Jump to content

mali.paja

Članovi
  • Posts

    13187
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    12

Posts posted by mali.paja

  1. Odlično. Dobro da nije bilo previše putnika pa ste mogli na miru fotkati.

    Imam jednu primjedbu: Sveti Nikola / Djed Mrazobožićnjak nema sobom krampusa pa evo mog prijedloga:

     

    Krampus.jpg

    Bogme dobar ti je ovaj KRAMPUS! Gdje ga samo nađe?

  2. Ove dvije su otišle strojno u Gračac po bruto,vratile su se poslije par sati.

    http://img507.imageshack.us/img507/6852/15102011343.jpg

    Ne bih znao točno za taj dan ali mislim da lokomotive idu strojne iz Knina za Ogulin. Svi teretni vlakovi iz Knina za Ogulin i obratno ukoliko nemaju bruta za svoj vlak idu po turnusu strojne. Mislim da eventualno mogu kasniti u polasku na turnus do 120 minuta, to jest čekati priključno bruto. Ukoliko ono ne stigne lokomotive se strojne otpremaju.

  3. Biće netko izvanka zapovjedio da roba ne završi u Iraku, pa se "zapalila kočnica" i nitko nije mogao ništa reć ... ili je netko pomogao "zapaliti kočnicu", pa tako 11 puta za svih 11 vagona ...

    Kada se ova nesreća dogodila na pruzi Sarajevo-Ploče u funkciji je bila telekomanda. Točnije Rajlovac-Rogotin. Na telekomandi prometnik nije obavezan izlaziti pred vlakove. U Konjicu je na kolodvoru bio neki odvjetnik, koji je nekog ispraćao na vlak za Beograd ili Ljubljanu. Iz Bradine se spustio teretni vlak, koji je imao kotače usijane od kočenja. Od Konjica prema Jablanici je i dalje osjetan pad. Vlak je prošao bez zaustavljanja. Taj odvjetnik je otišao prometniku i rekao mu o usijanim kotačima . Ovaj ništa nije poduzeo, niti kome javio. Za nekih sat vremena došlo je do eksplozije ispred Mostara. Kada je doznao za to odmah je prijavio prometnika miliciji. Prometnik je uhapšen i zatvoren. Dalju sudbinu neznam.

  4. Budući da u temi sličnog naziva:

    http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/10743-skupstina-kljz-u-rijeci-12-lipnja-2011/

    nema puno slika s putovanja dijela ekipe od Zagreba do Rijeke, napravio sam novu (s dvomjesečnim zakašnjenjem :sra: ).

    Nastojao sam od puno napravljenih slika izabrati one koje nisu uobičajene (kolodvorska zgrada, vagon iznutra i slično) nego one koje će pokušati dočarati i ono što se uz prugu događa dok se mi vozimo.

    Na primjer, prometnica u Hrv. Leskovcu je konačno podigla glavu (iako se nije nasmiješila).

    11g0612027800x601.jpg

    Jasenka!

  5. Vidi se da se kolosijek prema tunelu upotrebljava, možda znaš zakaj se tu voze? I još me zanima, jesi videl koju zmiju? (moje standardno pitanje za tebe 8))

    Koliko znam, sada se to skladište ne upotrebljava. Koja je svrha tog skladišta bila? Bivša država je izvozila mnogo exploziva. Najpoznatiji je bio VITEZIT. Samo ime mu kaže da se nalazio u gradiću Vitez u središnjoj Bosni. Radi tvornice exploziva su i bile najžešće bitke u srednjoj Bosni između HVO i armije BiH. No, pustimo to. Osim toga, Čehosovačka je puno izvozila plastičnog exploziva. Uglavnom je sve išlo samo preko luke Ploče. Ostale luke na Jadranu nisu bile za to. Na jednoj temi sam pisao, da je tu bilo exploziva toliko, da ukoloko bi to explodiralo, do Mostara bi se osjetilo. Skladište nije bilo u brdu. Samo je prokopan tunel kroz brdo. Pruga je dolazila u jednu udolinu (vrtaču) okruženu brdima.

  6. Vrag mu mater, pa to je pruga prema skladištu eksplozivnih sredstava u brdu istočno od Ploča. Samo ne znam gdje se nalazi onaj cestovni tunel dunno.gif

    Cestovni tunel je stari uzani, parsto metara od novog kolodvora. Tunel je od normalnotračne pruge zapadno. Jadranska magistrala ide poviše njega, pa nije vidljiv. Tek kada se spustiš na lokalnu cestu dolje, onda se vidi.

  7. Da li dizelka ima licencu voziti na MAV pruzi?

     

    Hvala na prikazu ovog nesvakidašnjeg događaja!

    Prije nekih 10-15 godina vlak 204/205 je vozio dizel iz Zagreba via Čakovec i Kotoriba do Balatona. Ne mogu se sjetiti kolodvora. U Mađarskoj se samo osoblje izmjenilo. Navečer se lokomotiva vraćala u Hrvatsku. Prije povratka je odvozila još jedan par brzih vlakova sa mađarskim osobljem do Gyekenyesa i natrag.

  8. Pitate se vjerojatno, zašto takav naslov. Pa, vrlo jednostavno. Danas sam se prvi put vozio Zagorjem u Beet vagonu, a zadnji put u Bt vagonu, jer njih će vrlo brzo povući u Gredelj na modernizaciju u Beet vagone.

    Dosta je prigovora od putujećeg svjeta za nove Beet vagone. Ovaj prigovor je od putnika koji putuju malo dulje sa vlakom (30' i dulje). Ljudi se smrzavaju. Ugodno je ući po ovoj vrućini u klimatiziran vagon. Ali ljudi koji dulje putuju se smrznu. Drugi problem je što ljudi koji ulaze sa ove vrućine u vagon dožive i temperaturni šok.

  9. Sve ovisi dali će taj dan biti tereta ili ne. Kod teretnih vlakova ti ništa nije sigurno, niti dali će ići, niti kada će ići.

     

    Noćas/jutros uopće nije vozio teretni 65401/65400 iz razloga što nije bilo tereta. :(

    Informacija nije točna. Bilo je tereta ali je vuča zaribala sa turnusom za taj dan.

  10. Pa ljudi moji nije brzina na čitavoj pruzi bila ograničena na 80 km/h zbog jedne krivine? Postoji nešto što se zove "Ograničena brzina", samo za to mjesto, za tu krivinu i tjeraj dalje ako može 150 km/h. To se signalizira i stvar riješena! Drugi je problem ako takvih mjesta ima više i koja su uzastopna...

    pozdrav...

    Kad je bio remont pruge Vukovo Selo Kumrovec ja sam bio na zamjeni u kolodvoru Klanjec, radi remonta. Remont je obavljen između kolodvora Klanjec i Kumrovec i Klanjec i stajališta Vukovo Selo. Kolodvori Kumrovec i Klanjec su ostali još za remont i dionica Kumrovec-stajalište Zagorska Sela -d.g. Zaboravih još i dionicu Vukovo Selo-Harmica. Klanjec je uglavnom radio sa prekidima. Ovaj prijelaz na ulazu od strane Zagreba se aktivirao davanjem ulaza. Kada je kolodvor bio nezaposjednut vlakovi su morali stati radi osiguranja prijelaza. Bilo je dosta prijelaza sa samo Andrijinim križem. Drugi problrm je bio što nekad po Pravilnicima nije bio moguć lom brzine između kolodvora. A samo rastojanje između kolodvora Savski Marof i Klanjec je preko 20km.

  11.  

    Nakon ŽCPR-a, pruga u smjeru Zagreba u blagom luku slijedi cestu ... o tome više u sljedećem nastavku

     

    P2260125res.jpg

     

    Komentari i nadopune su, kao i uvijek, dobrodošli. Nastavit će se ....

    Ova krivina je razlog zašto je najveća brzina 80km/h. Kod zadnjeg remonta trebalo je ispeglati tu krivinu za 100km/h ali se odustalo. Kumrovačka pruga je trebala biti pomoćni pravac od Zagreba prema Mariboru i Ljubljani u slučaju zatvaranja magistrale između Dobove i Z.Mosta.

  12. Jedne godine (prva polovica osamdesetih) je bio nekakava skup omladinski u Kumrovcu. Vozilo je 6-8 (ne sjećam se više) posebnih vlakova. Po izlazu putnika neki su vlakovi išli u Stranje i Imeno na depo. Neki su išli u Klanjec a jedan je bio deponiran i u tovarštu Prosinec. Lokomotive za vuču ovih vlakova su bile serije 664 i 645. Dosta dugo su Varaždinci i Zabočani obavljali vuču prema Kumrovcu. Ispočetka sa šinobusima, kasnije sa lokomotivama serije 642. Dolaskom serije 645, one su preuzele vuču.

  13. Bilo je to u prvoj polovici osamdesetih godina, mjesec svibanj. Poslan sam na zamjenu u kolodvor Kumrovec. U proljeće su masovno išle exkurzije u Kumrovec. Što posebni vlakovi, što dodati vagoni na redovitim vlakovima, što u redovitim vlakovima. Najviše ih je bilo u svibnju, pogotovo oko 25. Iz Zagreba je došao poseban vlak sa desetak vagona. Lokomotiva je bila serije 664. Jedan strojovođa je bio Idžan (instruktor vuče), dok za drugog se ne sjećam. Pol vagona tog vlaka je bilo iz Titovog Užica a pol iz Šapca. U Rumi su spojili te vagone i došle su kao jedan vlak. Od te dvije skupine jedna je imala uplaćen aranžman u Podčetrtku (Atomske toplice). Nakon posjeta Kumrovcu selu i rodnoj kući Josipa Broza svi su se vratili na kolodvor. Ovi za Podčetrtek su sjeli u vlak. Po predviđenom voznom redu za polazak vlaka, vidim da ljudi ne ulaze u vlak. Kažem strojovođi da zasvira sa sirenom. Nitko ne trza. Ja vlaku dam polazak. Kada su vidjeli da vlak kreće , nastade strka. "Pobeže nam voz", nastala je vika. Ja nisam znao da samo jedna skupina ide dalje a ni druga skupina nije znala za aranžman prve skupine. I dobro što je tu je. Čekat će vlak predvečer u povratku. Po izlazu putnika u Podčetrtku garnitura je produžila u Stranje. Tamo je bila deponirana do povratka predvečer istog dana. Ovi što su ostali, nisu znali od dosade što će. Ja sam u međuvremenu poslije podne krenuo prema Klanjcu na BLOK I na pregled skretnica. I negdje malo priije mosta, na ulaznoj strani čujem žamor i pomjeranje šikare. Mislim u sebi: 'Ko je sad? Kad izlaze iz šikare dvojica, trojica. Jedan se samo češe po cijelom tijelu. Bilo im je dosadno pa su sišli na Sutlu. Toplo je bilo pa se jedan od njih kupao. Što ste radili dolje, priupitam? Oni meni protupitanjem: Jel' bre! Pa kakva je to voda ovdje? Moje protupitanje:Zašto, što ste radili? Kupali se? Da! Pa što niste pitali da li je voda za kupanje? Naime tvornica kristala u Rogatecu i tvornica stakla Straža sa nše strane su znali ispuštati staklenu vodu u Sutlu. I to sam doznao od jednog doroca, koji se kupao prije u Sutli.

  14.  

     

    U Čakovcu djeluje radionica za izradu željezničkih vozila. O tom će još biti govora kasnije. Trenutačno proizvode platforme za prijevoz kontejnera (iznajmljivat će ih Luci Koper? Mrgreen.gif)

     

    IshodisteVarazdin125.jpg

     

    Ulazimo u Čakovec

     

     

    Uplovljavamo na peron.

    Ovi vagoni su danas bili na probnoj vožnji od Čakovca do Vrbovca i natrag.

    Ovo uplovljavanje na peron mi se sviđa. Kad se pojavila željeznica između Mostara i Metkovića nije bilo kolodvora niti stanica. Korišteni su službeni nazivi ŽELJEZNIČKO PRISTANIŠTE.

  15. Kako je pendolino mogao vlastitim pogonom doc do velesajma kad pruga nije nikad bila elektrificirana. Mislim da nije uopce mogao po hrvatskoj prometovati osim po rijeckoj pruzi zbog 3kv...

    Pa tko je rekao da je došao vlastitim pogonom? Manevra ga je dogurala. Ja sam bio u tom Pendolinu na velesajmu. Imao je i svoj posebni energetski vagon. Iz njega je snabdjevan strujom. Isto tako taj vagon je davao struju kad je vlak prometovao po našim prugama. Čak i u dolazu nama preko Slovenije nije koristio svoj pogon nego ga je vukala SŽ lokomotiva. Zašto mu je bila potrebna struja? Vlak je dosta uzak i klaustrofobičan. Prozori su mali, koji se nemogu otvarati. Potrebna je struja bila za klimu, WC, uređaje i slično. Energetski vagon je bio FS sa dizel agregatom.

  16. Seabral, dobre su ti ove arheološke iskopine! :mrgreen:

     

     

     

     

    A trebao si doživjeti da sjediš u fićeku ili škodilaku na aveniji i čekaš da prođe vlak za Velesajam, a između zgrada i preko ulice dimi 22!

    Ja sam bio na Velesajmu kad je dimila 33 serija. Bilo je to '71 ili'72 godine. Nakon završetka sasjma (mislim da je bio jesenski) izvlačili su vagone.

  17. Stigavši u Gornju Stubicu posjetili smo majstora koji upravljao plavcem i zamolili ga da slikamo upravljačnicu. Naravno da smo dobili dopuštenje.

     

    DSCF3093.jpg

    (nastavlja se)

    Majstor Joža je uoči početka Oluje '95 iz Capraga u Zaprešić sa elektrom dovukao preko 3000t težak vlak. Pokupili si sve cisterne tovarene plinom.

  18. Brzinomjer!

    Cudno da jedan takav uredjaj ruzi toliko, ali dobro ako je ... to je...!

    I na drugim je vozilima tako bučan. Neznam zašto je to tako? Možda te drži budnim? Raspitat ću se. Možda koji strojovođa može odgovoriti?

    Malo sam opet preslušavao i nije mi sve baš jasno. Hasler ima jedan konstantni tik-tik-tik zvuk koji se ne mijenja s promjenom brzine, ali u pozadini se baš čuje nešto kao klak-klak kao da vlak vozi po nevarenim tračnicama. Nažalost nisam slikao Mađara pa mu ne znamo broj, ali se dade ustanoviti koji je bio pa pitati nekoga od njegovih šofera

    To kažu željezničari FLAŠTELI. Inače su to plosnata mjesta na kotačima. Nastaju kod kočenja. Odstranjuju se prilikom tokarenja.

×
×
  • Create New...