mali.paja
-
Posts
13187 -
Joined
-
Last visited
-
Days Won
12
Content Type
Profiles
Forums
Events
Posts posted by mali.paja
-
-
Karlo! Hoće li skoro putopis sa vožnje u TIN-u u Zagrebu i posijeta ŽM?
-
Svece smo dakle apsolvirali
Nismo!
Gdje se nalaze njegove relikvije?
-
Da sm znao da dolaziš mogli smo se vidjeti. Ja sam u to vrijeme bio na Božićnom vlaku.
-
Ovaj zadnji vagon k'o da je od dubrovačkog tramvaja, ima tramvajsko kvačilo? Naravno da nije tramvajska prikolica jer su u Dubrovniku bile sa 2 osovine a vagon je sa 4. Samo gdje su našli tramvajsko kvačilo ili tko im ga je stavio?
Nedugo sam bio u Podsusedu na razgovoru o eventualnoj kakvoj izložbi. Tamošnje udruge za mjesec listopad i studeni imaju neka događanja u vezi Samoborčeka. Interesirali su se da li ima nešto za eventualno postaviti na njihov trg. Ja sam im dosta toga kazao gdje što ima i da se eventualno može dobiti ali sve treba platiti. Ne platiti (kupiti) izloške nego transport istih i obnovu. Odmah je entuzijazam splasnuo. Rekli su mi jedan interesantan podatak u vezi kompozicije u Samoboru. Navodno su im tamo rekli da to uzmu i voze jer im samo smeta. Sad im više ne daju. Tražili su navodno neka serdstva od EU za obnovu vlaka i dobili su.
-
Zaboravio sam ti prije reći da odete u ložionicu u šupe za lokomotive. Tamo još ima lokomotiva serije 22.
-
dok se na slijepom pretovarnom kolosijeku lijepo vide tragovi nedavnog korištenja.
Poštar u miru!
Moram te malo korigirati. U kolodvorima općenito sad ne postoje pretovarni kolosijeci. To su utovarno/istovarni kolosijeci. Jest da se na njima pretovara iz nekog transportnog sredstva na drugo ali to je terminologija. Isto tako su luke na moru LUČKI kolodvori dok su na rijekama PRISTANIŠNi. Pretovarni kolodvori su bili kolodvori pretovara vagon sa kolosijeka manje ili veće širine jedni na druge. Isto tako i sad postoje ali rijetki pretovarni kolosijeci. Jedan od takvih je Zagreb Zapadni. On ima i pretovarni kolosijek. To je kolosijek koji se odvaja odmah iza svršetka perona na prvom kolosijeku prema zapadu. Tamo su 2 kolsijeka jedan uz drugog na malom razmaku kako bi se mogla roba pretovarivati. Najčešće je to bilo radi tehničke mane na vagonu pa se morao pretovar raditi. Još razloga pretovara je znalo biti kod vaganja. Ukoliko je vagon bio pretežak, lopatu u ruke i prebacuj. Lijepi novci su se tu zarađivali. Robna blagajna je odmah nakon pretovara isplaćivala na ruke novac. Za neku robu su bile po tarifi cijene. Bilo je i kod određenih roba i isplata po dogovoru. Jedanput je u Zaprešiću izbačen vagon tovaren svježim štavljenim kožama tovaren za izvoz. Našlo se mušterija koje su to odradile. Cijena paprena. Ali da je smrdilo je smrdilo.
-
I bio si nekih dvjestotinjak metara od mene i nisi se javio?
Služba nabave? Preko njih se nabavlja potrošni materijal. SAmo više ne znam kako to ide. Nekad u moje vrijeme smo za sve kolodvore bivšeg ŽTP-a slali robu. Bilo je to petrolej, ulje za podmazivanje, baklje, podložne pločice, bandaži itd. Prije se to slalo vagonima ali danas uglavnom je dostava cestovnim vozilima. Nekad HŽ firma Remont, Posit itd sad su kvazi privatne firme i da li nabavljaju što preko te službe ne bih znao. Nije ni čudo da sve propada kada sami sebi nabijamo cijene. Kad sam ja dežurao morali smo sve nabavljati preko željezničkog dobavljača koji je skoro 100% skuplji. Primjer su sirkove metle koje su koštale (uzet ću za usporedbu današnje cijene) u trgovini dvadesetak kn a mi smo morali kupovti po tridesetak kn.
Za dva prometnika te isto zanima?
-
Ovu građevinu sam posebno naciljao jer je jedan od malo poznatih kulturno-povijesnih spomenika grada Zagreba. Riječ je o baroknoj crkvi Svetog Franje Ksaverskog koju je podigao biskup Juraj Branjug 1752. godine. Uz crkvu je samostan franjevaca trećeredaca (glagoljaši):
Isusovac, Bask po rođenju, misionar u Kini a neraspadnuto tijelo u Indiji. Kako to da nisu Isusovci umjesto Franjevaca tu. Ovaj kraj, Ksaver je dobio ime po svecu točnije od kud je on?
-
Nema više broja linije odostrag na tramvaju? I tako ti meni kažeš da su u Gračanima Bosanci? Kad smo bili prije nekih 7-8 godina u Kotoribi (veliko društvo forumaša) sjedio sam pod šatorom iza kolodvora. Bilo je tamo za piti i jesti. Razgovarao sam sa nekim Međimurcima. Oni kažu da su u Kotoribi Bosanci i ne mogu biti Međimurci. Postoji legenda da su
bježeći pred Turcima tu dospjeli Bosanci. A tko zna možda ima i istine? Dobro da nisu Hecegovci 
! -
Moram priznati da se ovaj tip bika može smatrati čak i kao umjetničko djelo, jako mi se sviđa. Drugdje ih još nisam vidio.
Tko zna , možda je to još od vas Mađara ostalo?
-
Čini mi se da je brzina muzejskih vožnji predviđena za 60km/h. Mogu provjeriti na SŽ-u koje su brzine. Uglavnom je ta brzina jer se može dogoditi da vlak vuče bilo koja parnjača a lokomotiva serije 25 ima najveću brzinu 60km. I u tim brzinama ostavi se čak i veće vozno vrijeme pa vlakovi mogu i skraćivati eventualno zakašnjenje.
-
Ide "starica" (SZ33037) ko luda, pa koliko je vozila, 80-100 km/h..................fantastican filmic..................
Velimir
Lokomotiva ima najveću dozvoljenu brzinu 80 km/h. Čini mi se da su sve brzine sa muzejskim vlakom 60 kkm?
-
Mogli bi na zimu kombinacijom redovnih vlakova i muzejskog proći prugom Karlovac-Ljubljana? Ni ja se nisam nikad vozio tom prugom?
-
Odličan i zanimljiv putopis! Očekujem još jedan takav , i to iz moje Slavonije !!
Mogli bi iz Belog Manastira. Doduše to je Baranja.
-
Velika igla? Dirigentski štapić!
-
Na prvi pogled izgleda ko zvučnik, al oni su obično na visokim stupovima i ljevkastog oblika.
Vjerojatno neki stariji tip interfona. Mogli bi znati Paja, Štef il Gordana ...
Rekao bih da je interfon ili ostaci njega. Devastirano je a i nitko više ne održava? Ondje što pišeš da je zvučnik na tom mjestu bi trebala biti kao mrežica za zaštitu a dole mala ručica kojom se aktivirao interfon. Nema više skretničara po kolodvoru pa da se javljaju prometniku. Isto tako nema više ni radnih vlakova prugom pa da se vlakopratno osoblje služi time. Ili je netko namjerno potrgao ili je od starosti i neodržavanja propalo. Inače nema baš sa ovim kolodvorom veze ali slično je svugdje. Između Zaprešića i Podsuseda kod svakog signala je telefonski ormarić ali bez telefona. Netko je provalio i i maznuo telefone. Doduše par metara dalje postoje APB kućice i u njima isto postoje telefoni kojima se može rukovati.
-
1. Ni Duga Resa ni Zvečaj. Nešto u Panoniji, a o tom potom.
2. Imam za sada u fazi razmišljanja. I o tom potom.
Spremamo se u Slavonski Brod. Možeš sa nama. Poslije na burek i ćevape u Bosnu. Usput imamo u planu posijet RPV-u i poslikat lokomotivu serije 62 za koju nema tko izdati atest za kotao. Tamo je i uskotračni vlak iz Belog Manastira na obnovi.
Drugi izlet bi bio u Beli Manastir.
-
Ovo je neka vrsta telefona. Speakerfon?
.
Interfon!
-
Iako se galerija naziva Vjekoslav Karas, to ne da izlaže njegova djela. Bila je izložba autoportreta, pače selfija, pa sam izdvojio tek jedan rad:
Imenjak Karas malđi? :ne zna:
-
Mali prigovor :ne zna: ? Trebao si pobliže slikati da vidim čime su se pogostili
?Koliko ja znam Nacionalno svetište svetog Josipa je novija građevina. Tamo sam bio par puta negdje '79, '80.
-
Prometnik Dražen iz Velike Vesi! Tata željeznički umirovljenik. Radi na radnom mjestu pregledača vagona. Radio sa njim u ČR TK, kasnije i u Dobovi. Stric sada ako se ne varam tehnolog u Varaždinu. Prije toga radio kao prometnik. Prvo radno mjesto Zaprešić, kratko Zapadni (možda 2-3 mjeseca i manje), Zabok i Turčin (Varaždinske Toplice). Ne bih znao da li je u Varaždinu radio?
-
Titova čekaonica u kojoj nije nikad odsjeo a čini mi se čak ni bio. Uglavnom sastoji se od sanitarne prostorije, male čajne kuhinje i velike čekaonice. Poslije Titove smrti razmišljalo se da bi sa lokomotivama Plavog vlaka vozili neki turistički vlakovi iz Zagreba vikendom. To nije nikad realizirano. Titova čekaonica je bila dosta velika da se pregradnjom mogao dobiti dvosobni stan. Željeznica je imala namjeru to dati nekom od prometnika za stanovanje. Nije dozvolio tadašnji šef kolodvora. Šteta! Da je netko tamo stanovao ne bi se toliko devastiralo.
-
Izgradnja je počela još za Titovog života. Dok su gradili školu porušili su obližnju crkvicu staru par stoljeća. Prema pričama Tito je intervenirao i morali su crkvu napraviti na drugoj lokaciji u blizini doma. Ili je možda već u projektu bilo predviđeno izmještanje crkve? Uglavnom crkva je napravljena ista kao stara.
-
Vas četvorica ste meni se čini više u Zagrebu nego na Rijeci. Kako karte nešto koštaju iako ima i popusta to je trošak. Radi toga imam prijedlog za vas. Iznajmite za prvu ruku neki stan kako bi bilo jeftinije. Kasnije dok se malo snađete onda polako i stančić kupit. Isto tako uzmete i socijalnu kartu ili umirovljeničku koja je dosta povoljna za gradski prijevoz i do milog Boga se vozate tramvajom, autobusom i uspinjačom. Na žalost titulu PURGERA ne možete dobiti!
Šetnje uz podsljemenske potoke
in Putopisi
Posted
U koliko sati si bio na ČR TK? Ono bi trebao biti Cirih za Beograd.