i nebo izmišljati da uđem u upravljačnicu, na ŽRS to ide lakše. Ovdje nisu naučeni na ljubitelje željeznice i obraduje ih kad netko ne želi uništavati. Općenito mogu reći da su sve priče o tome kako je za Hrvate opasno u Republici Srpskoj i da su Srbi ostali na nekom starom mentalitetu mržnje bla bla...sve gluposti. Toliko su prisni ovdje, POGOTOVO kad im kažeš da si turist, da je to šokantno otkriće bilo. Kultura je druga stvar, ali međuljudska komunikacija i spremnost pomoći i slično je ovdje čak i bolje nego u Zagrebu. Slavonci se mogu usporediti s njima. Imao sam samo pozitivna iskustva. Ovdje ljudi otvoreno i vrlo brzo pitaju otkud si. Nikad nisam slagao i reakcije su uvijek bile prijateljske. Kad sam sišao s lokomotive je na prvi peron došao neki radnik i pitao tko me pustio na lokomotivu. "Mašinovođe". Aha dobro, samo nemojte paliti i uništavati okolo i sve može. "Mi smo ljubitelji željeznice". Lijepo, šef samo želi znati što se događa. Prijatno!
-
Stigli smo tako u Banja luku. Kolodvor i cijeli areal oko njega govori da je to prije bilo nešto, što promatrač danas (koji je to doživio onda) ne bi prepoznao. Kolodvor je velik, s nekoliko blagajni, ogromnom čekaonicom, prostorima za dućane, velikim WCom, pothodnikom... Malo neobično za jedan grad koji nije velegrad. Danas sve zjapi prazno i infrastruktura je istrošena ali eto, održava se na životu. Ujutro voze 2 para vlakova Novi Grad - Banja luka (jedan iz Dobrljina). U 9:20 cca stiže vlak iz Dobrljina i u 9:26 iz Doboja. Onda je 8h mir s vlakovima. Vlak iz Dobrljina zabiju na prvi peron, otkače lokomotivu i šalju u depo. Vlak iz Doboja ide isto na prvi peron i loksa također u depo. Tamo rade pregled i čišćenje a vagone voze na istu proceduru u drugu halu. Tko je pažljivo čitao mogao je uočiti nelogičnost. Ona je tu jer nedostaje jedan dio slagalice, koji ću pružiti u sljedećem nastavku.
-
Pokušao sam naći tvoje materijale s te vožnje (nešto mi je bilo u sjećanju da si negdje stavio nešto) ali nisam uspio. Pomoglo bi u planiranju. U svakom slučaju se čini da su sredili te lagane jer ih nema više. I hvala na komplimentu, nastavaka još svakako ima.
-
I prijelaz koji je oko 1km daleko od stanice Pogled prema BL Ako ste mislili da je to to s vlakom za Banja luku, varate se. Uhvaćen je na prijelazu u Banjaluci, nešto prije kolodvora.
.jpg.3ed7dfeb75d4d7011733a08402e62065.jpg)
-
Sa 2 minute zakašnjenja dolazi vlak iz Banja luke za Dobrljin. 441 114 je prva lokomotiva koja sliči našoj seriji 3xx koju smo vidjeli. Strojovođa ne može vjerovati kakvu smo mu sačekušu složili...trojica usred ničega čekamo samo njega:-) Do ovdje je već navukao 80km/h i rastrubio se i razmahao. Nastavljamo dalje prema Banjaluci. Ako mislite da je to to s vlakom iz Dobrljina, varate se. Ulovljen je opet u selu Mišin Han. Prvo trubio za prijelaz, onda meni, onda blic I ode on dalje...
-
Pa kad se iščekuje nastavak, red je da i lifram. Dok čekam ćevape i sudžukice. U smjeru Omarske smo još neko vrijeme vozili lijevo od pruge. Između kolodvora Kozarac i stajališta Petrov Gaj smo na prijelazu prešli nadesno kako bismo našli lokaciju za slikanje. Bez Street view-a je gotovo nemoguće znati gdje je žbunje a gdje je preglednost u redu. Stajalište Petrov Gaj Evo malo ćirilice Kosovi Rakovići Donju Lamovitu nismo slikali jer smo išli na prijelaz iza nje. U Omarskoj su se križali vlakovi pa će vlak za Dobrljin doći svaki čas. Pogled na Lamovitu Pogled na Omarsku Desno u uglu je rudnik i tamo pune jednu kompoziciju dnevno (tako sam čuo). Inače ljudi se ovdje boje kamera i zovu policiju čim si sumnjiv da ne bi istraživao previše. Tu je bio logor...Omarsku smo zato zaobišli u širokom luku.
-
Vlak u Novom ima zadržavanje od 10 minuta pa je dogovoreno da tu čekamo Zagorca. Naravno da još slikamo po danu malo. I naravno 441 092 Sad preskačemo i Blagaj i Svodnu i Dragotinu donju i Prijedor i i i...vozimo u nekih 40km udaljenu Donju Lamovitu. Odmah kod Omarske. No tu plan polazi po zlu jer je Google pokazao slabe strane. Satelitske slike su stare i loše kvalitete te nema Street view-a. Cesta kojom nas on vodi nije uopće za aute. Bez interneta uspijevam pronaći neku jadnu alternativu i naša prednost od 10 minuta pred vlakom se topi. Brzine su dobre, nema laganih vožnji puno i vlak je uvijek na minutu točan. Na kraju postaje izvjesno da ga sigurno nećemo uloviti jer ga vidimo na kolodvoru Kozarac, kojeg od Lamovite dijeli stajalište Petrov Gaj. 🤣🤣🤣🤣🤣🤣 Izletio sam iz auta i u posljednjoj sekundi pokrenuo snimanje. Sad možemo opuštenije voziti do Lamovite. A ja sad vozim ravno u krevet jer me sutra čeka još jedan opak dan:-)
-
Moja odlika je da kad nešto odlučim, onda učinim sve da to i provedem. Ne volim kad mi nešto stane na put, a kad stane opet činim sve da otklonim problem, pa makar taj problem bio i manjak vremena, nenadana promjena plana i nepredviđena veća brzina vlaka. Ja sam bio odlučan taj vlak snimiti što više puta i to se pod svaku cijenu moralo provesti. Točka. I provelo se. Našli smo prijelaz koji za normalan auto nije premostiv. Jedino za traktor možda... Dobrljin B.Novi. Da, likovni signal, no nije u funkciji. Inače u BiH nema apb-a. Na ŽRS je na putničkim jednoposjed, na teretnim obavezno dvoposjed. Signali ne postoje osim ulaznih i izlaznih na kolodvorima. Hrvatskaaaa, u ovom trenutku pomišljam kako će mi ubrzo nedostajati... Ali truba prekida misli, vlak kreće i čuje se na stotine metara kako doslovce polijeće. Ako je strojovođa kojim slučajem na forumu, hvala vam majstore na pozdravima! Te rijetke snimke ste učinili vrijednijima i satima i satima planiranja, vožnje i ostalom dali malo više smisla. Male stvari su dovoljne:-). A 3 srpska prsta ću pregrmiti🤣 Spominjao sam odlučnost...nije neka odlučnost stojeći vlak čekati negdje u blizini kolodvora. Ali je prokleto jaka odlučnost na kratkoj relaciji prestići jureći vlak i slikati ga ponovno u Poljavnicama.
-
Ajoj glup sam. Toliko sam umoran da sam zaboravio voz pokazat. Snimali smo cijeli obrt lokse koji je puno brži nego na HŽu. Lokomotiva ne stane pravo još i već ide u rikverc na postavljene skretnice. Bili su brže gotovi nego što smo mi tog postali svjesni. Ove Asee su mi toliko lijepe, da ja to sam sebi ne mogu objasniti. Nikad nisam bio pre veliki fan Asea jer su ih hrvatske željeznice unakazile. Ali u ovo sam se zaljubio odmah. Poslije ove slike sam prolazio pored vlaka da u njega uđem i potvrdim dogovor sa Zagorcem. Strojovođa mi je mahnuo i digao prst gore. Iz Dobrljina vlak kreće sa nekoliko ljudi samo, u Novi stiže prekrcan školarcima koji tamo idu u školu. Sad odlazimo iz Dobrljina, no samo cca 1km
-
Ispričavam se na čekanju, idemo dalje. Dan svanuo, čekamo vlak iz Banja luke u Poljavnicama na samoj granici (preko Une je odmah RH). Prijelaz izgleda ovako jer put ne vodi nigdje posebno Pogled prema Bosanskom novom pa prema Dobrljinu I isti redoslijed Nažalost još nema dovoljno svjetla da screenshotovi ispadnu dobro pa ću vlak pokazati kasnije. Vlak prolazi i sjedamo u auto i ganjamo ga do Dobrljina, jer on ide 60. Navodno... Kad ono ne možemo ga dostići, ide najmanje 80. S tim jednim vagonom koji ima tako brzo navuče brzinu da nam je cijelo vrijeme bio na guzici. Kratko ću se osvrnuti na @2200 -ovu indirektnu "optužbu" da širim neku netrpeljivost prema Srbima. Bože sačuvaj. Teški nesporazum. A i na pitanje o problemima sa slikanjem (kao zabranjeno slikanje i bla bla)... na ŽRS nema nikakvih problema. Strojovođa nam je mahao, trubio, blicao, kondus nas je samo pogledao i kimnuo glavom, manevrista mi je rekao kad vlak polazi ali nitko nije imao apsolutno ništa protiv toga da smo nas trojica slikali taj vlak u pograničnom kolodvoru Dobrljin. No tada je još bila "mlada noć" i bio je strah od toga da bi moglo biti problema sa Srbima jer smo Hrvati. Idemo u Dobrljin. Pogled na RH stranu Pogled na stranu B. Novog Zgrada kolodvora I mali detalj. U ovom trenutku Zagorca (koji šizi na PP što su mu vagone makli) moli mene da se provoza u vlaku do Novog. Ja sam radio cijeli plan i vrlo detaljno sve mjerio, planirao i smišljao što će se pokazati kao najbolji plan koji sam dosad za takvo putovanje napravio. Uspio sam ubaciti i njegovu vožnju u taj plan bez da smo išta žrtvovali. Odlazimo iz Dobrljina prije vlaka
-
@.Laurus. vidjeti ćeš sve. Željeznička akcija kreće već u 4h. Dok smo gledali čekaonicu s civilne strane, tiho zujanje se čulo s željezničke strane pa smo brže bolje otišli slikati, prije nego što počnu dolaziti ljudi na vlak. Tek je kasnije postalo izvjesno da samo 1 čovjek ide iz Novog grada u 4:32 za Banja luku. Prvo kratki razgled terena, tj kolodvora u kojem je vrijeme stalo. Pogled prema Banjaluci Pogled prema Dobrljinu Malo kolodvora I napokon sastav vlaka 6421 Mašina je spojena na mrežu i tiho zuji, no nema nigdje žive duše. S kolodvora odlazimo na 2 lokacije koje sam odredio za noćno snimanje ovog vlaka, i povratnog iz Banja luke za Dobrljin. Dan se počinje buditi oko 5:50 kada u Blagaju lovimo vlak za Dobrljin po drugi put. U slijedećem nastavku se javljam iz Poljavnica, kad se jutro već probudilo i kad se vlak pošteno vidi.
-
@DBzbunjola teška na tom kolodvoru onda. Sad mi je raspored još manje jasan, ali nema veze. Obećao sam objaviti prvi dio putopisa, a obećanje ovime ispunjujem. Klasična priča, krećem u 22:37 s 4108 prema Karlovcu, no ovog puta u društvu kolege iz Varaždina. Razumno je očekivati niskopodni ako vozni red istog predviđa, no PP cijeli tjedan to ignorira i šalje Mađara za Resu navečer. Mi smo dobili 012. Kompletno pošaran osim prozora, no po noći je tako i tako svejedno. Sretan sam da ću moći spavati (50 minuta u komadu drmnuo) U Karlovcu onda još brzinski napravih par fotki interijera, koji izgleda još odlično! U Karlovcu silazimo, kolega iz Karlovca čeka već i krećemo u pohod do pekare koja je službeno zatvorena, no na bočni prozor sa 0% poreza možeš kupiti sve. Tako posluju 🇦🇱 u Hrvatskoj...čovjek čak ne zna ni jezik pravilno. Ali je bio pristojan i uljudan pa nema veze. U 0:30 sjedamo u auto i, za razliku od prošlog puta, napuštamo EU. Putujemo preko Tušilovića, Vojnića, Gline i Dvora do Novog grada, gdje stižemo u 3:40. Na putu smo još vidjeli i usamljeni tenk, negdje na ulazu u Glinu. Osim očajne ceste i zastrašujućih napuštenih sela, do granice nema ničega zanimljivog. I napokon prelazimo rijeku Unu. Ubrzo nakon toga prelazimo i Sanu (koja ima ušće u Novom Gradu) i dolazimo na kolodvor. Kolodvor se grije na drva pa se po izlasku iz auta suočavamo sa čudnim smradom, ali ga kasnije vjetar tjera dalje od nas. U kolodvoru svijetli svjetlo, čekaonica je prazna, osvijetljena ali zaključana. To je neka ŽRS logika...
-
Pogled na novo uređeni drugi peron Duljina dovoljna da primi jednog 6112, ima nadstrešnicu, klupe koje treba odmotati i pokazivač kakvog znamo iz Križevaca npr. Sve u svemu vrlo jednostavno. Dokaz da je luka odmah pored Informacije možeš dobiti, ali ti treba povećalo🤣 Ako netko zna što znači ovaj "pk" nek me obogati za objašnjenje. Simbol herojstva 💪🏻 Već sam prije najavio jedan bombastični putopis; sada mogu reći da na put krećem za 30 minuta i da ako sve bude kako smo planirali, sutra navečer mogu objaviti prvih 1-2 dijela. Mislim da tako nešto još nije viđeno na forumu pa se nadam da će vam se svidjeti:-) Naravno da je opet ekstremno, jer samo to poznajem 😁 Pozdrav od pukovnika 1. tenkovske divizije 👋🏻
- 128 replies
-
- 11
-
-
-
@mgalic2slažem se da mnogo ljudi vozi nemarno, da to pristojno kažem, ali nekad se stvarno dogodi da se zaboraviš...a u stvari mi je žao auta😄 Evo i zadnjeg dijela iz Vukovara! Nakon obilaska znamenitosti grada (prehodao sam 20km u gradu u rekordnom roku) mi je ostalo čitavih 5 minuta prije polaska da poslikam i obnovljeni lučki kolodvor, (samo) Vukovar. Netom prije nadvožnjaka preko pruge je zgrada starog kolodvora. Odnosno to što su naši susjedi ostavili od nje pa im ovim putem zahvaljujem na tome. Ovo je dio iza kolodvora koji zapravo ne vodi nikamo. Elektrifikacija staje ispod mosta. Pogled na kolodvor Posve funkcionalna zgrada, kao podsjetnik s kime graničimo. Tu je prvi peron (no ne za putnike čini se) i kolodvorski parking, gdje trenutno nekoliko puta dnevno dođe minibus koji glumi svog kolegu sa željeznim kotačima.
-
Pružni prijelaz iz članka uopće nije tako kaotičan kao što to novinari vide. Fali beton za pješake, ali ima one štange da ne izjuriš direktno pod vlak. Svjetlosna signalizacija je postavljena ali još ne radi i čekaju se rampe. To će biti posve moderan i normalan prijelaz. Trenutno za tih nekoliko vlakova mjesečno nema smisla tamo sve dovršavati prije reda. Pogled prema ulazu u kolodvor Vukovar (luka) Pogled prema kolodvoru Vukovar Borovo naselje. Ovo nije kritika, ali zamjećujem da je prijelaz prilično nagnut što bi trošenjem (ili neodržavanjem) moglo u nekom trenutku postati problematično za niska vozila. Ima automobila koji su dosta niski i ako su rampe dignute i vozač ne uspori na 10-15km/h će vrlo vjerojatno zapeti. Uživo je još malo nagnutiji. Kad se prijeđe pruga, pogled puca na alatnicu Borovo. Ovo je bilo jedno od posljednjih skrovišta branitelja prije pada grada. Naježio sam se. Od prijelaza prema kolodvoru Borovo ima jedan napušteni industrijski kolosijek. Čak je dio u cesti čitav. Zbog kroničnog nedostatka vremena nisam stigao slikati kolodvor Borovo naselje koje se već vidi u zadnjoj slici. Za lučki kolodvor je bilo 5 minuta vremena pa je slijedeći post od tamo.
-
Pruga pokazuje znakove da se povremeno koristi, no ovaj peron stajališta je čini se dugo izvan pogona. Nema nikakvih tabli, ničega. Pogled na ravnicu u smjeru Erduta. Peron nekadašnjeg stajališta i zavoj Signali rade, vlakova nema. U idućem nastavku se posvećujem problematičnom pružnom prijelazu. Cijeli projekt je za oko promatrača u stvari gotov. Pruga je obnovljena, žica visi, skretnice, signali i svi ostali uređaji su u funkciji barem prividno i sva stajališta su gotova. Kolodvor Borovo naselje kompletno otvoreno, čak i pothodnik, a kolodvor Vukovar ćemo pogledati kasnije.
-
Nastavno na članak koji se danas pojavio na forumu iz Vukovara, koji savršeno dokazuje moju tvrdnju da je 98% novinara skupina lešinara, koji napišu neku glupost samo da bude napisana i pritom ne paze na istinitost, smisao i slično, nastavljam i ja putopis iz najistočnijeg hrvatskog grada. U Borovom naselju smo sišli s minibusa i zaputili se u memorijalni centar hrvatskih branitelja u Trpinjskoj. Poslije razgleda, šetamo ličkom cestom prema Dunavu i, naravno, prema pruzi Vukovar - Erdut. Dolazimo na žcp na Glavnoj cesti. Pogled prema Erdutu. I Vukovaru. Iako putničkih vlakova čini se nema, teretnih jako malo, prijelaz je dobro osiguran. Uz Dunav šetamo prema Borovom naselju... Brzinski pogled prema žcp-u.
-
Nakon dolaska Švedova smo imali 20 minuta za prošetati kolodvorom. Parna lokomotiva ispred kolodvora je bila glavni fotomotiv. 100 godina poslije prolaska prvog vlaka prugom Brod - Vinkovci - Dalj postavljaju ovu mašinu. I malo kolodvora... Točno u 11:57 kreće naš minibus. Bilo je 7 ljudi sveukupno i svi smo sišli u Borovom naselju.
-
A druge strane je iz Gunje stigao jedan od novih Švedova Piše na švedskom još🤣🤣
-
Ubrzo kasnije paralelno ulaze Plavac iz Osijeka i 211 iz Tovarnika. U 211 je bilo svega 7 ljudi. Odmah su ga i očistili. S druge strane su parkirani Taurus i Vectron od ÖBB-a I Brena spremna vratiti se u Zagreb na 744 I Šved stiže iz Županje. Unutra 11 putnika. Jedan od starijih Šveda, uskoro ide van prometa
-
Onda smo iza vagona čuli traktorski motor. Ubrzo se isti i pokrenuo te se pojavila Cargova manevra 034 Dimi kao parnjača 🙈 Neumorno je izvlačila vagone i vraćala ih nazad. Svaki put jednog manje na kuki. U pauzi za prekapčanje vagona smo izašli na prijelaz i slikali kompoziciju.
-
Manje više odmah po izlasku iz vlaka sam vidio da će biti zanimljivo za slikanje. Za početak odličan pogled na dizelku: I onda parkirane lokomotive + Švedi Asea, Traxx, Vectron...već dobar dio lokomotivskog voznog parka. Ako još dodamo Brenu 016...
-
Ništa od obećanog sutrašnjeg nastavka... trenutno gužva u životu. Danas prekidam putopis iz Slovenije jednim posebnim putopisom sa putovanja koje još nije završilo. Naime pišem iz vlaka za Zagreb. U 6:20 ujutro stojim pred Brenom 016 i nakon dugo vremena krećem prema istoku. Pošto je putovanje kriminalno dugo, a cijelu dionicu znam napamet, zabavljam se gledanjem jedne odlične ruske serije:-) Ovo je slikano u Kutini ako se dobro sjećam. U Sibinju smo na ulaznom kolosijeku stali pa sam promatrao baku koja loži vatre usred polja I napokon, nakon bjesomučno dugog vucaranja, stižemo u Vinkovce. Kolodvor poznajem kao vlastit džep pa zauzimam odmah lokacije gdje mogu dobro vlakove slikati. Iako smo imali samo 1h u Vk, uspio sam dosta toga čak slikati. Više u sljedećem postu. Ovog završavam sa slikama istočnog krila kolodvora.
-
U 9:30 kreće MV za Budimpeštu. U 9:20 još nema vagona na kolodvoru. Miriše na probleme zbog temperature koja je i dalje na nevjerojatnih -14°. 5 minuta kasnije dolazi otpremnik i obavještava nas da će se vlak pokrenuti s 6. kolosijeka. Dolazimo na 6. kolosijek i vlaka nema. 3 minute kasnije pomiče se Desiro, koji je prema svemu sudeći došao iz smjera Kopra. Desiro staje i otvara vrata, on nas vozi dalje. Krećemo na vrijeme i nabijamo 120km/h do Zaloga ako se dobro sjećam, gdje odjednom stajemo. Usput vidim da su im svi vagoni kompletno zatrpani snijegom. Stojimo najmanje 15 minuta kad kondukterka obavještava da je pruga zatvorena jer je palo drvo. Ipak, svega nekoliko minuta kasnije se pruga otvorila pa su prvo pušteni vlakovi iz suprotnog smjera (radovi na obnovi kolodvora Litija zahtjevaju naizmjenično puštanje. Sa preko 30 minuta kašnjenja krećemo dalje i ubrzo vidim to palo drvo. Jedno 20 momaka je ogromno drvo izrezalo na komade i dio koji je pao na prugu poslagao na povišen zid pored, dok se na klizištu vidi ostatak ogromnog drveta. Do odredišta smo uspjeli nadoknaditi nekoliko minuta a ja sam preko 1h spavao. Podsjećam, to je još subota ujutro a zadnji put sam krevet vidio u petak u 11h prijepodne. Bio sam mrtav... stvarno mrtav. Naše odredište je bilo Laško (je košarkaško). Po dolasku u Laško prvo odlazimo do Spara preko puta kolodvora i kupujemo brdo hrane i ja 3l Laškog. Tek poslije toga sam u stanju dalje slikati. Prizori su i ovdje prelijepi. Ova dobro očuvana parnjača ukrašava nedavno obnovljeni kolodvor. S druge strane čeka Desiro, no ne odlazi nikuda. Kasnije mijenja natpis u "ne vstopaj" i ostaje tamo i kad mi odlazimo. U 12:15 dolazi drugi Desiro za Dobovu. 20 minuta poslije prolijeće Brižita i diže snježnu prašinu. Nakon toga je zatišje, koje koristim za razgledavanje kolodvora. "Dalje nema puta, sve je bijelo zima je" Mi čekamo EC koji će nas direktno voziti na drugi kraj zemlje. Zbog kaosa oko Ljubljane nema baš nešto puno prometa, dolazi samo još jedna Brižita. Sa 5 minuta kašnjenja dolazi EC i počinje 4h30 min putovanja. Laško je bilo razočaravajuće i jedva sam čekao vlak da mogu zaspati. Trenutno sam u sličnom stanju nakon dugog izleta u Stuttgart i Karlsruhe pa ću iskoristiti slijedeća 2h vožnje za spavanje i slijedeći nastavak objaviti sutra.
-
2 minute nakon što smo došli na kolodvor dolazi i naš LP vlak iz Jesenica. Samo prvi vlak je bio otključan i prilično prazan na ledeno subotnje jutro. Došli smo u Ljubljanu sa 8 minuta zamude i imali oko 25 minuta za presjedanje na MV (Mednarodni vlak) za Budimpeštu. Pošto su vagoni bili kompletno smrznuti i zasnježeni, dobili smo električnog Desira koji je posve poslužio svrsi brzog vlaka. U međuvremenu sam još uspio slikati Flirta i Kissa Na zaslonu piše Budapest Deli, ali vlak je pokrenut sa tira 6.
