Dragi forumaši zeljeznice.net, budući da je od 27.11.2019. omogućen upload fotografija na forum, molim vas da koristite isključivo forum za upload fotografija, kako bi izbjegli probleme s nestankom fotografija, koje smo imali u prošlosti. Upute za postavljanje fotografija se nalaze na ovoj poveznici.

 

Jump to content
zeljeznice.net

SD 40-2

Članovi
  • Content Count

    56
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

0 Neutral

Profile Information

  • Location
    Split
  1. SD 40-2

    SD 40-2

  2. Da se nadovežem nakon dugo vremena na ovom forumu. Momak ima disgrafiju koju ti opisuješ, disleksija se očituje kod govora a disgrafija kod pisanja.
  3. Nova vlada - nova koncepcija pruge Rijeka - Botovo Nizinska pruga ide goranskom trasom: od Rijeke do Zagreba dva sata kraće - 2018. godine Umjesto kupske varijante koja je bila aktualna prije 40 godina i tzv. drežničke koja je sve donedavno predviđala izgradnju pruge Vinodolskom dolinom, Vlada se odlučila za izgradnju željeznice kroz Gorski kotar novom trasom od Plasa do Delnica RIJEKA Hrvatska će izgraditi najveći dio nizinske pruge već 2018. godine i stvoriti uvjete za kapacitet teretnog prometa riječke luke od 22 milijuna tona, što je gotovo pet puta više nego danas. Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović na sjednici Povjerenstva za željeznicu početkom idućeg mjeseca odobrit će usvajanje nove koncepcije nizinske pruge s izmijenjenom trasom, odnosno potpuno novom koncepcijom, koja je drugačija od kupske varijante planirane prije 40 godina, ali i od tzv. drežničke varijante u idejnom projektu IGH, koji je naručen u razdoblju bivše HDZ-ove Vlade. Riječ je o planu izgradnje dodatnog kolosjeka od Škrljeva do Skradnika kod Ogulina, koji bi dijelom pratio trasu stare pruge izuzev relacije između Plasa i Delnica, gdje bi novi kolosjek išao novom trasom kroz nekoliko tunela dužine oko 5 kilometara. Riječ je o rekonstrukciji i izgradnji dodatnog kolosjeka na dionici stare pruge od Škrljeva do Ogulina (Skradnik), koju su izgradili Mađari prije 140 godina s procjenom vrijednosti investicije na oko 650 milijuna eura, što je oko tri puta manje od troška izgradnje predviđene varijante trase kroz Vinodolsku dolinu, gdje je trebalo graditi izuzetno skupe objekte, te prugu smjestiti u tunele i vijadukte ukupne dužine oko 60 kilometara. Ta trasa ostavlja se za neku dalju budućnost. Novac iz EU fondova Kad se zbroje procjenjene vrijednosti izgradnje svih dionica nizinske pruge od Ogulina do Botova, te troškovi novog kolosjeka od Ogulina do Škrljeva, zagrebačke obilaznice i riječkog željezničkog čvora cijeli projekt koštao bi oko 3,75 milijardi eura. Resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić ističe kako je riječ o optimalnoj varijanti, koja istovremeno omogućava značajno smanjenje troškova uz značajno skraćenje rokova izgradnje, a da pritom bude neupitan kvalitetan željeznički servis za potrebe riječke luke. – Mi na ovom manje zahtjevnom i skupom dijelu trase od Ogulina do Karlovca i dalje do Zagreba i mađarsko-hrvatske granice u Botovu namjeravamo graditi nizinsku prugu kao što se i dosad planiralo i tu govorimo o trasi dugoj oko 170 kilometara, te vrijednosti investicije od oko 1,1 milijardi eura za gradnju dionice od Ogulina do Zagreba, te još oko 500 milijuna eura za dionicu Zagreb – Botovo, čemu treba pridodati i još oko 500 milijuna eura investicija za gradnju željezničke obilaznice Zagreba. Sve ovo što sam spomenuo na nekim dionicama počinjemo graditi već naredne godine i taj dio nizinske pruge možemo završiti oko 2018. godine s planom povlačenja oko 75 posto sredstava iz fondova EU-a. Promjena dosadašnjeg projekta odnosi se na prolazak pruge kroz Gorski kotar i dio Like, gdje ćemo pridodati novi kolosjek, koji neće na svim lokacijama pratiti staru prugu, a istovremeno ćemo i modernizirati postojeći kolosjek. Takva pruga bila bi gotova već za pet do šest godina, imala bi kapacitet od oko 22 milijuna tona godišnje, što je sasvim dovoljno za servisiranje riječke luke, prije svega terminala na Brajdici i budućeg terminala na Zagrebačkoj obali, koji bi zajedno imali kapacitet od 1,1 milijun TEU-a. Nizinska pruga ima svoj dugoročni smisao, ali za nešto duže razdoblje od 10 ili 15 godina pod uvjetom razvoja novog velikog kontejnerskog terminala na Krku. Mi smo o ovome već ozbiljno raspravljali na Povjerenstvu za željeznicu i očekujem da će ova varijanta biti prihvaćena, ističe Siniša Hajdaš Dončić. Najvažniji projekt Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić naglašava kako je upravo povezivanje Rijeke, Zagreba i Botova strateški najvažniji i najambiciozniji projekt. Pritom on naglašava kako je osnovna intencija bila racionalno procijeniti potrebe riječke luke. – Mi ćemo već do kraja ove godine kroz unificiranu elektrifikaciju pruge u Gorskom kotaru i ulaganjima u održavanje biti spremni servisirati 10 milijuna tona tereta iz riječke luke. S novom koncepcijom projekta nizinske pruge i novom trasom možemo u relativno kratkom roku od pet ili šest godina povećati kapacitet gotovo pet puta, a da istovremeno potrošimo barem tri puta manje novaca. Za Rijeku je vrlo bitno što će dionica od Zagreba do Ogulina, gdje sada putovanje traje gotovo dva sata, brzina na novoj pruzi narasti na razinu od 200 km/h, što znači da će vrijeme putovanja iznositi svega 30 minuta. Skratit će se vrijeme putovanja između Rijeke i Zagreba na približno 2 sata i istovremeno povećati kapacitet tereta na 22 milijuna tona, ističe Peričić, koji zatim pojašnjava kako se od Škrljeva do Plasa (Zlobin) trasa ne bi puno mijenjala, te bi i dalje brzina vlakova bila oko 70 kilometara na sat. No, Već poslije Plasa brzina bi rasla na 120 km/h, jer bi se tu krenulo novom trasom te kroz nekoliko tunela stiglo do Delnica. – Nova trasa zamišljena je kao pruga u jednoj ravnini. Za nas je daleko najvažniji taj dio od Plasa do Delnica u dužini od 27 kilometara, gdje bi izgradnja novog kolosjeka na novoj trasi koštala oko 400 milijuna eura. Naš cilj je da projektiranje mora biti gotovo do druge polovine 2015. godine, jer se tada mora potpisivati ugovor o izgradnji tog dijela pruge, naglašava Peričić uz napomenu kako će projektni zadatak biti dovesti oba kolosjeka do željezničkih postaja u Škrljevu, Zlobinu, Delnicama, Moravicama i Ogulinu. Novi kolosjek bi od većih mjesta Gorskog kotara zaobišao samo željezničku postaju u Lokvama. Dodatni željeznički kolosjek kroz sjedište Rijeke U planovima HŽ Infrastrukture jedan od prioriteta je izgradnja drugog kolosjeka između Škrljeva i Šapjana, kolodvora Rijeka i kolodvora Brajdica, što je posljednji dio investicije nizinske pruge i mogao bi prema neslužbenim procjenama koštati čak milijardu eura. U biti je riječ o prolazu dodatnog željezničkog kolosjeka kroz središte Rijeke. Aktualni planovi govore da će prva faza biti dionica Škrljevo – Rijeka, kao i da bi izgradnja mogla započeti 2015. godine. Projekt je u početnoj fazi, ali će svakako Riječanima biti jako zanimljiv, jer trasa prolazi kroz gusto naseljeno gradsko područje. Između ostalog je predviđeno dodatno nasipavanje kolosjeka na području Školjića, te proširenje cestovnog prolaza u Krešimirovoj ulici, koji se nalazi kod Art kina Croatia. Tamo bi na istu razinu trebale biti postavljene sve četiri cestovne prometne trake, a nadvožnjakom će prolaziti samo pješaci i pruga. Sve to dio je projekta silaska pruge do Zagrebačke obale, gdje se planira urediti i novi ranžirni kolodvor u funkciji terminala, naravno pod uvjetom da se terminal na Zagrebačkoj obali ovoga puta doista izgradi. NIZINSKA PRUGA (u milijunima eura) Dionica Škrljevo-Ogulin 650 milijuna eura Dionica Ogulin-Zagreb 1.100 milijuna eura Obilaznica Zagreba 500 milijuna eura Dionica Zagreb-Botovo 500 milijuna eura Rijeka-Šapjane (kolodvori Rijeka i Brajdica) 1.000 milijuna eura http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Nizinska-pruga-ide-goranskom-trasom-od-Rijeke-do-Zagreba-dva-sata-krace-2018.-godine
  4. Pa ne vjerujem da je do motora ako je ugrađen LE622 jer njegovih 800KS puta tri motora je snaga 2400Ks skoro kao u male karavele. Prije je onda generator ili je ugrađen neki slabiji motor ili kafanske priče!
  5. Na klodovoru Kędzierzyn-Koźle u Poljskoj
  6. Gdje je ova slupana 661 nastradala.
  7. Pa titan kao lagani metal nemože nikako zamjeniti osiromašeni uran u kinetičkim penetratorima. Ajde da si rekao volfram ili nešto, ali titan koji je lagan popud aluminija.
  8. I 1142 je 1981 imala tako provućene kabele kroz prozore http://i31.photobucket.com/albums/c351/asea1141/exJZ442-001Sarajevo.jpg A i Bosansiki som nedavno. Oprostite na OT
  9. Kolega znam sve samo se šalim. Sve 5
  10. Lipo su oblipili prozore. Biće da im je kroz te "poklopce" ušla vlaga.
  11. Pa napravio je Gredelj i dosta novih karavela za NREC nisu sve stare lokomotive koje su rekonstruirane i modernizirane.
  12. U onom videu sindikata o DMV-u rečeno je da troši 0,6 L/km što mi je nekako malo možda po motoru troši 0,6L što bi i bilo realnije s obzirom da ima višestruko jače motore od ŽS Rusa
  13. Da nebi karavele onda završile u NREC-u pa u neku Afričku ili južno Američku državu
  14. Gredelj i Končar bore se za posao na natječaju u konkurenciji s devet kompanija iz Francuske, Kine, Turske i Irana Hrvatski konzorcij u sastavu TŽV Gredelj i Končar elektroindustrija pozvan je da sudjeluje u natječaju za isporuku deset desetodijelnih elektromotornih vlakova Iračkim željeznicama. Kako se doznaje, osim hrvatskog konzorcija, na natječaj je pozvana francuska kompanija Alstom, kineska tvrtka Datong Electric Locomotive, ali i proizvođači iz Irana i Turske. Pobjednik će dva vlaka morati isporučiti do kraja ove godine, a preostalih osam tijekom 2013. Iako u Gredelju, koji je vodeći član konzorcija, ne žele komentirati vrijednost posla prije nego što proces podnošenja ponuda završi, može se pretpostaviti kako bi to bio jedan od najunosnijih izvoznih poslova hrvatske industrije u ovoj godini. Stuttgart Zagreb bis -70% Billig Flüge Deals bis -70% buchen. Flüge beim Flüge Deals Anbieter! www.Fluege.Ab-in-den-Urlaub-Deals.de Inače, zahvaljujući velikim ulaganjima u razvoj željezničke infrastrukture, Irak bi uskoro mogao postati jedno od najbrže rastućih svjetskih tržišta pružnih vozila. U Gredelju tu vide svoju šansu, a činjenica da su pozvani na natječaj pokazuje kako na tržištu Bliskog istoka imaju dobar renome. – Gredelj priliku vidi na širokom tržištu od Europe do Afrike pa i u zemljama Bliskog istoka. Sukladno tome, a uz povoljni model kreditiranja putem HBOR-a te uz političku i gospodarsku diplomaciju, smatramo da uz dobar izvozni proizvod možemo pozitivno proći na iračkom natječaju – kažu u kompaniji. http://www.vecernji.hr/biznis/irak-zainteresiran-kupnju-deset-hrvatskih-vlakova-clanak-406717
  15. Meni je eto skroz solidan vlak a da ga uspoređujem sa somom koji je meni s obzirom na gredeljev uradak svemirski brod i to potvrđuje onu "De gustibus non est disputandum"
×
×
  • Create New...