Jump to content

Duh u močvari

Članovi
  • Posts

    5161
  • Joined

  • Days Won

    5

Posts posted by Duh u močvari

  1. 3 hours ago, Danchibald said:

    Ta pruga je (ajmo reci) relativno frisko obnovljena ali je poprilicno travnata... Ok preslicu je jako tesko ukloniti, ali izgleda da uopce ne tretiraju dolje prugu.

    Inace prekrasni motivi

     

    Pitanje je dal su onda stavljali geotekstil. Ovaj mekani vapnenački tucanik danas isto više ne zadovoljava.

  2. On 03. 02. 2020. at 20:55, Stanley said:

    Posebno me se dojmio jedan akustični fenomen,zvuk  kakav ranije nisam čuo - prije nailaska vlaka, dok je još udaljen nekoliko stotina metara, kroz tračnice se ispred njega širi neko napadno zviždanje i fijukanje (u školi nisam previše obožavao fiziku pa ne znam podrobnije objasniti).

     

    Vjerojatno je do elastičnog pričvrsnog pribora i gumenih tračničkih podložaka (uz varenje u dugi trak, ali koje je bilo i prije). Dakle, tračnica nije 100% fiksno vezana za pragove, pa može "pjevati", tj. javlja se stojni val zbog prolaska vlaka koji putuje uzduž tračnice. Vulgo, jedna jako duga i debela žica na gitari.

  3.  

    Osim u Varaždinu, tamo je prvi pred zgradom službeno "drugi", a "prvi" je šturc s desne strane.

     

    EDIT: Paja sad vidim odgovor, hvala na detaljnom objašnjenju. :)

     

    To je zato jer prvog (prolaznog) više nema :mrgreen:

     

    U mojoj mladosti je još postojal, iako se više nije koristil. Kasnije su dodali bikove pa su iz prvog nastala 2 šturca. A na središnjem dijelu je proširen peron.

  4.  

    Čestitam na oštrookom zapažanju ... iako mi u povećanju baš sve nije bistro. Sjeverni kolosjeci postepeno iščezavaju zapadno od perona, odnosno "nailaze" na škarpu nasipa. Ukoliko je neko na tom dijelu planiral rasputnicu, za dotične skretnice u tom praznom polju jednostavno nema mjesta ...

     

    Al, ovo je već prešlo u ozbiljan off topic, bil bi red priču o pothodniku prebaciti u Infrastrukturu ... :roll:

    Na EOJN su objavljeni mnogobrojni nacrti u PDF formatu.

     

    Nije predvidjena rasputnica, vec da od Zapresica do Savskog Marofa idu dvije paralelne dvokolosijecne pruge (jednog lijepog dana).

  5. Dobro to mi je jasno da ako očeš neko stvar ''imati'' moraš je i ''nabaviti'' al šta si htio razložiti,neko je vlastnik ali ja se sprašujem ,glede na to da takav stroj nije jeftini i da se ga ne treba svaki mjesec ,gje je ovdje računica,pa moglo bi se klasično izvlači kolosjek ,naprije tračnice a onda pragove,ne trebaš neki svemirski stroj zato.

     

    Isti taj stroj se koristi i za demontažu starih i postavljanje novih skretnica, tako da se itekako iskoristi. Pogotovo ako je brzina bitna, tj. zatvor pruge treba biti minimalan.

  6.  

    Dobiš pivu i to bu sasvim dost. :kul2

     

    Stupić iz Savske nije u Signalnom pravilniku, no viđal sam ih pokraj uređaja na ŽCP-ima. Po osjećaju, trebali bi možda služiti fizičkoj zaštiti dijela uređaja - no to bi možda najbolje objasnil BarojE.

     

     

    (7) Mimoilazne zaštitne ograde moraju biti obojene crveno – bijelo, s naizmjeničnim poljima duljine 25 cm.

     

    Pa se valjda vode time u farbanju ostalih stršećih metalnih dijelova u blizini ŽCPR :D

  7.  

    Tak se to onda delalo.

    Nažalost, takva rješenja i dalje prevladavaju u planiranju i projektiranju - i izvedbi.

     

    Nadam se da će kod iduće rekonstrukcije biti pametniji pa zamijeniti sve to s čvrstim kolosijekom - po opterećenju bi trebalo biti tu negdje, vjerojatno i manje ako se malo spusti razina.

     

    Ako Srbi mogu imati čvrsti kolosijek na betonskoj ploči Prokopa, mogli bi i mi...

  8. smiley.gif

     

    Hvala Ti za putopis… budi lijepe uspomene.

     

    Australski stribor

     

    Nadam se da će preživjeti u Zg jer nije baš biljka za vrlo niske temperature. Kad poraste imat će vrlo lijepe muške i ženske „šišarke“.

     

     

     

    Medo

     

     

     

    Ak je tu od (barem) 2015. kak pločica sugerira... onda se dost dobro drži :)

     

    Koliko vidim po Wikipediji, unatoč izvornom subtropskom staništu, može podnijeti umjerene minuse.

  9. Lijep kolodvoropis! Šteta da nije bilo vlakova.

     

    Kolosijek kojim si hodal je za TE-TO Zagreb, tj. HEP-ovu termoelektranu-toplanu na Žitnjaku.

     

    A kaj se "asimetričnosti" tiče, kolko ja vidim prolazak kroz kolodvor je u pravac (a vidi se i na shemi sekcioniranja). Možda te je zbunilo to da se prema Resniku nastavljaju industrijski kolosijeci sa svake strane pruge.

     

    Zakaj je Beograd Express skretal, to ne znam.

  10. Nema smisla da se radi devijacija trase, a brzina ostane ista k'o i sad.

    Koliko znam cijeli potez od Križevaca do Koprivnice ide na 160 km/h, jedino što će taj zavoj pred Lepavinu biti za "samo" 160 km/h.

    Tako da u slučaju da će se (za par stoljeća :kul3, kad na trulom zapadu budu imali Hyperloop i svemirske liftove) pruga prerađivati u prugu velike brzine, ovaj zavoj će biti ograničavajući faktor.

     

    Ha sad, i Westbahn od Beča do Linza ima dionica za 250 km/h, ali i zavoja ograničenih na 160 km/h. Tak da to nije velika prepreka za budućnost. Pruge za 300 km/h je ipak malo nerealno za očekivati u Hrvatskoj :mrgreen:

     

    Ono kaj mene srdi kod ovog projekta su "slabe" skretnice kod odvajanja kolosijeka u kolodvorima. Umjesto da stave odvajanja kod ulaska za 80 ili 100 km/h (riječ je doslovno o 2 skretnice), oni budu stavili samo 65 km/h. To znači drastično usporavanje prilikom ulaska svakog vlaka koji ima bavljenje u tom kolodvoru, jer prolazni kolosijeci nemaju perone.

  11.  

    Niš ne tvrdim, al kolko sam čul (i čital), predviđeno je (bilo) ograničenje na 100 km/h.

    Naravno, projektiranje tek ide, tak da niš još nije gotovo.

     

    Pa idejni projekti su odavno gotovi. Pisal sam o tome ovde i na SSC. Mijenjal se projekt u vidu toga da se usjek zamijenil sa tunelom otvorenog kopa upravo na tom dijelu kod izlaza iz Lepavine (u smjeru Križevaca).

     

    Evo i slike novoprojektirane trase. Sadašnji zavoji su za 100 km/h, novi je za 160+ km/h (plavo je trasa brze ceste):

     

    pjc2WYY.jpg

  12. Manastir je inače smješten na idealnoj trasi izravnanja pruge od Carevdara do Lepavine, pa se zbog njega odustalo od toga i predviđeno je nekakvo ublaženje devijacije s ograničavanjem brzine.

     

    Kolko znam, ne bi trebalo bit ograničavanja brzine. Nego će ona 3 zavoja speglati u jedan dugi za 160 km/h :hm. Naravno, peglanje ne gine ni ulazu u Lepavinu iz smjera Koprivnice.

  13. A dobro nisam znal da si ti iz Varaždina,al ja imam gore dosta ljudi kaj poznam i familije neke i svi se zovu zagorcima :smile:

    I naj se name srditi kaj sam ti rekel da si zagorec :wink:

     

    Morti su se doselili iz Zagorja pa se zato i dalje smatraju Zagorcima.

     

    Da je Varaždin u Zagorju onda bi po veličini on bil njegov glavni grad, a svi znamo da je glavni grad Zagorja - vinograd :mrgreen:

  14. Ali oni vole da im se vele zagorci,kaj ne?

     

    Ko oni? Misliš mi? Ja sam Varaždinec i ne smatram se Zagorcem, ko ni većina Varaždinaca koje poznam. Mi smo-Varaždinci (kak i pesma veli)! Pogotovo jer često imamo mešano podrijetlo, malo zagorsko, malo podravsko, malo međimursko. Varaždin je između tih regija i ne bi bilo vredu ga smjestiti u niti jednu od njih. Slično kak i Zagreb.

  15. A nije ni u Međimurju,pa di je onda kad je u Varaždinskoj županiji? :smile:

     

     

    Varaždin je "za sebe". Neki to područje dravske nizine oko Varaždina (uključivo Varaždinbreg) zovu Varaždinštinom. Zagorje tek počinje iza Bednje na jug-jugozapad i s obronkima viničkih gorica na zapad.

  16.  

     

    ... a on na drugu, al' nije to bitno već ova zgrada koju sam zamjetio, ustvari, verovatno će neko od aboriđina znat, je nekad tu bilo više kolosjeka jer mi se čini ko da ovde ima dosta prostora za još koji kolosjek

     

    Točno si pretpostavil, stajališta Zbelava, Martijanec i Čukovec su nekad davno bili kolodvori s 2 kolosijeka. Tak da je pruga Varaždin-Koprivnica imala 6 međukolodvora!

  17.  

    Samo ne znam kako preko mobilne aplikacije predočiti iskaznicu za penzićki popust od 50%, jer to uvijek traže na blagajnama.

    Nisam ja za takve novotarije, a ni vid mi ne podržava igranje s malim ekrančićem. Uostalom nisam ni imao neki problem jer mi se nikamo nije žurilo, a malo šetnje dobro dođe.

     

    Odabereš popust prilikom kupnje (na povjerenje), kasnije pokažeš iskaznicu kondukteru. Nema jednostavnije.

     

    Ja sam naravno svoju kartu kupio sa studentskim popustom.

×
×
  • Create New...