egérke
-
Posts
7630 -
Joined
-
Last visited
Content Type
Profiles
Forums
Events
Posts posted by egérke
-
-
Zelenom magistralom djelomice vozi autobus ZET-a (mislim za Bizek, ali nisam siguran)
Borčec.
Ja sam jednom bio na Sopotu i, ako se ne varam, krenuli smo od streljane u Gornjem Vrapču stazom koja vodi prema PD Risnjak, da bismo potom skrenuli do Sopota. Zapravo, to kažu i na ovom linku koji je stavio Tramvajac 92.
-
Friško upisani mladi 4rumaš hzlokve
Da to nije ovaj tvoj prijatelj sa stanice?
-
ima li iko odavde iskustava sa tog područja??
Ne, ali ih ima koji bi se rado s tobom mijenjali.
-
Bio sam i ja jučer na tom festivalu (i sreo Skretničara i Bitter), ali bez fotića.
Nego, kad si već fotkao ulicu Pravednika među narodima, pretpostavljam da si prošao i pored koprivničke sinagoge (s obzirom da je to pojam koji se veže uz Židove, vjerujem da je ta ulica u blizini sinagoge). Šteta da je nisi slikao, ja imam fotke iz 2008., i tada je bila prilično zapuštena iznutra.
-
Naime, jako dobro pamtim dan 19. srpnja 1973. (imao sam tada 24 godine) i legendarnu utakmicu NK Zagreb i NK Osijek koja je odlučila o plasmanu u Prvu ligu.
Prva utakmica u Osijeku završila je bez golova. Na uzvratu u Maksimiru okupio se rekordni broj gledatelja - 64.138 s plaćenim ulaznicama! Nije greška, preko šezdeset i četiri tisuće ljudi, pa to usporedimo s današnjom posjetom utakmicama u Maksimiru.
Ako se ne varam, na toj je utakmici (i u toj sezoni) Zagreb vodio Vlatko Marković.
-
Evo nas u Konjšćini, na mjestu gdje će crvčati i mirisati mesina:
Ja se ipak nadam da nije...
Ne bi bilo dobro pobrati neku boleštinu prije ljeta. -
E, prošlog sam se ljeta provezao tim vijaduktom...
Pruga Prrenjas-Librazhd. -
Za reć pravo, preko izlaza Oštrovica prošao sam negdje krajem svibnja i nisam pojma imao da je zatvoren.
Je, zbog odrona. Ponavljaju to već par tjedana i tek su prošli tjedan krenuli to sanirati. Trebat će im, navodno, oko tri tjedna.
-
I u prometnim se pravilima govori o "prijelazu ceste preko željezničke pruge u razini".
Činjenica je ipak činjenica, nema više o čemu diskutirati. R je drugo slovo riječi Prijelaz. Ne može biti ni razina (vidi kod Vedrana) ni rampa (vidi kod Vicea).Ne može biti ni drugo slovo, jer bi se u tom slučaju pisalo malim slovom: ŽCPr.
-
Tvoja primjedba drži vodu ako zanemarimo ono što je u međuvremenu napisao Vedran Z. Ja samo tvrdim da je "R" suvišno, pače redundantno (zaliho?) ukoliko prihvatimo da sljedstveno onom što je Vedran napisao, ŽCP može biti samo "R", a ŽCPI(znad) i ŽCPI(spod) se ionako drukčije zovu (KŽIPR). U svjetlu toga, Tvoj naputak niskograditeljima bi trebalo modificirati na način da glasi: "na novoj će trasi riječke pruge biti napravljeno 30 željezničko-cestovnih prijelaza, od njih 5 u razini (ŽCP), a 25 KŽIPR od čega 17 nadvožnjaka i 8 podvožnjaka".
Ja mislim da ono što je rekao Vedran nije službeni termin, i da se službeno i nadvožnjak vodi kao ŽCP.
A između trajektora i orjentira ovijek postoji kontakt - sve ovisi o ravnini prometalici koju promatrašRecimo "prijeći preko praga" (na način da ga se prekorači) - nema kontakta.
-
Iako moram priznati da mi tu priču s ŽCP nije nikad nitko pojasnio do kraja. Logično mi je da se cesta i željeznica križaju i logično mi je da to podrazumijeva i neki oblik infrastrukturnog objekta. Sad slijedi pitanje: Ako, primjerice, željeznica prelazi cestu mostom koji je na 20-tak metara iznad ceste (meknimo, kao u Fuž'nan) da li je to isto ŽCP? Da li je bitno čiji je objekt "stariji" tj. ako je cestovni most/nadvožnjak sagrađen naknadno da li to isto spada u tu kategoriju? Da li je bitno vlasništvo nad objektom. I koja je uopće svrha definiranja ŽCP ako nije u ravnini?
Ja ne vidim nikakvog argumenta da bi sintagma "željezničko-cestovni prijelaz" trebala podrazumijevati da se dvije prometnice križaju u istoj ravnini. Bitno je samo da jedna prelazi (iznad, ispod ili u istoj razini) preko druge.
Dakle, nadvožnjak i podvožnjak su isto tako željezničko-cestovni prijelazi, jer glagol "prijeći" ne podrazumijeva kontakt između dvaju elemenata (stručno rečeno, trajektora i orijentira).
A svrha definiranja je vjerojatno relevantna niskograditeljima. Npr. "na novoj će trasi riječke pruge biti napravljeno 30 željezničko-cestovnih prijelaza, od njih 5 u razini i 25 izvan razine".
-
Jel se to meni čini, ili je grif umalo odradio svoje, pa si na potvrdi o primitku pošiljke prvo krenuo pod ime grada pisati Rijeka?
-
Pa sad, baš mali gradić...Karlovac je velik ko pola Osijeka.
-
Nedaleko od same ŽS Pađene je postojao drugi vojni objekat, e on je BUUUMMM.
Tamo smo čak i vidjeli jedno brdo, posve opožareno. Je li to to? Otprilike nasuprot stanici Pađene, s druge strane pruge.
-
Sad sam skuzio da smo propustili u Padjenama pogledati neki kolosjek koji ide u brdo. Lijevala je kisa pa nam je za oprostiti.
Ovo će postati deklinacijski problem kao Blata.
U PađenIma. Pađene su stari nominativ muškog roda (isto kao i Pakoštane, Zavojane, Neviđane...), jer se jednostavno radi o množini prezimena Pađen.
-
Otvorio sam kladionicu, popust samo za članove KLJŽ:
A kakvo je stanje, primaju se oklade na to koja će se pruga sljedeća zatvoriti.
I ovi primjerci vrste Anas Platyrchynchos (rod Anatidae), vulgo divlje patke, osjećaju se ovdje sasvim dobro i ne zaziru od dvonožnih nemaniStriktno govoreći, i patke su dvonožne.
-
Izlaz iz Malog Kazana, ako se ne varam. Tu negdje desno je Decebalovo lice.
-
Ma meni nije toliko bilo bitno je li posrijedi koperska pruga ili pruga do Sežane, bilo mi je bitno objašnjenje zašto lokomotiva vozi desnim kolosijekom, kada se tim kolosijekom vozi samo na savskoj pruzi od Zidanog Mosta do hrvatske granice.
Dakle, ako sam shvatio, objašnjenje je da su sve te slike slikane na području postaja/ukrižja?
-
ma nije sve to Koparska pruga. Ja je tako zovem. Imaš na njoj odvajanja za Rijeku, Pulu, Sežanu, Koper. Dvokolosječna je Ljubljana Sežana, a odvojci za Rijeku, Pulu, Koper su jednokolosječni. Promet je lijevostrani.
Desnotrani promet je na "Savskoj" pruzi od Zidanog do Dobove. A u PP ću ti poslati detalje.
Znam to. Mislio sam na ove fotke:
Ovdje je očito da se ne radi o pruzi Zidani Most-Dobova, a ipak je lokomotiva na desnom kolosijeku. Zanimalo me objašnjenje toga.
-
-
Ali ostaje problem s tom famoznom šetnicom. Cura mi živi u Kolarovoj i par sam puta od nje doma išel pješke prema sjeveru (po ulici Borongaj-Aerodrom), koja završava uz samu prugu (kod porte Končara), ali puteljak ondje izbija na prugu i ima ljudi koji ju tamo nadivlje prelaze, te idu dalje preko Branimirove (kod zgrade u kojoj je Petrokov). To je nekih 200-tinjak metara istočnije od pothodnika na kraju ulice Gjalskoga i očito se ljudima ne da zaobilaziti. Ako ništa drugo, tu bi se mogla postaviti i neka pasarela ili makar propust ispod pruge.
-
Dakle da bi došao do Maksimira treba proč ovom šetnicom, koja je zapravo natkriveni potok Bliznec. Meni je inače bezveze natkrivati potoke, pogotovo tu gdje potok ide posred livade
Ta šetnica zapravo ne vodi nikamo, budući da na sjevernoj strani završava u nekom vrtu na kraju Jakšićeve. Nije mi jasno zbog čega na njenom kraju nisu napravili pothodnik i stajalište Maksimir malo pomakli prema istoku, pa da ima dva pristupa, kako za ekipu koja ide na Borongaj (naselje, ne okretište), tako i za ekipu koja ide prema Ferenščici i donjem dijelu Volovčice (po spomenutoj šetnici).
-
Što se novog Tolkien'sa tiče, on se sada nalazi na vrhu Opatovine, tik prije ulaska u park. Ima i terasu vani, na samom zavoju Opatovine prema Kaptolu.
Da Zagreb baš i nije velik grad kaj se tiče stare jezgre, ali je nažalost ipak prilično narušena. Naime najgorje je prošao Kaptol, koji je prilično stradao radi izgradnje tržnice na Dolcu, a tamo je prije bilo prilično starih ulica i kuča, kao danas na Gornjem gradu. Također jedna stvar gdje je stari Zagreb dosta stradao je zgrada u kojoj je danas gradska ljekarna na Jelačič placu, je da je jedna zgrada, ali prilično kvari ukupni dojam. Tamo je prije bila zgrada slična zgradi u kojoj je Varteks, ali su nju nažalost srušili da bi onaj fašistički arhitekt izgradio ovu nakaradu. Inače Zagreb ima veliki problem sa čistočom, pogotovo fasada, a to ja uvijek izbjegavam fotkati, pa se to u putopisu ne vidi. Tako da Zagreb je lijep, ali ima tu puno prostora za poboljšanja i to uglavnom kozmetičke prirode i da se malo poradi na kulturi njegovih stanovnika koji ne žele postati građani u punom smislu te riječi.
Dobro, budući da ga je Politikolog usporedio s Beogradom, mislim da tu ovo o narušenosti gradske jezgre i čistoći fasada nikako ne stoji, jer je u Beogradu stanje puno gore. Beograd je u svojoj povijesti bio toliko puta razrušen da prava stara jezgra ni ne postoji (osim Kalemegdana), ostale su samo izolirane zgrade iz starijeg vremena ispresijecane modernijim interpolacijama. A i fasade su zapuštenije - jedan moj frend je rekao da bi se trebao zvati Sivograd, jer ta boja prevladava.
-
Samo dopuna - skulptura ribara u Maksimiru se službeno zove Napuljski ribar.
Sličice Riječke pruge i Gorskog kotara
in Putopisi
Posted
A cijena je više od kune po kilometru...