Jump to content
zeljeznice.net

neutralac

Članovi
  • Content Count

    413
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral
  1. Dan prije u obrnutom smjeru sam se vozio Macosom. Standardno, normalno se priča, samo strašno smrdi. Gredeljevac u nedjelju - bučan, kao kad turiraš auto. Možda zbog dionice Mađarevo - Varaždin po kojoj se vlak projektiran za 100 na sat mora vući 30 na sat i moje odluke da sjednem ispod motora kako bih provjerio razinu buke i usporedio ga s mađarskim i austrijskim suvremenim DMV-ima (bolji su). Naravno u Macosi sam bio što je moguće dalje od motora. Inače, vodio sam na izlet dvadesetak srednjoškolki ( i par srednjoškolaca). Kad su vidjele novi vlakić komentari su bili joj kak je zgodan i sl. Razočarane su interijerom. Više im se sviđaju klupice u Macosi nago stolice u Gredelju - razlog je praktičan. One vole sjesti po tri, četiri u jednu klupu pa ih se 6-8 natrača kolegica do mile volje. Ovdje se ne mogu stisnuti već moraju sjediti u svojim stolcima. I manji prostor među sjedištima u Macosi im se više sviđa - bliže su jedne drugima. A i vole se naslanjati na dečke. To je lakše u klupicama nego u stolicama sa razmakom 10-20 cm. Naravno, njihovi kriteriji (150-160 cm visine, 40-45 kg) i kriteriji nas muških od 90+kg su bitno različiti.
  2. Danas u podne sam se provozo njima od Mađareva do Varaždina. Blago sam razočaran. Macosa je tiša i udobnija za putnika.
  3. Ne bih se složio. Pretpostavimo slijedeće. (Brojke su samo ilustracija) Zagreb Karlovac ima kapacitet 20 mil. tona godišnje. Karlovac Rijeka 10 milijuna tona. Tada nema smisla povećavati kapacitet Karlovac Zagreb na 40 milijuna tona jer se ionako ne može prevesti više od 10 milijuna tona, osim naravno ako se teret u Karlovcu neće prekrcavat na kamione. Ali ima smisla povećati kapacitet Rijeka Karlovac na 40 milijuna pa kada promet Zagreb Karlovac Rijeka dostigne 20 milijuna povećati i kapacitet Karlovac Zagreb na isti. Ja tako gledam i na ovaj plan. Nama bolja veza za Rijeku treba hitno. Ovakvo što s emože izgraditi u par godina (naravno, ako ima novca). Nizonski dio bi s vlakovima od 2 000 tona vjerojatno imao tri puta veći kapacitet od brdskog (750 tona). Najvjerojatnije je 22 milijuna dosta za sljedećih dvadesetak godina. A u isto vrijeme se može napraviti i prava nizinska pruga (zašto ne i tunel Rijeka Josipdol od cca 50km?). Ako bismo sada išli na nizinsku prugu cijelom dužinom ne bismo bili gotovi još barem 15 godina, a cijena bi joj bila....A Rijeka bi u tih 15 godina nepovratno izgubila trku s Koprom i Trstom pa bismo imali praznu prugu.
  4. http://www.vecernji.hr/vijesti/pusic-lavrovom-hrvatska-zeli-prodati-svoje-tramvaje-moskvi-clanak-457172 Naša veleuvažena ministrica vanjskih poslova najavila prodaju ZET 2200 Moskvi. E sad, Moskva ima kolosjek od 1524 mm, Zagreb 1000 mm, Moskva ima napon od 550 V, Zagreb 600 V, itd. Zanima me, može li se on prilagoditi Moskvi? Osim toga, Alstom surađuj es Transmashholdingom. http://www.alstom.com/press-centre/2012/2/alstom-and-transmashholding-present-their-new-tramway-to-moscow-mayor/ Varam li se ili je dotična gosdpođa opet napravila budalu od sebe, a samim time i od Lijep naše?
  5. Osobno moram svakih par mjeseci skoknuti do Budimpešte. Idem iz Koprivnce. E sad, zašto izravni vlakovi za Keleti ne prometuju svaki dan. Ovako petkom najprije lutam prsjedajući mađarskim željeznicama, a navečer se vraćam izravno? Najbedastije je da obje željeznice imaju u isto vrijeme vlakove koji putuju do Koprivnice/Gykenesza (ili nekak slično)? To znači da i jedni i drugi satima vise u graničnim kolodvorima umjesto da istim vflakovima ubodu više putnika? Inače, za sve rail fanove - treba doći u Mađarsku. Nedavno sam putovao putničkim vlakom sa dvadesetak prepunih vagona...
  6. Žao mi je što je 10% bilo jače od 90%. Dobar provod svima.
  7. 90% dolazim. Što donosim? Bun videl prema popisu pa bum procenil čega fali!
  8. Priča ide dalje. http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/174582/Projekt--kandidat-za-europske-fondove.aspx Projekt - kandidat za europske fondove Projekt premještanja željezničke pruge iz Bibinja došao je do faze rasprave o studiji utjecaja na okoliš. Ministarstvo zaštite okoliša je otvorilo javnu raspravu o ovoj studiji koja će trajati sve do 11. lipnja, a javno izlaganje će biti u Bibinju 30. svibnja. Nova dionica Premještanje pruge je predviđeno na način da se provede rekonstrukcija pruge u dužini od 6,71 kilometar, s tim da je od toga tri kilometra tunel kroz brdo Križ. U biti se radi o “izmicanju” pruge koja je godinama razdvajala Bibinje i izgradnji nove dionice pruge koja je predviđena Strategijom prometnog razvitka Hrvatske. U sklopu izgradnje obilaznice planirana je izgradnja novoga teretnog kolodvora Gaženice na području Sojare, te potpuno ukidanje kolodvora Bibinje.Za potrebe teretnog prometa predviđena je izgradnja četiriju izvlačnih kolosijeka položenih paralelno s novom trasom pruge s tim da je završetak tih novih kolosijeka planiran na ulazu u tunel na predjelu crkve sv. Jelene. Premještanje pruge je projekt HŽ Infrastrukture, a na studiji utjecaja na okoliš radili su brojni stručnjaci koji predviđaju mjere zaštite. Utvrđeno je da zahvat neće utjecati na zaštićena područja, jer na širem lokalitetu zahvata nema vrijednosti predviđenih za zaštitu. Jedino će se trebati imati u vidu još neistraženi arheološki lokaliteti te striktno provoditi mjere za zaštitu voda. Osiguravanje sredstava Nakon dovršetka i usvajanja ove studije, preostaje ono najbitnije - osigurati sredstva za ovaj veliki zahvat. Vjerojatno će se ovaj projekt kandidirati i za europska sredstva tako da se još ne zna kad će moći početi gradnja nove pruge koja će se maknuti iz Bibinja, a ujedno teretnoj luci Gaženica omogućiti kvalitetniju prugu. Kroz tunel sto na sat Tunel “Bibinje” predviđen je kao jednokolosječni, za naizmjenični promet putničkih i teretnih vlakova brzinama do 100 kilometara na sat. Pogon vlakova u prvoj fazi bit će dizelski, a kasnije je predviđena elektrifikacija. Predviđeno je da se tunel samoventilira “efektom klipa” uslijed prolaska kompozicije. Ova rekonstrukcija se u biti može gledati i kao početna investicija na izgradnju dužobalne željezničke pruge u utvrđenom jadransko-jonskom koridoru.
  9. Malo sam proguglao. Imaju preko 600 brodova. S tom flotom bili bi (da su država) 17. na svijetu, ispred Nizozemske, Indije, Kanade, Španjolseke, itd. Isprd njih je Ujedninjeno kraljevstvo (645 brodova) ali COSCO ima veće brodove.
  10. Ovo bi trebalo shvatiti ozbiljno. COSCO nije bilo kakva tvrtka. Više informacija: http://en.wikipedia.org/wiki/COSCO http://www.cosco.com/en/index.jsp Pred nekoliko godina kod nas je bio i kineski premijer. Dolazak najznačajnijeg dužnosnika i predstavnika državnog brodara znači da Kinezi misle ozbiljno. Samo da neši po običaju ne useru stvar. Inače, osim s našim premijerom predsjednikom uprave Wei Juafu se susreo i s crnogorskim premijerom. Kakvi su naši uskoro će bar imati pet put aveći promet od Rijeke, a najveći kontejnrski terminal na Sredozemlju će biti u Ulcinju.
  11. Kakvi su ovo kolosjeci po molovima u trajektnoj luci? To postoji!?
×
×
  • Create New...